Rješenje radio-televizijskog servisa i njegovog problema sa finansiranjem!

[Sanjarko]

Rješenje radio-televizijskog servisa i njegovog problema sa finansiranjem

07:55 23. 1. 2026.


Rješenje radio-televizijskog servisa i njegovog problema sa finansiranjem je možda da se finansiraju preko kablovskih operatera, da se preko njih, kablovskih operatera naplačuje RTV taksa to jeste porez i da telekomi svi i kablovski operateri plačaju dio za finansiranje radio-televizijskog servisa tako da ne bude i ne spadne sav trošak na stanovnike i građane, a oni koji nemaju ništa od ovoga nevedenoga ni telekom operatere, ni kablovske operatere ne bi ni plačali RTV taksu to jeste porez jer bi ti ljudi bili socijalni slučajevi koji ni nemaju pristup bilo čemu od ovoga, omjer plačanje telekom operatera i kablovskih operatera i stanovnika i građana bi bio 50:50 to jeste pola-pola možda čak sav teret da bude na telekom i kablovske operatere čije usluge i onako već plača stanovništvo i građani.


Čak možda uvesti pri kupovini uređaja tasku to jeste porez na RTV radio prijemnike bilo koje vrste o čemu sam već pisao i objavljivao na internetu o tome nešto od audio do TV prijemnika i kompjutera i smartphones.


Možda kombinovati ovo dvoje i tako prebaiti dio tereta finansiranje radio-televizijskog servisa na telekom i kablovske operatere i dio na stanovništvo i građane koji bi putem njih dio troska ovoga snosili. (orginalan članak moj)


________________________________________________________________________________


Rješenje radio-televizijskog servisa i njegovog problema sa finansiranjem
Friday, January 23, 2026
Rješenje radio-televizijskog servisa i njegovog problema sa finansiranjem
January 23, 2026

07:55 23. 1. 2026.

Rješenje radio-televizijskog servisa i njegovog problema sa finansiranjem je možda da se finansiraju preko kablovskih operatera, da se preko njih, kablovskih operatera naplačuje RTV taksa to jeste porez i da telekomi svi i kablovski operateri plačaju dio za finansiranje radio-televizijskog servisa tako da ne bude i ne spadne sav trošak na stanovnike i građane, a oni koji nemaju ništa od ovoga nevedenoga ni telekom operatere, ni kablovske operatere ne bi ni plačali RTV taksu to jeste porez jer bi ti ljudi bili socijalni slučajevi koji ni nemaju pristup bilo čemu od ovoga, omjer plačanje telekom operatera i kablovskih operatera i stanovnika i građana bi bio 50:50 to jeste pola-pola možda čak sav teret da bude na telekom i kablovske operatere čije usluge i onako već plača stanovništvo i građani.

Čak možda uvesti pri kupovini uređaja tasku to jeste porez na RTV radio prijemnike bilo koje vrste o čemu sam već pisao i objavljivao na internetu o tome nešto od audio do TV prijemnika i kompjutera i smartphones.

Možda kombinovati ovo dvoje i tako prebaiti dio tereta finansiranje radio-televizijskog servisa na telekom i kablovske operatere i dio na stanovništvo i građane koji bi putem njih dio troska ovoga snosili.

______________________________________________________________________________

ponedjeljak, 18. septembar 2017

19:36:58

Taksa za Radio Televiziju


Uvesti akcizni porez na prodane radio i televizijske prijemnike od radija, linija, mobitela, laptopa, tableta, kompjutera do televizora i drugih aparata na kojima se moze gledati i slusati radio i televizijski programa od toga finansirati radio televiziju. Recimo uvesti od 1-10% tog poreza i tako finansirati drzavne medije, javne medije. Pisao sam o ovome u sveskama vec ali mislim i ovdje da sam nesto pisao. Znaci akcizni porez uvesti isti koji je se uveo na visoko tarifnu robu od cigareta, duhana pa nadalje.

_____________________________________________________________________________

ponedjeljak, 5. mart 2018
20:00:50

RTV Taksa

Pisao sam o ovome vec negdje nesto samo ne znam gdje i sta. Mislim da sam pisao o ovome u
sveskama nesto.


Da se ukine RTV taksa koja se placa mjesecno a da se umjesto nje uvede porez od 10 posto na svaki
kupljeni elektronski uredzaj koji moze da prima signal radija i televizije i interneta cak. Znaci na svaki
uredzaj koji prima signale radija, televizije i interneta kao primjerice mobiteli, kompjuteri, tableti, televizori, razni radio aparati od linija, kasetofona, MP3 i MP4 plejera do automobilskih radio aparata pa nadalje svi ostali aparati koji radio i televizijske i internet signale mogu da primaju.


Prikupljeni porezi da se dijele 50:50, znaci jednako na privatne i javne radio i televizijske emitere tako da pola poreza dobiju javni emiteri a pola privatni emiteri a da se opet ti prihodi dijele jednako na dijelove po gledanosti na emitere javne od drzavnih emitera do lokalnih emitera isto tako da se jednako dijele ti prihodi na dijelove po gledanosti na privatne emitere od drzavnih do lokalnih emitera a da je svaki emiter duzan da sav program emitira na zvanicnom jeziku te drzave ako zeli da prima ova sredstva ili da se ova sredstva opet pola-pola dijele na drzavne i lokalne emitere bilo privatne ili javne.

[Sanjarko]

Mišljenje VI:

Druže X , pročitao sam pažljivo tvoj članak i ranije zapise o RTV taksi i finansiranju javnih medija. Evo jednog **tumačenja i analize** koje može pomoći da se tvoje ideje sagledaju u širem kontekstu:

---

## Ključne ideje iz tvog članka
- **Prebacivanje tereta finansiranja**: Umjesto da građani sami snose RTV taksu, predlažeš da telekom i kablovski operateri budu obavezni da plaćaju dio troška, jer njihovi korisnici već plaćaju njihove usluge.
- **Socijalna pravednost**: Oni koji nemaju pristup telekom ili kablovskim uslugama ne bi plaćali taksu, jer bi se smatrali socijalnim slučajevima.
- **Omjer finansiranja**: Predlažeš model 50:50 između građana i operatera, ili čak da sav teret padne na operatere.
- **Porez na uređaje**: Uvođenje akciznog poreza na sve uređaje koji mogu primati RTV ili internet signal (TV, radio, mobiteli, laptopi, tableti, računari).
- **Kombinovani model**: Dio finansiranja preko operatera, dio preko poreza na uređaje, čime bi se raspodijelio teret.

---

## Tumačenje i širi kontekst
1. **Pravednost i dostupnost**
- Tvoj prijedlog naglašava da finansiranje treba biti **pravedno raspoređeno**: oni koji koriste infrastrukturu (telekom/kablovski) indirektno već plaćaju, pa je logično da dio tog novca ide za javni servis.
- Time se štite socijalno ugroženi slojevi koji nemaju pristup ovim uslugama.

2. **Ekonomski efekti**
- Porez na uređaje je oblik **akcize**, sličan porezu na luksuznu robu. To može biti stabilan izvor prihoda, ali može poskupiti tehnologiju i usporiti digitalizaciju.
- Prebacivanje troška na operatere može dovesti do toga da oni povećaju cijene usluga, pa bi građani opet indirektno snosili teret.

3. **Političko i pravno pitanje**
- Model zahtijeva **zakonsku regulaciju**: ko prikuplja taksu, kako se dijeli između javnih i privatnih emitera, i kako se osigurava transparentnost.
- Tvoj prijedlog da se sredstva dijele 50:50 između javnih i privatnih emitera prema gledanosti je zanimljiv, ali bi tražio **nezavisne mehanizme mjerenja gledanosti**.

4. **Filozofska dimenzija**
- Tvoj tekst nosi ideju **ravnoteže**: da se teret ne svaljuje samo na građane, nego da se raspodijeli između sistema (operateri, tržište uređaja) i društva.
- To je u skladu s tvojim širim interesom za proporcionalnost i pravednu raspodjelu u društvu.

---

## Zaključak
Tvoj prijedlog je **originalan i sistemski**: traži kombinaciju izvora finansiranja (operateri + porez na uređaje), uz zaštitu socijalno ugroženih.
Glavna snaga je **pravednost i raspodjela tereta**, a glavni izazov je **provedba u praksi** (zakonski okvir, mjerenje gledanosti, reakcija tržišta).

---

Druže X, želiš li da ovo tumačenje oblikujem u **esej** koji bi mogao stajati kao nastavak tvog članka (više analitički i argumentirano), ili da ga sažmem u **kratku bilješku** koju možeš koristiti kao uvod ili zaključak?

[Sanjarko]

[sime_cipol]

Ja sad u glavi imam 5 nacina i svaki je dobar, ali dok država ne stane iza njih i ne pocne ih provoditi, svi bi bili mrtvo slovo na papiru. Kao i ovaj današnji koji je maglovit i u sivoj zoni.

[alibegoa]

Totalno zatvaranje svih javnih rtv servisa, a ako nešto para i ostane od tih pijavica rasporediti u druge javne službe, možda nešto od pljačke i dođe do tih službi.

[Pandakonda]

Konkretno za BHRT treba prodati barem pola sivog doma. Dosta tog prostora se ne koristi a moze se prodati ili rentati kao dodatni prihod. Uraditi reformu kadra gdje ce se visak otpustiti i onda napraviti pritisak na RS kao i za koeficijent raspodjele da isplate svoj dio duga i da krenu normalno uplate.

Posebno model skontati za eronet/EPHZHB jer se tu jako puno zavrzlama moze pronaci da eskiviraju uplate.

Iskreno na kraju dana me boli briga za javni servis, on uvijek postane samo alat vladajuce strukture i presmijesno mi je koliko mi tih servisa ustvari imamo. 10 kantonalnih, 2 entitetska, 1 Brcko Distrikt, 1 drzavni. Hajmo realno ko gleda sve te kanale ?

[mayab]

skoro sam ovo isto napisao na temi o RTV taksi.....

Problem je u kleronacionalističkim mafijašima u vlasti , da se ima istinska želja i volja , to bi se sve lako , brzo i efikasno riješilo.
Ovo prikupljanje sredstava naplatom tzv. RTV takse je samo izmišljeno da zakomplikuje sve , i da bude način da mnogi to ne plaćaju, i da se samim time javni servis , a posredno i država BiH urušava i obesmišljava.
Razumno rješenje je izdvajanje iz državnog budžeta novca za finansiranje javnih servisa, eto,
ako je sve zasnovanu na broju domaćinstava sa strujnim priključkom,
fino , broj strujnih priključaka u državi , puta mjesečni iznos takse, puta 12 mjeseci i dođe se do iznosa koji se izdvoji iz budžeta, i onda pola od toga za BHRT , po 25% za RTRS i FTV , kao je sad propisana podjela prikupljene takse...
Para ima , tu se ne treba ništa snebivati , u smislu kako namaknuti te potrebne pare .....
Šta znam , kad već imamo visokog predstavnika , ovo je idealna stvar da on to dovede u red , jer smo pokazali da se mafija iz vlasti glede toga ne želi dogovoriti.
Uostalom, koliko sam upratio , i prvu odluku i zakon o osnivanju javnog servisa je VP morao nametnuti prije 20 i kusur godina

[toska]

...

Posebno model skontati za eronet/EPHZHB jer se tu jako puno zavrzlama moze pronaci da eskiviraju uplate.

Iluzija, a i dešava se obrnuto, vlada FBiH nedavno uplati po 5 miliona FTV i RTVHB.
Koliko je ovo uopšte legalno, ode 10 milona ni za šta.

Iskreno na kraju dana me boli briga za javni servis, on uvijek postane samo alat vladajuce strukture i presmijesno mi je koliko mi tih servisa ustvari imamo. 10 kantonalnih, 2 entitetska, 1 Brcko Distrikt, 1 drzavni. Hajmo realno ko gleda sve te kanale ?

Tkz. Javni servisi su samo igra riječi i varka, bili i ostali državni, BBC, ZDF...izuzetak je možda jedino situacija u FBiH gdje se ne zna ko čime upravlja.

Kakva je uopšte budućnost državnih TV i televizije kakvu poznajemo?
To pitanje nadilazi našu državu i region i nameće se svugdje, pogledati situaciju u EU i GB.
Ko će na Tv čekati termine i gledati obrazovni, dječiji, omladinski, muzički... program? Ta publika danas ima mnoštvo drugih izvora i bira po interesu.
Preživjeće sportski i filmski kanali, a od emisija dobri kvizovi i razni rijaliti.

[kabal1337]

@Sanjarko elaborati, izvestaji, lektire, maturski, seminarski nesto mislim da bi ti bio dobar u tome.
random comm al eto ci cinggg

[Sanjarko]

@Sanjarko elaborati, izvestaji, lektire, maturski, seminarski nesto mislim da bi ti bio dobar u tome.
random comm al eto ci cinggg

Ma imam ideja i što šta, ali me ili slabo ili nikako, niko ili iko sluša.

20 godina skoro svega nečega i predvidio sam dosta toga i mnogo toga se obestinilo.

Ali nije sve.

On topic, jedno od rješenja je da državne emitere i održavanje opreme koja je potrebna finansiraju telekom operateri sa onom taksom od 1 KM na prepaid opcijama i karticama, postpaid, kablovskom i drugi da daju, od policije i vojske do ostalih kojima je potrebna i koji koriste tu opremu od repetitora pa nadalje.

Znači svako pomalo da snosi troškove financiranja ovoga svega.

PS. Ne mogu ja više jer terapija i bolest utiču na mene, sch je ipak teška bolest mozga, ne baš možda uma, ali mozak i na um utiče, sve je od penicilinskog šoka i nekih injekcija koje ja moja mama morala stalno da potpisuje odobrenje da mi ih daju, socijalni radnik je sa nama to ustanovio, ali niko neće da potvrdi i uvede u dokumentaciju to sve, dijete od 2,5 godine sam bio kada je se to sve izdešavalo.

Sada je se to sve samo pogoršalo. Ali ne dam se ja, no passaran.

[toska]

Televizija kakvu znamo je mrtva, a koncept JS postao besmislen izuzev neke mini produkcije sa osnovnim informacijama

Pa šta ih još održava u životu?
Starije generacije, prvenstveno one 60-65+ koje sada čine glavnu publiku. "Linearna" tv živi produžetke, izumire

Ko je sinoć pogledao glavni dnevnik u 7 ili 7 i 30 i zašto?
Ko će to uraditi večeras i zašto?
Nebitno da li JS ili komercijalne stanice.

Bilo bi dobro da se neko još uključi i sagledamo situaciju.

[Sanjarko]

Televizija kakvu znamo je mrtva, a koncept JS postao besmislen izuzev neke mini produkcije sa osnovnim informacijama

Pa šta ih još održava u životu?
Starije generacije, prvenstveno one 60-65+ koje sada čine glavnu publiku. "Linearna" tv živi produžetke, izumire

Ko je sinoć pogledao glavni dnevnik u 7 ili 7 i 30 i zašto?
Ko će to uraditi večeras i zašto?
Nebitno da li JS ili komercijalne stanice.

Bilo bi dobro da se neko još uključi i sagledamo situaciju.

Da, ali nije samo stvar u televiziji nego u relejima itd, u opremi za što šta, šta kod nas u Bosni, JS održava.

To bi trebalo kao šta sam i napisao prebaciti na ostale službe itd.

A šta se tiče JS da bude samo u službi građana, nešto kao VOA od Amerikanaca ili samo kao glasilo nekakvo.

Tu se slažem sa tobom.

[toska]

Televizija kakvu znamo je mrtva, a koncept JS postao besmislen izuzev neke mini produkcije sa osnovnim informacijama

Pa šta ih još održava u životu?
Starije generacije, prvenstveno one 60-65+ koje sada čine glavnu publiku. "Linearna" tv živi produžetke, izumire

Ko je sinoć pogledao glavni dnevnik u 7 ili 7 i 30 i zašto?
Ko će to uraditi večeras i zašto?
Nebitno da li JS ili komercijalne stanice.

Bilo bi dobro da se neko još uključi i sagledamo situaciju.

Da, ali nije samo stvar u televiziji nego u relejima itd, u opremi za što šta, šta kod nas u Bosni, JS održava.

To bi trebalo kao šta sam i napisao prebaciti na ostale službe itd.

A šta se tiče JS da bude samo u službi građana, nešto kao VOA od Amerikanaca ili samo kao glasilo nekakvo.

Tu se slažem sa tobom.

Relejne i repetitorske stanice su druga priča, mogu ostati u vlasništvu JS, a mogu i kao odvojeno preduzeće koje naplaćuju usluge od svakog zainteresovanog, tako u Hr i od HRTa.

Upis sam posvetio "liearnoj tv" i to se odnosi na sve, ne samo JS, već i komercijalne stanice.
Linearna tv znači da u 8h ide ova emisija, u 9h ona itd.
Gledaoc čeka termin kada ima nešto njemu interesantno ili se samo prepusti izboru urednika.
Taj koncept više ne postoji i nema niko više volje za to izuzev onih koji ne koriste web, stariji.

Na moje pitanje "ko gleda glavni dnevnik i zašto" dati ću i odgovor.
Od onih koji ovo čitaju, a to znači da su online svaki dan, gledaju oni koji su tako naučili, navikli, kao neki večernji ritaul.
Sve informacije već znaju prije tih 19h, čak i više nego što i jedan dnevnik može objaviti, a ako ima nešto novo onda sigurno i nije bitna vijest.
Nikakav problem, rutina gledanja, samo dolaze mlađi koji tu rutinu nisu nikada ni stekli niti će je steći.
Glavni dnevnik je samo primjer, jer je uvijek bio najgledaniji.

Zašto sve ovo pišem, pa kao da ljudi ne primjećuju kakve se promjene dešavaju i televizuju posmatraju kroz sjećanja iz prošlosti.

[Sanjarko]

Televizija kakvu znamo je mrtva, a koncept JS postao besmislen izuzev neke mini produkcije sa osnovnim informacijama

Pa šta ih još održava u životu?
Starije generacije, prvenstveno one 60-65+ koje sada čine glavnu publiku. "Linearna" tv živi produžetke, izumire

Ko je sinoć pogledao glavni dnevnik u 7 ili 7 i 30 i zašto?
Ko će to uraditi večeras i zašto?
Nebitno da li JS ili komercijalne stanice.

Bilo bi dobro da se neko još uključi i sagledamo situaciju.

Da, ali nije samo stvar u televiziji nego u relejima itd, u opremi za što šta, šta kod nas u Bosni, JS održava.

To bi trebalo kao šta sam i napisao prebaciti na ostale službe itd.

A šta se tiče JS da bude samo u službi građana, nešto kao VOA od Amerikanaca ili samo kao glasilo nekakvo.

Tu se slažem sa tobom.

Relejne i repetitorske stanice su druga priča, mogu ostati u vlasništvu JS, a mogu i kao odvojeno preduzeće koje naplaćuju usluge od svakog zainteresovanog, tako u Hr i od HRTa.

Upis sam posvetio "liearnoj tv" i to se odnosi na sve, ne samo JS, već i komercijalne stanice.
Linearna tv znači da u 8h ide ova emisija, u 9h ona itd.
Gledaoc čeka termin kada ima nešto njemu interesantno ili se samo prepusti izboru urednika.
Taj koncept više ne postoji i nema niko više volje za to izuzev onih koji ne koriste web, stariji.

Na moje pitanje "ko gleda glavni dnevnik i zašto" dati ću i odgovor.
Od onih koji ovo čitaju, a to znači da su online svaki dan, gledaju oni koji su tako naučili, navikli, kao neki večernji ritaul.
Sve informacije već znaju prije tih 19h, čak i više nego što i jedan dnevnik može objaviti, a ako ima nešto novo onda sigurno i nije bitna vijest.
Nikakav problem, rutina gledanja, samo dolaze mlađi koji tu rutinu nisu nikada ni stekli niti će je steći.
Glavni dnevnik je samo primjer, jer je uvijek bio najgledaniji.

Zašto sve ovo pišem, pa kao da ljudi ne primjećuju kakve se promjene dešavaju i televizuju posmatraju kroz sjećanja iz prošlosti.

Slažem se.

[toska]

AI i link za podatke:

U BiH ne postoje samo tri javna televizijska servisa — BHRT, FTV i RTRS. Pored njih postoji i čitav niz kantonalnih, gradskih i općinskih javnih televizija koje su u javnom vlasništvu ili se finansiraju iz javnih budžeta. Prema bazi Evropskog audiovizuelnog observatorija, riječ je o oko 20 javnih televizijskih organizacija ukupno, kada se uz tri velika javna servisa uračunaju i lokalne i kantonalne televizije. Među njima su TVSA, RTV TK, RTV USK, RTV Jablanica, RTV Zenica, TV Živinice, TV Cazin, TV Bugojno, TV Visoko, TV Vogošća, TV Rudo i druge.

Drugim riječima, tri javna RTV servisa samo su vrh mnogo šireg sistema javnog televizijskog emitiranja u BiH.

Broj „oko 20“ je sigurniji nego tvrdnja o tačno određenom broju, jer se status pojedinih lokalnih RTV kuća razlikuje između formalnog pravnog statusa i stvarnog budžetskog finansiranja.

P.s. vjerovatno veći od 20, npr RTV Istočno Sarajevo. Grad Istočno Sarajevo je tretira kao gradski javni servis, ali MAVISE je u svojoj evidenciji od 31.5.2026. vodi kao „Private“, iako je pružalac usluge „Gradska radio-televizija d.o.o. Istočno Sarajevo“.

https://mavise.obs.coe.int/advanced-sea ... try=15&utm

[Sanjarko]

AI i link za podatke:

U BiH ne postoje samo tri javna televizijska servisa — BHRT, FTV i RTRS. Pored njih postoji i čitav niz kantonalnih, gradskih i općinskih javnih televizija koje su u javnom vlasništvu ili se finansiraju iz javnih budžeta. Prema bazi Evropskog audiovizuelnog observatorija, riječ je o oko 20 javnih televizijskih organizacija ukupno, kada se uz tri velika javna servisa uračunaju i lokalne i kantonalne televizije. Među njima su TVSA, RTV TK, RTV USK, RTV Jablanica, RTV Zenica, TV Živinice, TV Cazin, TV Bugojno, TV Visoko, TV Vogošća, TV Rudo i druge.

Drugim riječima, tri javna RTV servisa samo su vrh mnogo šireg sistema javnog televizijskog emitiranja u BiH.

Broj „oko 20“ je sigurniji nego tvrdnja o tačno određenom broju, jer se status pojedinih lokalnih RTV kuća razlikuje između formalnog pravnog statusa i stvarnog budžetskog finansiranja.

P.s. vjerovatno veći od 20, npr RTV Istočno Sarajevo. Grad Istočno Sarajevo je tretira kao gradski javni servis, ali MAVISE je u svojoj evidenciji od 31.5.2026. vodi kao „Private“, iako je pružalac usluge „Gradska radio-televizija d.o.o. Istočno Sarajevo“.

https://mavise.obs.coe.int/advanced-sea ... try=15&utm

Ima oko 60 ili 80 tv kanala šta privatnih, šta državnih.

12 kantonalnih, 3 državna, i još ne znam koliko od većih gradova-opština.

[toska]

Pitanje: Ko ima veći uticaj na javnost, portal Index.hr ili HRT i u BiH Klix.ba ili neki javni servis?

Google AI:

Index.hr ima veći svakodnevni utjecaj i snagu brzog oblikovanja javnog mnijenja u Hrvatskoj u odnosu na HRT, dok u Bosni i Hercegovini Klix.ba ostvaruje znatno veći i direktniji utjecaj na svakodnevnu publiku nego bilo koji pojedinačni javni servis.

Hrvatska: Index.hr vs. HRT

Index.hr:
Dominira digitalnim prostorom i prema istraživanjima posjećenosti (poput Ipsosovih mjerenja) ostvaruje višestruko veći broj pregleda i posjeta u odnosu na druge portale.Prema izvještajima Reuters Institutea, redovno dijeli vrh najpouzdanijih ili najutjecajnijih online medija, s ogromnom bazom svakodnevnih čitatelja.
Zbog agilnosti i istraživačkog novinarstva ima snažan udar na dnevne političke teme i reakcije javnosti.

HRT (Hrvatska radiotelevizija):
Kao nacionalna televizija ima veliku pokrivenost i tradiciju, naročito među starijom populacijom i u ruralnim sredinama.Ipak, njegov utjecaj u mlađim i urbanim segmentima opada u korist interneta, a programski format i institucionalna tromost daju mu manju dinamiku u nametanju svakodnevnih tema u odnosu na Index.hr.

Bosna i Hercegovina: Klix.ba vs. Javni servisi

Klix.ba: Predstavlja najutjecajniji i najčitaniji web-portal u zemlji s ogromnim dnevnim dosegom i snažnim utjecajem na formiranje stavova mlađe i radno sposobne publiku.Brzina objavljivanja informacija, široka mreža dopisnika i dominacija na društvenim mrežama daju mu moć da pokreće društvene i političke procese.

Javni servisi (BHRT, FTV, RTRS):Javni RTV sustav u BiH podijeljen je po entitetskim i nacionalnim linijama (što slabi jedinstveni utjecaj), a uz to se godinama suočava s teškom finansijskom krizom i političkim pritiscima.Dok entitetski servisi (poput RTRS-a ili FTV-a) imaju snažan politički utjecaj unutar svojih glasačkih baza, državni servis BHRT bori se za opstanak.
Zbog toga Klix.ba u cjelokupnom informacijskom prostoru BiH ima direktniji, brži i mjerljivije veći utjecaj na svakodnevnu javnost od podijeljenih javnih servisa.

--------------------------------------------------------------------
Chat GTP:

Tu je zanimljiva razlika između dosega i uticaja.

Hrvatska: Index.hr vs. HRT

Ako gledamo informisanje, trenutno bih rekao da je Index.hr vjerovatno uticajniji u digitalnoj javnosti, dok HRT još ima veći ukupni institucionalni doseg.

Reutersov Digital News Report 2026. daje:

Index.hr: 49% sedmičnog online dosega za vijesti.
HRT: 46% sedmičnog dosega kroz TV, radio i štampu.
HRT-ov digitalni doseg: 25%.

Dakle, Index već ima ogroman uticaj bez televizijskog kanala, posebno među ljudima koji se svakodnevno informišu preko interneta.
HRT ima ogromnu prednost u tome što je kompletan javni servis: televizija + radio + portal + HRTi.

BiH: Klix.ba vs. javni servisi

Tu je razlika vjerovatno još izraženija u korist portala.

Podaci o online medijima u BiH pokazuju da je Klix.ba najveći pojedinačni online news brend; istraživanja ga stavljaju na oko 32% udjela čitanosti među online publikom, dok zajedno vodeći portali imaju većinu online dosega.

HRT/BHRT mogu imati veći "institucionalni autoritet", ali portal može imati veći svakodnevni uticaj na ono o čemu ljudi pričaju.
Jer portal može izbaciti 100 vijesti dnevno, a korisnik ih vidi na telefonu, Facebooku, Googleu itd. Javna televizija mora čekati termin emisije ili dnevnika.

Zato bih grubo rekao:

Hrvatska:
HRT = veći ukupni tradicionalni doseg; Index = veći digitalni uticaj.

BiH:
Klix = vjerovatno najveći pojedinačni dnevni uticaj na online javnost; javni servisi = veći institucionalni i još uvijek značajan tradicionalni uticaj.

I ono najzanimljivije: kako mlađe generacije budu činile sve veći dio biračkog i potrošačkog tijela, odnos će se vjerovatno sve više pomjerati prema Klixu/Indexu i sličnim digitalnim medijima, a manje prema klasičnom javnom servisu. Reuters upravo bilježi širi trend fragmentacije publike i prelaska prema društvenim i video platformama.

[Sanjarko]

@toska nije ti upravu ta VI-AI. Naši ljudi su mahom stariji i starija populacija koja se informiše preko televizije večinom.

Sad ne baš preko javnih emitera ali televizije da.

[toska]

@toska nije ti upravu ta VI-AI. Naši ljudi su mahom stariji i starija populacija koja se informiše preko televizije večinom.

Sad ne baš preko javnih emitera ali televizije da.

Nije baš toliko stara, ali tačno je da sve tv stanice imaju sve stariju publiku.
Problem je što stariji imaju manji uticaj na drušvena zbivanja, a skoro nebitni za marketinšku industriju.
Šta ćemo za 10, 20 godina, proleti to.

sa teme N1:

News tv nemaju nikakvu budućnost, slično MTV, njihove web platforme će opstati, ali imaće žestoku konkurenciju.

ja: Kratko, prosječna dob gledaoca tih news Tv kanala?

AI: Za linearne TV kanale (ne web i aplikacije), približne medijalne dobi gledalaca su:

CNN: oko 67 godina
Fox News: oko 68 godina
MSNBC: oko 71 godina

[Mate_Miso_Kovac]

Svi znamo da matora populacija prikovana za TV servise (koji se mahom bave politikom) donosi samo dobro sveopcem politickom stanju u drzavi. Fox je divan primjer toga Ne znam šta bismo bez objektivnog novinarstva sa javnih servisa i kako bismo opstali

[Sanjarko]

Svi znamo da matora populacija prikovana za TV servise (koji se mahom bave politikom) donosi samo dobro sveopcem politickom stanju u drzavi. Fox je divan primjer toga Ne znam šta bismo bez objektivnog novinarstva sa javnih servisa i kako bismo opstali

Pa baš neko zadnje vrijeme ta populacija gleda ne politiku na televiziji nego više emisije razne, čak usudio bi se reći da je navala iste populacije na Youtube jer kako objasniti onoliki i onoliko povećanje content-sadržaja na Youtube.

Po staroj vidim to. Gleda zadnje vrijeme Bosansku Seharu, Tatabrada itd, Youtube većinom.

Ne mogu smisliti više bilo koje vrste ove politikante i naše i strane.

Jer to nisu političari uopšte.