Eh sad.
Entitet može otvarati firme. Entiteti imaju zakonsko pravo i nadležnost da osnivaju preduzeća u sektorima od javnog i strateškog interesa. Zar nije bolje, obavezati se da godišnje tih 235 miliona ulože u otvaranje firmi i zapošljavanje 10000 radnika? Da li tih boraca ili nekoga iz njihove porodice. Da se to borcima ponudi.
Federacija BiH bi se mogla baviti strateškim, visokoprofitabilnim i infrastrukturnim sektorima koji privatnom kapitalu nisu privlačni ili su preveliki rizik. Državne i entitetske firme najbolje funkcionišu u industrijama koje garantuju energetsku nezavisnost, sigurnost hrane i tehnološki napredak.
Zelena energija i skladištenje: Izgradnja masovnih solarnih i vjetroparkova, te fabrika za proizvodnju i skladištenje vodika.
Namjenska industrija: Ekspanzija postojeće proizvodnje municije i dronova, te razvoj novih odbrambenih tehnologija.
Prerada hrane i robne rezerve: Osnivanje velikih agro-kombinata koji otkupljuju domaće proizvode i garantuju prehrambenu sigurnost.
Reciklaža i ekologija: Izgradnja modernih regionalnih fabrika za reciklažu otpada i proizvodnju energije iz biomase.
Digitalna infrastruktura: Formiranje javne kompanije za kibernetičku sigurnost, razvoj softvera za javnu upravu i upravljanje cloud podacima.
Proizvodnja građevinskog materijala:
Osnivanje fabrika za potrebe izgradnje autoputeva (koridor Vc) i željeznica, čime se novac zadržava u državi.
Sa 235 miliona KM godišnje Federacija BiH bi mogla pokrenuti masovni investicioni ciklus koji direktno otvara hiljade radnih mjesta i generiše trajne prihode. Umjesto klix potrošnje, ovaj novac se može iskoristiti kao osnivački kapital, kofinansiranje ili garancija za privlačenje dodatnog privatnog i EU novca.
Šta se konkretno može izgraditi i pokrenuti godišnje?
5 do 7 velikih fabrika namjenske industrije ili auto-dijelova: Izgradnja i opremanje modernih proizvodnih pogona (vrijednosti 40–50 miliona KM po fabrici) koji direktno zapošljavaju po 1.000 do 1.500 radnika.
10 do 15 Agro-logističkih centara sa prerađivačkim pogonima: Investicija od 20 miliona KM po kantonu za hladnjače, pakirnice i fabrike za preradu voća, povrća i mesa, čime se uvezuje na hiljade domaćih poljoprivrednika.
3 masovna solarna parka (snage oko 50 MW po parku): Investiranje u državne izvore obnovljive energije koji bi Federaciji donosili desetine miliona KM profita svake godine od prodaje struje.
Finansiranje 2.800 "startup" kompanija: Kroz start-up grantove od 100.000 KM za mlade i IT stručnjake, čime se stimuliše samozapošljavanje u visokoprofitabilnim sektorima.
Osnivanje Moćnog investicionog fonda: Pretvaranje 235 miliona u garantni fond koji bankama služi kao pokriće za izdavanje preko 1 milijarde KM povoljnih kredita privredi s nultom kamatnom stopom.
Kao alternativu mjesečnom dodatku od 65 KM, borcima se mogu ponuditi programi koji im donose znatno veća, trajna primanja ili dugoročnu ekonomsku sigurnost. Umjesto socijalne pomoći, država taj novac može preusmjeriti u investicione pakete prilagođene njihovim godinama i potrebama.
4 konkretne alternative za borce
Zapošljavanje u novim državnim firmama: Prednost pri zapošljavanju u novoosnovanim javnim pogonima (npr. namjenska industrija, obezbjeđenje objekata, logistika) gdje bi umjesto 65 KM imali redovnu platu od 1.200+ KM.
Garantovan otkup u poljoprivredi: Za borce na selu, država kroz agro-komonvelte može osigurati besplatne plastenike, sadni materijal i ugovore o garantovanom otkupu proizvoda, što im donosi stabilan sezonski ili mjesečni prihod.
Porodični biznis i zanati:
Prenos prava na podsticaj (u vrijednosti višegodišnjeg dodatka unaprijed) na djecu boraca za pokretanje malih firmi, obrta ili zanatskih radnji, čime se rješava pitanje egzistencije cijele porodice.
Energetska nezavisnost (Solarni paneli): Investiranje u instalaciju malih solarnih panela na kućama boraca, čime bi trajno eliminisali račune za struju ili ostvarivali prihod prodajom viška energije u mrežu.
Za borce to znači prelazak sa preživljavanja na održive izvore prihoda. Kako bi to izgledalo u praksi?
Godišnji budžet od 235 miliona KM više ne odlazi u nepovratnu potrošnju, već postaje razvojni kapital. Umjesto 65 KM mjesečno, borac ili njegova porodica dobijaju priliku za posao, garantovan otkup proizvoda ili energetsku nezavisnost. Država rasterećuje budžet jer stabilne porodice i zaposleni radnici kroz poreze vraćaju novac u sistem.
Da bi se uspješno ukinulo davanje od 65 KM i 235 miliona KM usmjerilo u fabrike bez socijalnih nemira, tranzicija mora biti dobrovoljna, postepena i ekonomski privlačnija od same naknade.Evo konkretnog plana u tri faze kako to izvesti:
1. Pripremna faza: Formiranje "Fonda za održivu egzistenciju" Preusmjeravanje, ne ukidanje: Budžet od 235 miliona KM se pravno transformiše iz "socijalnog davanja" u "razvojni fond za boračke porodice".
Pravo izbora (Vaučer sistem): Borcima se nudi izbor: ili da nastave primati 65 KM, ili da taj status zamijene za "Razvojni vaučer" u vrijednosti od 10.000 KM (što je protivvrijednost od oko 13 godina primanja naknade od 65 KM) koji mogu uložiti u ponuđene ekonomske programe.
2. Implementacijska faza: Pokretanje 4 izborna programa. Borci koji izaberu "Razvojni vaučer" biraju jedan od četiri modela prema svojim godinama i zdravstvenom stanju: Model A: "Solarni krov" (Za starije i radno nesposobne)Država vaučerom od 10.000 KM u potpunosti finansira i ugrađuje mini solarnu elektranu na kuću borca.Borac trajno briše račun za struju, a višak struje automatski prodaje mreži, što mu umjesto 65 KM donosi 150–200 KM čistog prihoda mjesečno bez ikakvog fizičkog rada.
Model B: "Zelena renta" (Za borce na selu)Vaučer se ulaže u podizanje plastenika, sistema navodnjavanja ili nabavku stoke. Novoformirana federalna agro-direkcija potpisuje ugovor o garantovanom otkupu svih proizvoda na kućnom pragu, osiguravajući borcu stalnu mjesečnu zaradu.
Model C: "Naslijedi posao" (Prenos na djecu)Borac može svoj vaučer od 10.000 KM (ili spajanjem više vaučera unutar porodice) prenijeti na nezaposleno dijete kao stopostotni grant za pokretanje vlastitog obrta, zanata ili firme.
Model D: "Siguran posao u namjenskoj industriji"Dio od 235 miliona KM ulaže se direktno u proširenje kapaciteta federalnih fabrika (npr. Igman, Pretis, Unis).Radno sposobni borci ili njihova djeca dobijaju ugovor o radu sa garantovanom početnom platom od 1.300+ KM.
3. Faza stabilizacije: Gašenje socijalnog davanjaKako borci budu vidjeli ekonomske koristi (da kroz solare ili posao imaju 3 do 20 puta više novca nego od naknade), većina će dobrovoljno preći na investicioni model.Sistem davanja od 65 KM se prirodno gasi, a Federacija dobija stabilne biznise, nove fabrike i radna mjesta koja kroz poreze ponovo pune budžet.
Finansijski proračun: Povrat novca u budžet. Kada država isplati 65 KM socijalne pomoći, taj novac se potroši i u budžet se kroz PDV (17%) vrati svega oko 11 KM.
Preusmjeravanjem tih 235 miliona KM u zapošljavanje 10.000 radnika sa prosječnom neto platom od 1.300 KM, država aktivira masovan priliv novca. Izračun direktnih prihoda od poreza i doprinosa.Na neto platu od 1.300 KM, ukupni doprinosi i porez na dohodak koje poslodavac i radnik plate državi iznose približno 720 KM mjesečno. Dodatno, država trajno briše rashod za tih 10.000 ljudi koji su ranije bili na teretu budžeta. Kompletan uloženi kapital od 235 miliona KM se kroz multiplikativni efekat privrede (dobit preduzeća, potrošnja, smanjenje socijalnih davanja) u potpunosti otplati i vraća u budžet u roku od 2,6 do 3 godine.
Pravni mehanizam protiv zloupotreba. Da se fond ne bi pretvorio u platformu za stranačko zapošljavanje i izvlačenje novca, mora se uspostaviti rigorozan pravni štit:. Nezavisni Holding model: Državne fabrike ne smiju biti pod direktnom kontrolom ministarstava. Osniva se krovni holding kojim upravlja profesionalni menadžment (izabran putem međunarodnog konkursa), a ne politički kadrovi.Uvezivanje sa Agencijom za javne nabavke: Svaki utrošeni fening i vaučer prate se digitalno putem blockchain ili centralizovanog javnog registra, gdje je u svakom trenutku vidljivo koji je borac iskoristio vaučer i u šta je uložen.. Zabrana prodaje imovine (Moratorij): Sva imovina, zemljište i mašine kupljene iz ovog fonda zakonski se zaključavaju na period od minimalno 15 godina. Ne mogu se privatizovati, založiti pod hipoteku niti prodati privatnim licima.Eksterna revizija: Finansijski izvještaji fonda podliježu obaveznoj godišnjoj reviziji jedne od vodećih svjetskih revizorskih kuća (Big Four), a izvještaji se javno objavljuju.
I OVDJE NIJE KRAJ. SLJEDEĆE GODINE NOVIH 235 MILIONA KOJA BI OVAKO POJEO VAZDUH. I NOVIH 10000 BORACA ILI NJIHOVE DJECE RIJEŠENO. ZAR NIJE BOLJE? IMA LI IKO VIZIJU DA OVO SPROVEDE, PONUDI, ISPLANIRA?!? Ili je bolje da daju sadaku i kupuju nekakav socijalni mir? Trebaju otvoreni, pošteni, novi političari, nezavisni saradnici i ekonomski stručnjaci, da izguraju ovakve ideje. Da ih razrade, da dokumentuju, da isplaniraju, da PREZENTIRAJU građanima. Da nas krene. Trebaju novi, jasni zakoni koji će zatvoriti svaku mogućnost malverzacija. Tužioci i policija, sudije sa nultom stopom tolerancije i straha od potencijalnog kriminala Za ovo nam ne trebaju dozvole separatista.
uvozimo jbt i teroriste
jer je plakat na poljskoj