Milić Vukašinović

[tokio25]

Nije to samo tako u Sarajevu, tako je to svuda u svijetu. Mediokriteti se obožavaju. Nažalost.

Kod nas u tokiju nine tako

[Point.]

1. Pričanje prijeratnim naglaskom pokazuje samo koherentnost stanovništva tadašnjeg Sarajeva koga više nema, ne uključuje širi ili raznoliki muzički ukus. I tada je većina slušala ušima ugodne, a mozgu jednostavne, pjesmičuljke.

2. Elton John je uglavnom pjevao slične pjesmičuljke, samo na Engleskom. Ono, ušećereno, zalizano, u suštini beskrajno prazno. I punio stadione po USA. klix Dancer i nekako ...

Nije Klix već Tajni (napisano na Engleskom) autocorrect foruma, ne dopušta navedenu riječ (majušna plesačica).


[youtube]https://youtu.be/UroApoVbKn0?is=p7W-C5o5mUIglOoW[/youtube]

Onda je sarajevska publika bila u pravu sto je odjebala eltona dzona?

Provokativno pitanje sa uzdržanim bijesom (znaš da sam u pravu, ali te nerviram). Sarajevska publika nije baš bila upoznata sa muzičkim opusom Eltona Johna. Sarajevska publika se uglavnom pali na ono što joj je blisko: Brena, TLN, Dugme, Merlin. Jednostavno i jednoumno, banalno i kičasto.

Bolan, je li ti Zviz šta u rodu?

[Point.]

Haha šta sad lik napisa, mislio da je Dugme ili šta već.

Toliko insistira da bude nešto poseban, da je počeo lagati ko dijete, bez imalo mašte. A mator čojk.

Frajer je ublehas teski,...cuj dugme i dino.

Laže ko dijete kakvo. Ne zna fol ni jednu Dininu pjesmu

Pušenje, Dugme i TLN mu kičasto i banalno, frajer je mega urban

Još kad krene vaditi iz naftalina neke žnj grupe, kao on to sluša, on je poseban, uzvišen. O Bože, o Zevse

[Point.]

Nije ti on iz sarajeva.

Ja sve mislio on iz Sarajeva.

Pa zar ne znas kad ga je neko provalio u njegovom selu da je on tip koji ostavi auto "samo da nesto zavrsi" a svima popuje o svemu kako bi i sta bi trebalo.

Nisam upratio to.

Vidi se da je neki smarač, otišo jednom u London i konta vidio čitav svijet.

[DebelinJoe]

[milojicabrzi]

A eno i Ćere viri u pozadini

Poznata je ta priča, da su dijelili studio kad su snimali albume, ali na zanimljiv način.
Plavi orkestar bi snimao od 6 ujutro do 6 popodne, pa onda EKV od 6 popodne do 6 ujutro

Nije mi poznat detalj da je Firči snimao bubnjeve za taj album, jer je Plavi orkestar imao Ćeremidu Admira (Ćera 2) jedan od blizanaca koji je bio bubnjar, pa ne znam pod kojim okolnostima bi tu Firči snimao, možda da je pomagao oko nekih detalja.

Znam da je Plavom orkestru svojevremeno pomagao pri snimanju bubnjeva Dragan Điđi Jankelić, ali Điđi nije tražio da se potpisuje na albumu (ako ne onaj Smrt fažismu album, nisam siguran), a detalj za Firčija mi nije poznat.

Mislim da je Firči u to vrijeme u vezi sa Marinom Perazić (baš mlado izgleda na ovoj slici), kasnije će je i oženiti. Nisam siguran da li na snimanju baš tog ili nekog slijedećeg albuma, ekipi EKV-a se priključio i tadašnji Margitin dečko, neki purger, pijanista, koji je dok su ostali bili odsutni, sjeo i odsvirao hrpu nekih klavirskih dionica i umiksao ih u pjesme, kao i on malo da pomogne i doprinese, pjesme izgubile oblik i smisao, Milan "povilenio" kaže vraćaj nazad, samo su u jednoj od pjesama ostavili te neke klavirske sekvence koje su on i Margita nešto zajedno snimili

Sudbina Pave iz Plavog orkestra, pomalo podsjeća na Zlatka Arslanagića...isto je otišao u Kanadu i poslije rata nije bio zainteresovan za ponovni rad u bendu, mada ga je Loša zvao, ali čovjek valjda okrenuo novu stranicu u životu i rekao nešto u stilu- Sorry drug, ne mogu ponovo sve iz početka.

Zanimljiv je i dok. film Orkestar, ne mogu se sjetiti je li ga radio Pjer Žalica ili neki od ovih sarajevskih režisera nove garde, međutim u filmu iz nekog razloga nema Samira Ćeremide, basiste i jednog od ključnih članova benda, valjda nešto nije htio da učestvuje u snimanju, ne znam sve detalje i okolnosti...

[dembele]

Da, da, Pjer radio. Interesantan dokumentarac, Elvis, Rade Šerbedžija, Brega, Đuro, Bajaga, onda Admir kada priča o boravku u rovu. Interesantno je to ludilo i euforija oko Plavog orkestra, opsade hotela, vriska, intervencije policije da zavedu red, kao YU verzija Beatlesa

[Better Man]

Dok se kod nas 3 koncerta Dine Merlina predstavljaju kao neki spektakl muzički, a u stvari je obični pop - folk dernek, za to vrijeme su u Pulskoj areni Nick Cave And The Bad Seeds sa london Gospel Choir održali dva rasprodana koncerta i to 04 i 05.08.2026.g. Koncerti su trajali po 2 sata i 40 minuta i bili su pakleno dobri. Cave potvrdio zašto je jedan od najvećih muzičara i live performera trenutno. O drugim koncertima koji su se desili u zadnja dva mjeseca u Hrvatskoj da ne pišem. Ali bitno je da se nama muzičkim spektaklom predstavljau koncerti Dine Merlina ili koncerti Zdravka Čolića, koji je ipak za Dinu Merlina gospodin i koji i danas ima fantastičan vokal, dok nas istinske muzičke face, bilo da je riječ o onima koji nastupaju u velikim ili malim prostorima.

Ne razumijem zašto imaš potrebu da sve strano uveličavaš do uzvišenja a naše nipodniŝtavaš, posebno svoje Sarajevo.

Dino Merlin je rasprodao 3 Koševa, 200.000 ljudi je bilo, donio je veliku zaradu gradu, oko 50 miliona rekoše neki dan na dnevniku, dolazilo je raje iz čitave regije.

Ono kad se praviš englez i kad ti je englesko govno ukusnije od domaće pite.

Realna cifra je od 150 do 180 hiljada prodatih karata i prisutnih ljudi na koncertima Dine Merlina. 200 hiljada je previše, jer stadion ne može primiti za 3 večeri toliko ljudi, jer da je bilo toliko, ljudi bi se pogušili. Vidi neumanjujem ja njedgov uspjeh, već samo hoću da kažem da to nije spektakl kakvim se predstavlja. Jeste nekom ko nije imao priliku da vidi ni jedan koncert neke strane velike muzičke ikone. Sve dok se budemo zadovoljavali koncertima Dine Merlina, nama niko bitan sa svjetske muzičke scene neće nikad doći.

[Better Man]

A eno i Ćere viri u pozadini

Poznata je ta priča, da su dijelili studio kad su snimali albume, ali na zanimljiv način.
Plavi orkestar bi snimao od 6 ujutro do 6 popodne, pa onda EKV od 6 popodne do 6 ujutro

Nije mi poznat detalj da je Firči snimao bubnjeve za taj album, jer je Plavi orkestar imao Ćeremidu Admira (Ćera 2) jedan od blizanaca koji je bio bubnjar, pa ne znam pod kojim okolnostima bi tu Firči snimao, možda da je pomagao oko nekih detalja.

Znam da je Plavom orkestru svojevremeno pomagao pri snimanju bubnjeva Dragan Điđi Jankelić, ali Điđi nije tražio da se potpisuje na albumu (ako ne onaj Smrt fažismu album, nisam siguran), a detalj za Firčija mi nije poznat.

Mislim da je Firči u to vrijeme u vezi sa Marinom Perazić (baš mlado izgleda na ovoj slici), kasnije će je i oženiti. Nisam siguran da li na snimanju baš tog ili nekog slijedećeg albuma, ekipi EKV-a se priključio i tadašnji Margitin dečko, neki purger, pijanista, koji je dok su ostali bili odsutni, sjeo i odsvirao hrpu nekih klavirskih dionica i umiksao ih u pjesme, kao i on malo da pomogne i doprinese, pjesme izgubile oblik i smisao, Milan "povilenio" kaže vraćaj nazad, samo su u jednoj od pjesama ostavili te neke klavirske sekvence koje su on i Margita nešto zajedno snimili

Sudbina Pave iz Plavog orkestra, pomalo podsjeća na Zlatka Arslanagića...isto je otišao u Kanadu i poslije rata nije bio zainteresovan za ponovni rad u bendu, mada ga je Loša zvao, ali čovjek valjda okrenuo novu stranicu u životu i rekao nešto u stilu- Sorry drug, ne mogu ponovo sve iz početka.

Zanimljiv je i dok. film Orkestar, ne mogu se sjetiti je li ga radio Pjer Žalica ili neki od ovih sarajevskih režisera nove garde, međutim u filmu iz nekog razloga nema Samira Ćeremide, basiste i jednog od ključnih članova benda, valjda nešto nije htio da učestvuje u snimanju, ne znam sve detalje i okolnosti...

Hus iz Valjka je radio produkciju prvog albuma Plavog Orkestra, a Aki Rahimovski, Jura Stublić i Peđa D'Boy su bili gostujući vokali u pjesmi Stambol Pešta Bečlija. Za razliku od Zlatka Arslanagića Pava idalje svira i aktivan je muzički u Kanadi. Prošle godine je svirao sa Plavim Orkestrom par koncerata. Dokumentarni film jeste radio Pjer Žalica. Moguće da je Firči šta pomogao oko bubnjeva, jer je on već bio iskusan i profesionalac za razliku od Admira Čeramide. SIM studio je čuveni studio kod Smoleca i svi relevanti muzičari tog vremena su snimali kod njega.

[milojicabrzi]

Da, baš je bila euforija, bili su tih '80-ih razni časopisi tipa Ćao, Teen, Bravo i slični u kojima su dolazili posteri, pa omladina to uzimala, lijepila po sobama itd. Inače, te '80-e su bile dosta otvorenije i dostupnije što za razna diskografska izdanja, to i za ploče, kasete, odjeću (Leviske se prodavale u Varteksu), krenuli su prvi walkmani, krenula je urbana kultura, opasno da se razvija.

Krenuli hamburgeri, prve pizzerije, videoteke, dašak svijeta došao je u naše dvorište, sad koliko je ko mogao priuštiti to je drugo pitanje. Sjećam se da sam se "krivio & molio" da mi stara kupi Levis 501. koje su te neke '88.-89. koštale cca 120 DEM u protuvrijednosti dinara, a moja pok. majka, tada imala platu od cca 380 DEM, kad se prevede, a bila žena dipl. tehnički inžinjer u državnoj firmi.

Znači omjer je bio da se da trećina ili četvrtina nečije plate za jedne dobre Leviske. Na kraju je bio "kompromis" da se kupe neke "orange tab" Leviske, koje su bile jeftinije, mislim da su imale oznaku 630 ili 631 Ja kada me moja djeca naljute, jer im kupujem sve i svašta a u nekom trenutku sam u raskoraku i nešto ne mogu odmah, krenem sa "teškom i tužnom pričom" kako sam ja u njihovim godinama, dva mjeseca molio majku za Leviske, a oni nezadovoljnici, nema šta nemaju u ormaru.

Plavi orkestar, odnosno ta ekipa, mislim da su vršnjaci i svi su tu negdje oko '64. godišta, tako da je njih popularnost zakačila prilično rano u ranim 20-tim su već bili jugoslovenske zvijezde. Vladala je prava euforija, rasprodani koncerti, intervjui za magazine i tv.

Iskreno, žao mi je sad ove situacije sa njima, kad vrlo rijetko sviraju i vjerujem da niko od njih, osim Loše, ne živi samo od muzike (Loša radi i dosta filmske muzike za ove novije produkcije u regionu).

Kako ih je krenulo sredinom '80-ih, mislio sam da će u narednih 10-ak godina svi imati kuće sa bazenima i Ferrarija u garaži... Ako ima neki bend, da ga je rat unazadio i osakatio, a bio je sa potencijalom za veliki uspjeh, to su oni.

U ratu Loša odlazi u Ljubljanu, Pava u Kanadu, Ćere su u SA, poslije rata imali su oni nekoliko nekih "reuniona", albume, koncerte ali to više nije bilo to u tom nekom smislu estradnog uspjeha.

Sjećam se dočeka Nove godine ispred N. Pozorišta, mislim da je bila ona mileniumska '99. na 2000-tu, svira Plavi orkestar, a tad bila aktuelna ona pjesma "Azra-ponoć kuca..." miša mu njegovog, kada razmislim, od tada prošlo četvrt vijeka, 26 godina

[PixelDrifter]

Tvrdim da mi nemamo publiku za inozemne muzičare koji bi napunili Koševo. Nema te kritične mase, niti je ikada postojala. Posebno ne danas u vrijeme streaminga muzike, online platformi kao Spotify, rock je na margini skoro kao i jazz, hip hop i pop dominiraju planetom. Ko bi došao na Billie Eilish, Bad Bunny ili Bruno Mars? Led Zeppelin, iz vremena najveće slave, bi možda ispunili pola Koševa. Dino može puniti Koševo sedmično. Plus, naravno, turbo folk zvijezde.

[Point.]

Dok se kod nas 3 koncerta Dine Merlina predstavljaju kao neki spektakl muzički, a u stvari je obični pop - folk dernek, za to vrijeme su u Pulskoj areni Nick Cave And The Bad Seeds sa london Gospel Choir održali dva rasprodana koncerta i to 04 i 05.08.2026.g. Koncerti su trajali po 2 sata i 40 minuta i bili su pakleno dobri. Cave potvrdio zašto je jedan od najvećih muzičara i live performera trenutno. O drugim koncertima koji su se desili u zadnja dva mjeseca u Hrvatskoj da ne pišem. Ali bitno je da se nama muzičkim spektaklom predstavljau koncerti Dine Merlina ili koncerti Zdravka Čolića, koji je ipak za Dinu Merlina gospodin i koji i danas ima fantastičan vokal, dok nas istinske muzičke face, bilo da je riječ o onima koji nastupaju u velikim ili malim prostorima.

Ne razumijem zašto imaš potrebu da sve strano uveličavaš do uzvišenja a naše nipodniŝtavaš, posebno svoje Sarajevo.

Dino Merlin je rasprodao 3 Koševa, 200.000 ljudi je bilo, donio je veliku zaradu gradu, oko 50 miliona rekoše neki dan na dnevniku, dolazilo je raje iz čitave regije.

Ono kad se praviš englez i kad ti je englesko govno ukusnije od domaće pite.

Realna cifra je od 150 do 180 hiljada prodatih karata i prisutnih ljudi na koncertima Dine Merlina. 200 hiljada je previše, jer stadion ne može primiti za 3 večeri toliko ljudi, jer da je bilo toliko, ljudi bi se pogušili. Vidi neumanjujem ja njedgov uspjeh, već samo hoću da kažem da to nije spektakl kakvim se predstavlja. Jeste nekom ko nije imao priliku da vidi ni jedan koncert neke strane velike muzičke ikone. Sve dok se budemo zadovoljavali koncertima Dine Merlina, nama niko bitan sa svjetske muzičke scene neće nikad doći.

Uh nije 200 hiljada negi 180 hiljada. Bitna razlika u pm.

Po čemu nije spektakl Dine Merlina 3 noći puno Koševo a jeste spektakl mrtvog Nick Caves u Puli? Tebi jeste vjerovatno, jer očigledno imaš kompleks manje vrijednosti pa strane izvođaće uzdižeš na nivo pejgambera muzike a naše spektakle ponižavaš na nivo maltene seoskog vašara. I vizuelno i svirački i po hajpu i po posjećnosti Merlinova 3 konceta su u pravom smislu spektakl.

[dječak sa šibicama]

Da nisu se obogatili a Orkestar je imao sve preduvjete premda, realno to je glupava muzika, imali su hajp kod klinki uglavnom.

Cere imaju kucu u pionirskoj to je sada ejuba ademovica, lijepa velika renovirana kuca ali nista posebno za muzicke zvijezde, mislim da dijele porodicnu.

[pemanapemani]

Nevjerovatno kako stalno ubacujes ZG u razlicite price, cak i na ovakvim temama poput Mice Vukasinovica
Imas bolesnu potrebu da non stop mjeris cija je ki.ta duza - Sarajeva ili Zagreba sta je reci.

Pa covjek rekao da Sarajevo ima vise temelja da romantizira osamdesete od Zagreba i ti ga napadnes.

Svasta.

Ma non stop on nesto pored Sarajevo i Zagreb, nije mu ovo prvi put, neki dan poredi koncert Dine Merlina sa budzetom Zagreba ...ima neke komplekse od glavnog grada BiH, pa to ti je.

Johnny lave, pitaj te svoje purgere sta misle o Mici i grupi Vatreni Poljubac pusti bolan Brene i Sinane, tako ti jaruna.

Realno, Zagreb haman duplo veci od Sarajeva, a Sarajevo ima bruku materijala za poredjenje sa duplo vecim gradom.

Ne znam sta je tu lose?

To je isto kao da neko poredi Pariz i Lisabon, pa se neko iz Lisabona ljuti i tersa.

[Point.]

Kod nas se više cijene naši muzičari nego strani polovnjaci. I to je super.

[dječak sa šibicama]

Tvrdim da mi nemamo publiku za inozemne muzičare koji bi napunili Koševo. Nema te kritične mase, niti je ikada postojala. Posebno ne danas u vrijeme streaminga muzike, online platformi kao Spotify, rock je na margini skoro kao i jazz, hip hop i pop dominiraju planetom. Ko bi došao na Billie Eilish, Bad Bunny ili Bruno Mars? Led Zeppelin, iz vremena najveće slave, bi možda ispunili pola Koševa. Dino može puniti Koševo sedmično. Plus, naravno, turbo folk zvijezde.

Naravno, pa istorija je potvrdila, Sting je imao koncert u Sarajevu i planetarna zvijezda, uspio Zetru napuniti.

A komentari dezurnih mudrosera "istrosena zvijezda, isluzeni muzicar, ocvali gitarista".

To je isti mentalitet ko bimgo, kamara ljudi se grozi dolaska bilo cega sa zapada, samo daj patrijote dinu i dzambica da ne bi slucajno cetnici niz vracE ali bolje ne ici na tu temu.

[pemanapemani]

Tvrdim da mi nemamo publiku za inozemne muzičare koji bi napunili Koševo. Nema te kritične mase, niti je ikada postojala. Posebno ne danas u vrijeme streaminga muzike, online platformi kao Spotify, rock je na margini skoro kao i jazz, hip hop i pop dominiraju planetom. Ko bi došao na Billie Eilish, Bad Bunny ili Bruno Mars? Led Zeppelin, iz vremena najveće slave, bi možda ispunili pola Koševa. Dino može puniti Koševo sedmično. Plus, naravno, turbo folk zvijezde.

Pa jebi ga, kad su svi urbani odjezdili ka Alemanji, pa nema kriticne mase. Sa njima je nekako i bilo, ali bez njih kulturni muzicki potop.

[milojicabrzi]

Ima jedan zanimljiv intervju Dušana Kojića-Koje, lidera Discipline kitchme, koji se osvrnuo na česte narative nekih pop-rock kritičara, na našim prostorima, koji za ekspanziju popularnosti narodnjaka i turbo-folka "krive", rat i krizu u ex YU tokom '90-ih godina.

Koja kaže nešto u smislu, nije to nova pojava, narodnjaci su uvijek na ovim prostorima punili velike sale i stadione, pa i početkom '80-ih kada je Disciplina startala, r'n'r je uvijek nekako bio na margini, neki manji klubovi, SKC ili KST, odnosno kod nas Sloga ili Dom mladih "u vrh glave".

Kad se sjetimo onih "euforija" oko orkestra Južni vetar, pjevačkih karavana "pjesme i humora" koji su išli po velikim salama u skoro svim gradovima bivše Yu, dobro, malo manje u Sloveniji, ali u većini ovih drugih republika, stvarno jeste bilo tako.

Evo da uzmemo npr. popularnost SInana Sakića nekad sredinom '80-ih. Da se npr. napravilo 20-ak koncerata u većim gradovima po Srbiji i BiH ( U Cro ta mozika "a'la Sinan nije nešto puno prolazila, pa ne stavljam u poređenje) uporedo Sinana i Azre i Dž. Štuliča, vjerujem da bi u većini gradova Sinanovi koncerti bili uveliko posjećeniji od Džonijevih. Nije mi drago što je to tako, ali to je realnost. Iz tadašnjih rock bendova, puno dobrih instrumentalista, kad bi ispekli zanat i malo osjetili svirke i bine, "bježao" je u narodnjačke orkestre, jer su tamo bili novci.

Sjećam se kako je mog pok. starog, nekad '80-ih, strašno nervirala euforija koja se stvarala oko Lepe Brene, kao tadašnje nacionalne zvijezde, to koncerti, stadioni, to filmovi, ostatak familije tetke, ujne, se nekako uhvatio u "taj vozić", za tim nekim "serviranim estradnim proizvodima", stariša se uvijek ljutio, on je bio profesor starog kova i njega je dekadencija u umjetnosti i kulturi strašno nervirala.

Mene ne čudi kad Merlin napuni tri Koševa, hajde, on je barem 40 godina u muzici, imao je kad nešto i naučiti, ima bar 10-ak albuma, nostalgiju za prijeratnim vremenima, ima tu publike ovakve i onakve, ali me iznenađuje npr. Prijovićka, žena puni dvorane, realno ne znam 2 njene pjesme, dok mi djeca ne puste i to je najbolji dokaz da se u estradi dosta toga mijenja, novi su trendovi, nova su kretanja, omladina osim fast-fooda, izgleda želi i "fast-muziku".

S druge strane iznenade me i neke kontra-situacije, kad npr. Cavalera sa Soulfly napravi dobro posjećen koncert u SA, evo za koji dan i Prodigy stiže, oni nikad nisu kod nas imali neku mnogobrojnu publiku, ali eto, stvari se dešavaju, kotrlja se nešto.

Poznajem jednog od ovih organizatora "Metal koncerata" u SA, divim se čovjeku šta pokušava, jako je teško gurati svirke i koncerte u ne baš popularnim žanrovima, ali dobro je da ima svega...neka se sluša i prati, za razne ukuse

[konektovan]

Sad su u peaku Dua Lipa, Lady Gaga, Bruno Mars, Ed Sheeran i drugi, mladji izvodjaci...koji bi napunili Kosevo bez problema. Od stsrijih izvodjaca, Metalica, Chili peppersi, Bon Jovi, Gunsi, Rstones..i jos neki bi napunili takodjer.

@milojicabrzi svaka cast

[dječak sa šibicama]

Interesantan je fenomen, bar meni, da je dzigera neupitno popularnija od bilo koje muzike kod nas, a opet dosta tih koji pocnu kao narodnjaci, pod satrama i slicno, sa uspjehom karijere okrecu se pop muzici. Brena Ceca Dragana Prijovicka Karleusa itd itd itd.
Sve su pocele sa ovim ili onim cvetkom zanovetkom, a kad su se probile, onda im je Tucakovicka lupala pop aranzmane odnosno tekstove i pjesme.

Ili se srame narodne muzike, ili nesto drugo. Mozda pucaju na internacionalnu karijeru iako ne bih rekao jer kome cemu kad pjevaju na bhs jezicima i nakon Dravca Cholicha sumnjam da ce iko pokusati. Osim Tereze pokojnog Olivera ne vjerujem da ce prosjecni Francuz ikada doci na koncert neke druge ex yu zvijezde.

A narodna je uvijek bila popularnija od bilo cega, na ovim prostorima, i ostace. Meni mama pricala tamo neke osamdesete godine, bila poslom sa kolegama iz firme u Zagrebu, spavali u motelu Plitvice i odveli je kolege na koncert Miroslava Ilica u neku dvoranu ne znam koju zagrebacku. Prepuno, krcato. Karavane Juznog vetra su rusile dvorane po jugoslaviji a Brenu helikopterom iskrcavali, istina u Bugarskoj.

[milojicabrzi]

Interesantan je fenomen, bar meni, da je dzigera neupitno popularnija od bilo koje muzike kod nas, a opet dosta tih koji pocnu kao narodnjaci, pod satrama i slicno, sa uspjehom karijere okrecu se pop muzici. Brena Ceca Dragana Prijovicka Karleusa itd itd itd.
Sve su pocele sa ovim ili onim cvetkom zanovetkom, a kad su se probile, onda im je Tucakovicka lupala pop aranzmane odnosno tekstove i pjesme.

Vidi, i kod narodnjaka, kao i u rock muzici, imaš one koji su neki "trash" u tom žanru (npr. Šemsa, Kemal, Mitar Mirić) to su oni narodnjaci "sa dna kace" i oni su prije imali veliku publiku, hajde da kažem "rudarsko-sirotinjsku" koja se pronalazila u tim pjesmama.

Kad uporediš npr. Draganu Mirković na šta je ličina na početki karijere, sa onim brkovima, a kako to izgleda sada, u muzici i aranžmanima, jasno se vidi to o čemu pričamo.

S druge strane, ima i kvalitetne narodne muzike, kao što si pomenuo Miroslav Ilić, Halid B. u kasnijim danima, Toma Zdravkovic, koji je uveo taj neki institut "folk šansone", to su narodnjaci sa opasnim pretećim orkestrima, često su tu u pratnji školovani muzičari iz narodnih orkestara pri nekadašnjim Radio-televizijama u svim glavnim gradovima, pjesme sa jakim aranžmanima, neparnim i latino ritmovima i to ima i neki svirački i umjetnički kvalitet i sam sam kroz bavljenje muzikom svirao dosta toga.

Onda su narodnjaci skontali, da je najviše publike negdje na sredini, ne radi se više "trash" narodna, ali se ne ide ni previše u filozofiju i šansonu, već se traži taj neki "srednji" put, koji će biti zanimljiv široj publici, a opet neće biti baš smeće.

Na krilima tih "lakih nota", krije se i uspjeh npr. Miše Kovača, kad je u pitanju scena i publika u CRO. Nećemo Josipu Lisac iz sredine '70-ih sa fenomenalnim džez orkestrom iza nje, može Oliver da svojim dalmatinskim štihom, ali daj nam neke jednostavne pjesmice, što pjeva komplet familija na proslavama, rođendanima, kršetnjima i sl. pa se dobije - Zalij to cvijeće suzama sreće

[dječak sa šibicama]

Mislim da je Bregovic sa pastirskim rockom ubo prvi, tu famoznu sredinu, hajde da dam narodnjacima priliku da uzivaju i uz rock muziku

[Better Man]

Ne razumijem zašto imaš potrebu da sve strano uveličavaš do uzvišenja a naše nipodniŝtavaš, posebno svoje Sarajevo.

Dino Merlin je rasprodao 3 Koševa, 200.000 ljudi je bilo, donio je veliku zaradu gradu, oko 50 miliona rekoše neki dan na dnevniku, dolazilo je raje iz čitave regije.

Ono kad se praviš englez i kad ti je englesko govno ukusnije od domaće pite.

Realna cifra je od 150 do 180 hiljada prodatih karata i prisutnih ljudi na koncertima Dine Merlina. 200 hiljada je previše, jer stadion ne može primiti za 3 večeri toliko ljudi, jer da je bilo toliko, ljudi bi se pogušili. Vidi neumanjujem ja njedgov uspjeh, već samo hoću da kažem da to nije spektakl kakvim se predstavlja. Jeste nekom ko nije imao priliku da vidi ni jedan koncert neke strane velike muzičke ikone. Sve dok se budemo zadovoljavali koncertima Dine Merlina, nama niko bitan sa svjetske muzičke scene neće nikad doći.

Uh nije 200 hiljada negi 180 hiljada. Bitna razlika u pm.

Po čemu nije spektakl Dine Merlina 3 noći puno Koševo a jeste spektakl mrtvog Nick Caves u Puli? Tebi jeste vjerovatno, jer očigledno imaš kompleks manje vrijednosti pa strane izvođaće uzdižeš na nivo pejgambera muzike a naše spektakle ponižavaš na nivo maltene seoskog vašara. I vizuelno i svirački i po hajpu i po posjećnosti Merlinova 3 konceta su u pravom smislu spektakl.

Prvo treba da znaš da Nick Cave ima prateći sastav koji je daleko svirački superiorniji od pratećeg sasatva Dine Merlina plus London Gospel Choir. Drugo, Sam Nick Cave kao pjevač i izvođač je daleko ispred Dine Merlina. Dino Merlin nema ni blizu njegove energije na koncertima. Trebaaš pogledati uživo Nicka Cavea da bi shvatio o ćemu Ti pričam. U pratećem sastavu Dine Merlina glavni adut je Aida Mušanović Arsić, školovana pjevačica, koja svojom energijom i vokalom čini razliku i bez nje Dini koncerti bi bili samo obični koncerti. Ona je ta koja te koncerte podiže na viši nivo svojom energijom i svojim glasom.

[Better Man]

Da, baš je bila euforija, bili su tih '80-ih razni časopisi tipa Ćao, Teen, Bravo i slični u kojima su dolazili posteri, pa omladina to uzimala, lijepila po sobama itd. Inače, te '80-e su bile dosta otvorenije i dostupnije što za razna diskografska izdanja, to i za ploče, kasete, odjeću (Leviske se prodavale u Varteksu), krenuli su prvi walkmani, krenula je urbana kultura, opasno da se razvija.

Krenuli hamburgeri, prve pizzerije, videoteke, dašak svijeta došao je u naše dvorište, sad koliko je ko mogao priuštiti to je drugo pitanje. Sjećam se da sam se "krivio & molio" da mi stara kupi Levis 501. koje su te neke '88.-89. koštale cca 120 DEM u protuvrijednosti dinara, a moja pok. majka, tada imala platu od cca 380 DEM, kad se prevede, a bila žena dipl. tehnički inžinjer u državnoj firmi.

Znači omjer je bio da se da trećina ili četvrtina nečije plate za jedne dobre Leviske. Na kraju je bio "kompromis" da se kupe neke "orange tab" Leviske, koje su bile jeftinije, mislim da su imale oznaku 630 ili 631 Ja kada me moja djeca naljute, jer im kupujem sve i svašta a u nekom trenutku sam u raskoraku i nešto ne mogu odmah, krenem sa "teškom i tužnom pričom" kako sam ja u njihovim godinama, dva mjeseca molio majku za Leviske, a oni nezadovoljnici, nema šta nemaju u ormaru.

Plavi orkestar, odnosno ta ekipa, mislim da su vršnjaci i svi su tu negdje oko '64. godišta, tako da je njih popularnost zakačila prilično rano u ranim 20-tim su već bili jugoslovenske zvijezde. Vladala je prava euforija, rasprodani koncerti, intervjui za magazine i tv.

Iskreno, žao mi je sad ove situacije sa njima, kad vrlo rijetko sviraju i vjerujem da niko od njih, osim Loše, ne živi samo od muzike (Loša radi i dosta filmske muzike za ove novije produkcije u regionu).

Kako ih je krenulo sredinom '80-ih, mislio sam da će u narednih 10-ak godina svi imati kuće sa bazenima i Ferrarija u garaži... Ako ima neki bend, da ga je rat unazadio i osakatio, a bio je sa potencijalom za veliki uspjeh, to su oni.

U ratu Loša odlazi u Ljubljanu, Pava u Kanadu, Ćere su u SA, poslije rata imali su oni nekoliko nekih "reuniona", albume, koncerte ali to više nije bilo to u tom nekom smislu estradnog uspjeha.

Sjećam se dočeka Nove godine ispred N. Pozorišta, mislim da je bila ona mileniumska '99. na 2000-tu, svira Plavi orkestar, a tad bila aktuelna ona pjesma "Azra-ponoć kuca..." miša mu njegovog, kada razmislim, od tada prošlo četvrt vijeka, 26 godina

Loša, Pava i Čeramide su ista generacija. Sva četvorica su rođeni 1964.g. Samir Čeramida je snimio prvi album Letu Štuka. On i brat imaju Caffe Havanu preko puta Želje 1. Sviraju oni i sad, ali ne toliko često, a Loša živi tamo gdje mu je supruga, obzirom da je ona u diplomatskim vodama. Prije rata kad u Varteks kod Katedrale dođu Leviske 501, uhvati se red ogroman vani. Svi uzmu po primjerak i čekaju svoj red na kabinu da ih isprobaju. Meni su draže Levske 511. 501 su ravni kroj i nogavice su na dnu široke, a 511 su slim fit i prate liniju tijela. Nisu uske,a nisu ni široke, već baš onako kako treba. U to vrijeme su ljudi koji su radili u fabrikama i proizvodili novu vrijednost imali veće plate nego ljudi po državnim firmama i državnoj službi. Moja mama je bila galanterista i pravila je tašne, novčanike i slično i zarađivala je više nego nastavnici i profesori u školama ili državni službenici. Tata je bio precizni mehaničar za šivaće mašine i osim u preduzeću, radio je i privatno. Mogli smo da živimo normalno bez da nam je išta falilo. Promjenili 3 Stojadina i onda kupili novog Golfa. Hajde danas da bračni par sa srednjom stručnom spremom i zaposlen u fabrici, može sebi priuštiti da kupi novog Golfa i li neko drugo novo auto i da mu ništa u životu ne fali, tačnije da može da živi na način da ni u ćemu neoskudjeva i da može svake godine otići 10 dana na more.

[PixelDrifter]

Mislim da je Bregovic sa pastirskim rockom ubo prvi, tu famoznu sredinu, hajde da dam narodnjacima priliku da uzivaju i uz rock muziku

To je to. I izrodio gomilu, manje vise, imitatora (Dino Merlin, Plavi Orkestar i sl.). Da bi uspio moras koketirati sa publikom. Bregovic je bio vrhunski kompilator, fenomenalan biznismen, mag mas medija, neko ce reci i plagijator, ja sam vise za to da ga nazovem kompilatorom; prakticno blue print za sve sto je doslo poslije njega i Dugmeta. I prije je bilo bendova, ali to je koketiralo izmedju rock muzike i slagera (klasican primjer su Indexi ili Korni grupa), Bregovic je to doveo na nivo simbioze folka i rock muzike (taj prag se gubi skoro potpuno sa Alenom Islamovicem, gdje preovladava cobanska varijanta cobanskog rocka). Sam Milic je komponovao za narodnjake, Rokeri sa Moravu su parodija tog svega, ali i istina da se sa muzikom koja odskace od tog miljea tesko moze prezivjeti (Boris Bizetic je imao velikih problema na drugim projektima, gdje nije bio u ulozi svog alter ega srbijanskog seljaka). Plavi Orkestar je po mom misljenju bio jezivo los bend, ali i jedan od prvih boy bendova za siparice (publiku su im cinile klinke od 12-15 godina), sa tom komponentom koketiranja kako zadobit partijsku podrsku (new partisans i slicna medijski producirana sranja - slogan koji nije znacio apsolutno nista), da bi u filmu od onog Zalice bili prikazani kao neki underground band sto oni nikada nisu bili - taj epitet mozemo MOZDA ostaviti za Azru, EKV, SHC, dok je PO bio mainstream, miljenik medija i ni po kojoj stavki buntovan ili revolucionaran). Onda tu dodje svirka uzivo. Bijelo Dugme je skoro uvijek bilo lose uzivo, Atomsko Skloniste je bilo fenomenalno dobro, kao i Buldozder, EKV isto, Azra na pocetku, sjajna. Bottom line, vremena se mijenjaju, promijenio se duh vremena, Dino Merlin je nas Bruno Mars, muzika za sve generacije, familije, folk i pop ljubitelje, ko voli nek' izvoli. Koliko sam vidio on to radi jako dobro, profesionalno, presisao je svog ucitelja Bregovica, imao je zapanjujucu fizicku metamorfozu. Milic Vukasinovic od kompletne karijere objavljuje porno memoare, gdje usput spomene i pokoju svirku.