Evribadi: let mi hia(r) ju sej EJMEN!
Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
-
John Cleese
- Posts: 42966
- Joined: 25/05/2010 18:30
- skupljac_zeljeza
- Posts: 10353
- Joined: 12/10/2014 01:12
#1452 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
John Cleese wrote: ↑15/06/2026 03:08 Čovjek napiše:PixelDrifter wrote: Albert Einstein je izjavio da se "Bog ne kocka" kako bi opisao svoje protivljenje temeljnim postavkama kvantne mehanike. Nije se slagao s idejom da se subatomske čestice ponašaju nasumično, vjerujući da svemir ima stroga, predvidljiva pravila. Kvantna mehanika je kasnije dokazala postojanje vjerovatnosti i nasumičnosti na mikroskopskoj razini. Dakle, nepredvidljivost.
A ti odgovaraš:Zanimljivo da si zamijenio mjesta komentara. Gdje nestadoše plave strelice koje nas vode na termin pisanja?skupljac_zeljeza wrote: Znao sam da će se potegnuti Einsteinovo pismo Gutkindu iz 1954. godine. Ali izvlačiti to pismo kao dokaz da je postao materijalistički ateista je prepisivanje sa površnih foruma. Einstein je u tom pismu odbacio koncept personalnog Boga koji sjedi na oblaku i kažnjava ljude što evo i ja u kontinuitetu tvrdim.![]()
Ja pišem u 14/06/2026 12:23, a on u 14/06/2026 12:34, promaklo ti. I zato sam mu rekao...
Dalje kažeš...skupljac_zeljeza wrote: ↑14/06/2026 12:48 Zanimljivo je kako trijumfalno citiraš pismo Gutkindu iz 1954. godine, ignorišući da sam ti to isto pismo i njegov kontekst obrazložio nekoliko komentara iznad.
Pa i nije bilo iz tog pisma nego moja kontemplacija i stavljanje u kontekst sasvim nečeg drugog o Jednačini o Bogu.John Cleese wrote: ↑15/06/2026 03:08 Osim toga, citat o bogu koji se “ne kocka” nećeš naći u pismu Gutkindu.
(Uzgred, kako vidim, drugi diskutant je to pismo spomenuo, u korektnom kontekstu, tek nakon što si ga spomenuo ti u komentaru.)![]()
Itd...skupljac_zeljeza wrote: ↑14/06/2026 12:10 Ako "Teorija svega" pokaže u "Jednačini o Bogu" da prirodni zakoni moraju biti savršeno balansirani, onda bi život postojao kao kosmički dizajn. Fizičar Michio Kaku izjavio je da bi ova jednačina predstavljala "čitanje Božjeg uma", citirajući Alberta Einsteina koji je vjerovao u neku vrstu kosmičkog poretka.'Bog se ne igra kockom'.
Moja želja je bila da u raspravu unesem argumente o finoj podešenosti svemira i istoriji nauke. Ti si ispravio hronološke greške i zato i služi forum.
Što se tiče same suštine, drago mi je da se na kraju slažemo u ključnom: da Ajnštajn zapravo nije bio ateista, što je i bila moja poenta, bez obzira na nesrećnu kompilaciju pisama Boru i Gutkindu.
EDIT: Nemam na kraju quote] , ali sve ode u citat.
- skupljac_zeljeza
- Posts: 10353
- Joined: 12/10/2014 01:12
#1453 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Tvrdiš da je abrahamski koncept Boga 'bazično antropomorfan'. To je elementarno nepoznavanje monoteizma. Upravo je obrnuto: suština abrahamskih religija je radikalna transcendencija – ideja da Bog nije čovjek, nema tijelo, nema formu i ne liči ničemu što je stvoreno (u islamu je to princip Tešbiha i Tenzila, u judaizmu stroga zabrana slikovnog prikazivanja).John Cleese wrote: ↑15/06/2026 03:16Bazični antropomorfni koncept boga koji je Ajnštajn odbacio je upravo abrahamski bazični antropomorfni koncept bogaskupljac_zeljeza wrote: ↑14/06/2026 12:48 Međutim, tvoja logička greška je što misliš da ako neko odbaci bazični antropomorfni koncept Boga (Boga kao starca na oblaku koji kažnjava i nagrađuje), on automatski postaje materijalistički ateista. Sam Ajnštajn je bio zgrožen kada bi ga borbeni ateisti pokušali prisvojiti.
Da se samo sjetio stilskih figura, s osobitim osvrtom na METAFORU, sve bi bilo drugačije...![]()
Sura Al-Ihlas. "Nije rodio i rođen nije" – Direktno ukida bilo kakav antropomorfizam ili biološki koncept. Bog nema roditelje, nema potomstvo, nema DNK, nema početak ni kraj. On je izvan kategorija vremena i prostora koje važe za ljude.
"I niko Mu ravan nije" – Ova rečenica na polju ontologije (nauke o biću) znači da ne postoji apsolutno ništa u poznatom univerzumu, niti ijedna stvorena materija, sa čime se Bog može uporediti ili vizuelno predstaviti.
Na podsmjehivanja sam navikao.
Ajnštajn je odbacivao vulgarni, narodni antropomorfizam, sliku Boga kao sudije sa bradom koji sjedi na oblaku i mikro-menadžira ljudske živote. Ali je itekako prepoznavao kosmički Razum iza prirodnih zakona.
- PixelDrifter
- Posts: 1393
- Joined: 21/07/2025 19:11
#1454 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Einstein nije vjerovao u boga koji se bavi sudbinom i životima ljudskih bića. Kur'anu, Bibliji, svetim knjigama, nije mjesto među naukom i naučnim knjigama. One imaju svoj prostor (vjera, hramovi). Ne treba da se upliću u nauku, jer su bazirane na fantaziji, ne na činjenicama. Sura "Krava" nije E=mc2. Sura "Mravi" nije ΔW=Q+A. Mozes se upinjati koliko hoćeš, ali da je bog htio dati nesto zaista od koristi čovjecanstvu, objasnio bi im osnovne koncepte fizike i hemije, umjesto da sadi sjeme mržnje između naroda (U Kur'anu: Jevreji su vam neprijatelji, a onda Jevreji u Talmudu za druge narode pišu da su na nivou zivotinja, itd.). To su plemenski sukobi, koje i danas imamo na Bliskom Istoku. Nema izabranih naroda. Nema izabrane vjere. Sve je to ista bliskoistočna bajka.
- skupljac_zeljeza
- Posts: 10353
- Joined: 12/10/2014 01:12
#1455 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Malo fokusa ne bi bilo na odmet...
Ovo je ponavljanje i ima negdje na prethodnim stranicama ove teme. Kur’an nije udžbenik fizike i to je dobra stvar. Sura Krava nije E=mc², a Sura Mravi nije prvi zakon termodinamike. Kur’an nije došao da nam drži predavanja iz fizike i hemije. Da je Bog htio, mogao je spustiti gotovu enciklopediju nauke iz 21. vijeka. Ali svrha Objave nije bila da nas pretvori u naučnike, nego da nas nauči kako da živimo – šta je dobro, a šta zlo, šta je smisao života, kako da se odnosimo prema Stvoritelju, prema drugim ljudima i prema prirodi.Da je Kur’an bio pun tehničkih formula iz kvantne fizike, ljudi 7. vijeka ga ne bi razumjeli i još više bi bio ismijavan od svojih savremenika koji su teško shvatali mnogo jednostavnije. Umjesto toga, Kur’an daje opšte principe i znakove u prirodi koje nauka kasnije može istraživati.
Ovo je najčešća greška i ovo je ponavljanje jer imaš na prethodnim stranicama ove teme. Kur’an ne kaže da su svi Jevreji vječni neprijatelji muslimana. Postoje ajeti koji govore o konkretnim sukobima sa određenim jevrejskim plemenima u Medini koji su kršili sporazume i ratovali protiv muslimana (isto kao što govori i o kršćanima i paganima koji su radili isto). Istovremeno Kur’an kaže:„Nisu svi oni isti. Među Ehli-kitabom ima pravednih koji recituju Allahove ajete noću i padaju na sedždu.“ (Ali Imran, 113–114) Isto važi i za jevrejski Talmud, tamo ima ekstremnih stavova, ali to ne znači da su svi Jevreji takvi. Oba teksta imaju svoje historijske kontekste. Problem nije u religiji, nego u tome što ljudi biraju najgore interpretacije kada im to odgovara. Bliskoistočni sukobi danas su mnogo više politički i nacionalni nego čisto vjerski.Talmud ne spada u direktnu Božju objavu na način na koji to spada Tora. Talmud je ljudsko djelo. On predstavlja zapis stoljetnih rasprava, analiza i tumačenja koje su vodili židovski učenjaci i rabini.
Islam odbija ideju da je neki narod vječno i automatski izabran samo po krvi. Kur’an kaže:„Najbolji među vama kod Allaha je onaj koji je najbogobojazniji.“ (El-Hudžurat, 13) Nema „izabrane rase“. Postoji samo izabrani put – islam. A taj put je otvoren za sve ljude, svih boja, nacija i jezika. To je upravo suprotno od plemenskog šovinizma.
Kur’an nije došao da zamijeni nauku. Nauka istražuje „kako“ svemir radi. Kur’an govori o „zašto“ postojimo i kako da živimo dostojanstveno. One se ne takmiče – one se dopunjuju.
Ako hoćeš da kažeš da ne vjeruješ u Boga jer ti se ne sviđa slika Boga iz Kur’ana – to je tvoj izbor. Ali da ga odbacuješ zato što „nije dao formule iz fizike“ ili zato što su u 7. vijeku postojali sukobi – to je slaba argumentacija. Ljudi su se ubijali i prije Kur’ana, i bez Kur’ana. Problem je u ljudskoj prirodi, a ne u Objavi koja poziva na pravdu i milost.
Einstein nije vjerovao u Boga koji se miješa u svakodnevne ljudske sudbine. Ali on također nije bio ateist. Više puta je jasno rekao da ne vjeruje u ličnog Boga Biblije, ali je vjerovao u uređeni kosmos i „višu inteligenciju“ iza njega. Govorio je: „Svako ko se ozbiljno bavi naukom uvjeri se da iza zakona prirode stoji duh koji je neizmjerno superiorniji od čovjeka.“skupljac_zeljeza wrote: ↑15/06/2026 09:26
Ajnštajn je odbacivao vulgarni, narodni antropomorfizam, sliku Boga kao sudije sa bradom koji sjedi na oblaku i mikro-menadžira ljudske živote. Ali je itekako prepoznavao kosmički Razum iza prirodnih zakona.
Ovo je ponavljanje i ima negdje na prethodnim stranicama ove teme. Kur’an nije udžbenik fizike i to je dobra stvar. Sura Krava nije E=mc², a Sura Mravi nije prvi zakon termodinamike. Kur’an nije došao da nam drži predavanja iz fizike i hemije. Da je Bog htio, mogao je spustiti gotovu enciklopediju nauke iz 21. vijeka. Ali svrha Objave nije bila da nas pretvori u naučnike, nego da nas nauči kako da živimo – šta je dobro, a šta zlo, šta je smisao života, kako da se odnosimo prema Stvoritelju, prema drugim ljudima i prema prirodi.Da je Kur’an bio pun tehničkih formula iz kvantne fizike, ljudi 7. vijeka ga ne bi razumjeli i još više bi bio ismijavan od svojih savremenika koji su teško shvatali mnogo jednostavnije. Umjesto toga, Kur’an daje opšte principe i znakove u prirodi koje nauka kasnije može istraživati.
Ovo je najčešća greška i ovo je ponavljanje jer imaš na prethodnim stranicama ove teme. Kur’an ne kaže da su svi Jevreji vječni neprijatelji muslimana. Postoje ajeti koji govore o konkretnim sukobima sa određenim jevrejskim plemenima u Medini koji su kršili sporazume i ratovali protiv muslimana (isto kao što govori i o kršćanima i paganima koji su radili isto). Istovremeno Kur’an kaže:„Nisu svi oni isti. Među Ehli-kitabom ima pravednih koji recituju Allahove ajete noću i padaju na sedždu.“ (Ali Imran, 113–114) Isto važi i za jevrejski Talmud, tamo ima ekstremnih stavova, ali to ne znači da su svi Jevreji takvi. Oba teksta imaju svoje historijske kontekste. Problem nije u religiji, nego u tome što ljudi biraju najgore interpretacije kada im to odgovara. Bliskoistočni sukobi danas su mnogo više politički i nacionalni nego čisto vjerski.Talmud ne spada u direktnu Božju objavu na način na koji to spada Tora. Talmud je ljudsko djelo. On predstavlja zapis stoljetnih rasprava, analiza i tumačenja koje su vodili židovski učenjaci i rabini.
Islam odbija ideju da je neki narod vječno i automatski izabran samo po krvi. Kur’an kaže:„Najbolji među vama kod Allaha je onaj koji je najbogobojazniji.“ (El-Hudžurat, 13) Nema „izabrane rase“. Postoji samo izabrani put – islam. A taj put je otvoren za sve ljude, svih boja, nacija i jezika. To je upravo suprotno od plemenskog šovinizma.
Kur’an nije došao da zamijeni nauku. Nauka istražuje „kako“ svemir radi. Kur’an govori o „zašto“ postojimo i kako da živimo dostojanstveno. One se ne takmiče – one se dopunjuju.
Ako hoćeš da kažeš da ne vjeruješ u Boga jer ti se ne sviđa slika Boga iz Kur’ana – to je tvoj izbor. Ali da ga odbacuješ zato što „nije dao formule iz fizike“ ili zato što su u 7. vijeku postojali sukobi – to je slaba argumentacija. Ljudi su se ubijali i prije Kur’ana, i bez Kur’ana. Problem je u ljudskoj prirodi, a ne u Objavi koja poziva na pravdu i milost.
- PixelDrifter
- Posts: 1393
- Joined: 21/07/2025 19:11
#1456 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Ako bi bio ismijavan, a bog ne bi bio u stanju da to sprijeci i predoci na nacin koji bi bio shvacen, to znaci da niti je majstor svog zanata, niti svemoguc, uputio covjeka da kolje kurbane u njegovo ime. Mozda je mogao i bolje.Da je Kur’an bio pun tehničkih formula iz kvantne fizike, ljudi 7. vijeka ga ne bi razumjeli i još više bi bio ismijavan od svojih savremenika koji su teško shvatali mnogo jednostavnije.
-
Hakiz
- Posts: 48440
- Joined: 30/07/2015 20:01
#1457 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Objašnjavati kakav bi bio bog Svemira u kojem bi važili drugačiji zakoni fizike kada se kondicionirano postojanjem u Svemiru u kojem važe ovi je, pa, nemoguće. Ni taj Svemir, ni bog, a ni mi ne bismo bili isti. Iako, moramo ostaviti mogućnost da nešto od toga možda i bi bilo isto kao što je u ovom Svemiru. Ne možemo biti sigurni ni u šta.skupljac_zeljeza wrote: ↑14/06/2026 18:54Slamnati čovjek (strawman) je česta logička pogreška. Nigdje nisam rekao niti implicirao da bih u haotičnom univerzumu "to nazvao Božjim savršenstvom". Suprotno – jasno sam napisao da bi u takvom univerzumu koncept racionalnog, uređenog Tvorca bio oboren. Zato što bi stvarnost bila iracionalna i nepredvidiva. Ti mi pripisuješ poziciju koju ne držim, pa je onda lako "pobijaš".Hakiz wrote: ↑14/06/2026 18:00Da živimo u Svemiru u kojem se zakoni fizike mijenjaju svakih 5 minuta, ti bi rekao da je to božije savršenstvo. Ne bismo poznavali red i sigurnost jer ih ne bi bilo. Pa onda ne bismo mogli koristiti red kao potvrdu boga. Tada bi nered i nesigurnost bili "normalno" stanje, božiji naum i kreacija. Nered bi bio dokaz boga.SpoilerShowskupljac_zeljeza wrote: ↑14/06/2026 12:10
Preskočio si oko 90 mojih komentara na ovoj temi unazad mjesec dana. Ponovio sam više puta, ali ne mogu u beskraj.
Tvoj prigovor je konačno na ozbiljnom filozofskom nivou i dotiče se Poperovog principa falsifikabilnosti. Međutim, tvoja premisa je logički neodrživa.
Tvrdiš da bismo mi slavili 'Božije savršenstvo' kako god da univerzum izgleda. To jednostavno nije tačno. Monoteizam tvrdi da iza kosmosa stoji Razumni Tvorac isključivo zato što univerzum ima specifične karakteristike: stroge zakone, predvidivost, matematičku eleganciju i finu podešenost za život.
Da živimo u kosmosu u kojem se zakoni fizike nasumično mijenjaju svakih pet minuta, gdje nema uzročnosti i gdje vlada apsolutni materijalni haos, koncept Racionalnog Boga Tvorca bio bi potpuno oboren. Dakle, naša teza nije imuna na izgled stvarnosti, ona je direktna refleksija činjenice da kosmos funkcioniše kao savršeno programiran softver, a ne kao eksplozija u fabrici slova.
Što se tiče tvog ciničnog dodatka 'osim zla, naravno' – tu miješaš fiziku i etiku. Fizički univerzum (atom, galaksija, gravitacija) funkcioniše besprijekorno i bez moralnog zla. Zlo se pojavljuje tek tamo gdje postoji slobodna volja u ljudskim postupcima. Zlo nije dokaz da je kosmos loše dizajniran, već dokaz da čovjek ima slobodu da zloupotrijebi zakone tog kosmosa.
Mi ne zaključujemo o Tvorcu 'šta god da bude', nego izvodimo logičan zaključak na osnovu onoga što sada jasno vidimo: vrhunski matematički red u prirodi koji je ljudskom umu omogućio da razvije nauku.
Ako "Teorija svega" pokaže u "Jednačini o Bogu" da prirodni zakoni moraju biti savršeno balansirani, onda bi život postojao kao kosmički dizajn. Fizičar Michio Kaku izjavio je da bi ova jednačina predstavljala "čitanje Božjeg uma", citirajući Alberta Einsteina koji je vjerovao u neku vrstu kosmičkog poretka.'Bog se ne igra kockom'.
Usput, to bi bio dobar argument za postojanje boga. On mijenja zakone fizike kako mu se svidi. Svemoćan.
Ovako, sa nepromjenjivim zakonima fizike, bog nije potreban, a to je jak argument za tvrdnju da ga upšte nema niti ga je ikada bilo.
Trebalo bi pokušati misaonu vježbu. Sutra ujutro nestanu sve religije, niko više ne vjeruje u boga. Šta bi se desilo sa našim svijetom i Svemirom? U suštini, ništa. Nastavili bi "business as usual".
Nema boga. A tada religije nisu institucije vjere nego politike. Zarade. Ili, u najboljem, bijeg od nepoznatog.
Nema te količine filozofskih eseja, pisanih teškim i komplikovanim jezikom, koji će to promijeniti. Mogu pokušati sakriti, ali neće promijeniti.
Elem, to bi bilo sve od mene. Pozdrav.
I cirkularno rezonovanje je logička greška. Kažeš "sa nepromjenjivim zakonima fizike, bog nije potreban". To je upravo ono što treba dokazati, a ne pretpostaviti. Pitanje nije "treba li nam Bog da objasnimo promjene zakona", nego:
Zašto uopšte postoje zakoni?
Zašto su oni matematički precizni, univerzalni i stabilni?
Zašto je univerzum pojmljiv (mi ga možemo razumjeti razumom)?
Stabilnost zakona nije neki "default" koji ne treba objašnjenje. To je duboka činjenica koja zahtijeva objašnjenje – bilo teističko (racionalni um iza toga), bilo neko drugo (multiverzum, itd.). Jednostavno reći "nije potreban" ne rješava problem.
Ako sutra svi prestanu vjerovati u gravitaciju, svijet se neće promijeniti – stvari će i dalje padati. To ne znači da gravitacija ne postoji.
Postojanje Boga nije zavisno od toga koliko ljudi vjeruje u Njega niti od toga što rade institucije koje su se pozivale na Njega. To je klasična greška miješanja "vjerovanja u X" sa "postojanjem X". Ovo je irelevantno za ontološko pitanje.
Nered kao "dokaz Boga" bi bio moguć samo ako pretpostavimo voluntaristickog Boga (tipa "može sve, nema razloga"). Ali teza koju sam ja zagovarao je racionalni Bog Tvorac, Bog čija je priroda razumna i konzistentna. Zato uređen, razumljiv kosmos ide u prilog takvom konceptu, a ne protiv njega. Haos bi išao protiv.
Pozdrav i tebi i uživajmo večeras u njemačkom fudbalu.![]()
Možda je tačno da bi u drugačijem Svemiru i ti bio drugačiji, pa ne bi branio boga.
Ali, ako pretpostavimo (pretpostavka jeste majka zajeba, ali...) da bi bio vjernik, tada bi branio boga "takvog Svemira".
A to bi značilo da u Svemiru u kojem naši zakoni fizike ne vrijede, opet bi ti bili savršenstvo božiji zakoni, samo tada drugačiji, oni zakoni koji bi vrijedili.
A ako sa druge strane, zakoni fizike nisu ni naši ni drugog Svemira, ako su samo "jedni", ako je nemoguće da postoji Svemir u kojem bi zakoni fizike bili drugačiji, onda bog tu nema šta raditi. Tada sve zavisi od zakona fizike, i nije bog njihov stvoritelj. A tada bog nije svemoćan. Naime, svemogući bog može nemoguće, ne samo apsolutno sve šta je moguće. Ili nije svemoguć.
Racionalni bog nije činjenica nego pretpostavka. Uz to, mora li bog biti racionalan ili je to da trenutno jeste njegov izbor koji svakog trena može promijeniti?
Ništa nije sigurno kod apsolutnog svemoćnog boga.
Ako jeste sigurno, tada bog nije apsolutan i svemoćan, postoje stvari na koje ne može uticati.
To pitanje nastanka zakona fizike je upravo ono povlačenje o kojem sam govorio. Bog stvara vjetar, ali, kada se objasnilo kako nastaje vjetar, religija se povukla u to da kaže da bog ne stvara vjetar direktno, ali stvara zakone fizike koji stvaraju uslove da nastane vjetar. Hoking je pisao da mu je nešto slično rekao Ivan Pavao II, da mu je rekao, parafraziram "Istražujte Veliki Prasak, ali ne idite dalje od toga". Jadni papa, vidio je da su u opasnosti od nauke posljednja utočišta u kojima bi bog mogao postojati i imati smisla, pa je želio spriječiti da se i ona osvijetle i iz njih boga istjera.
Nadam se da ću sada zaista smoći snage da se više ne javljam.
- PixelDrifter
- Posts: 1393
- Joined: 21/07/2025 19:11
#1458 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Mislis na ovu objavu ili slicne: „Mi ćemo vas dovoditi u iskušenje malo sa strahom i gladovanjem, i time što ćete gubiti imanja i živote, i ljetine."Objava koja poziva na pravdu i milost.
Pa, bas simpa, onako, bas humanisticki.
- skupljac_zeljeza
- Posts: 10353
- Joined: 12/10/2014 01:12
#1459 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Vidim da te muče pitanja: odnos između zakona prirode, Božije moći i granica našeg razuma.Hakiz wrote: ↑15/06/2026 10:34Objašnjavati kakav bi bio bog Svemira u kojem bi važili drugačiji zakoni fizike kada se kondicionirano postojanjem u Svemiru u kojem važe ovi je, pa, nemoguće. Ni taj Svemir, ni bog, a ni mi ne bismo bili isti. Iako, moramo ostaviti mogućnost da nešto od toga možda i bi bilo isto kao što je u ovom Svemiru. Ne možemo biti sigurni ni u šta.SpoilerShowskupljac_zeljeza wrote: ↑14/06/2026 18:54Slamnati čovjek (strawman) je česta logička pogreška. Nigdje nisam rekao niti implicirao da bih u haotičnom univerzumu "to nazvao Božjim savršenstvom". Suprotno – jasno sam napisao da bi u takvom univerzumu koncept racionalnog, uređenog Tvorca bio oboren. Zato što bi stvarnost bila iracionalna i nepredvidiva. Ti mi pripisuješ poziciju koju ne držim, pa je onda lako "pobijaš".Hakiz wrote: ↑14/06/2026 18:00Da živimo u Svemiru u kojem se zakoni fizike mijenjaju svakih 5 minuta, ti bi rekao da je to božije savršenstvo. Ne bismo poznavali red i sigurnost jer ih ne bi bilo. Pa onda ne bismo mogli koristiti red kao potvrdu boga. Tada bi nered i nesigurnost bili "normalno" stanje, božiji naum i kreacija. Nered bi bio dokaz boga.SpoilerShow
Usput, to bi bio dobar argument za postojanje boga. On mijenja zakone fizike kako mu se svidi. Svemoćan.
Ovako, sa nepromjenjivim zakonima fizike, bog nije potreban, a to je jak argument za tvrdnju da ga upšte nema niti ga je ikada bilo.
Trebalo bi pokušati misaonu vježbu. Sutra ujutro nestanu sve religije, niko više ne vjeruje u boga. Šta bi se desilo sa našim svijetom i Svemirom? U suštini, ništa. Nastavili bi "business as usual".
Nema boga. A tada religije nisu institucije vjere nego politike. Zarade. Ili, u najboljem, bijeg od nepoznatog.
Nema te količine filozofskih eseja, pisanih teškim i komplikovanim jezikom, koji će to promijeniti. Mogu pokušati sakriti, ali neće promijeniti.
Elem, to bi bilo sve od mene. Pozdrav.
I cirkularno rezonovanje je logička greška. Kažeš "sa nepromjenjivim zakonima fizike, bog nije potreban". To je upravo ono što treba dokazati, a ne pretpostaviti. Pitanje nije "treba li nam Bog da objasnimo promjene zakona", nego:
Zašto uopšte postoje zakoni?
Zašto su oni matematički precizni, univerzalni i stabilni?
Zašto je univerzum pojmljiv (mi ga možemo razumjeti razumom)?
Stabilnost zakona nije neki "default" koji ne treba objašnjenje. To je duboka činjenica koja zahtijeva objašnjenje – bilo teističko (racionalni um iza toga), bilo neko drugo (multiverzum, itd.). Jednostavno reći "nije potreban" ne rješava problem.
Ako sutra svi prestanu vjerovati u gravitaciju, svijet se neće promijeniti – stvari će i dalje padati. To ne znači da gravitacija ne postoji.
Postojanje Boga nije zavisno od toga koliko ljudi vjeruje u Njega niti od toga što rade institucije koje su se pozivale na Njega. To je klasična greška miješanja "vjerovanja u X" sa "postojanjem X". Ovo je irelevantno za ontološko pitanje.
Nered kao "dokaz Boga" bi bio moguć samo ako pretpostavimo voluntaristickog Boga (tipa "može sve, nema razloga"). Ali teza koju sam ja zagovarao je racionalni Bog Tvorac, Bog čija je priroda razumna i konzistentna. Zato uređen, razumljiv kosmos ide u prilog takvom konceptu, a ne protiv njega. Haos bi išao protiv.
Pozdrav i tebi i uživajmo večeras u njemačkom fudbalu.![]()
Možda je tačno da bi u drugačijem Svemiru i ti bio drugačiji, pa ne bi branio boga.
Ali, ako pretpostavimo (pretpostavka jeste majka zajeba, ali...) da bi bio vjernik, tada bi branio boga "takvog Svemira".
A to bi značilo da u Svemiru u kojem naši zakoni fizike ne vrijede, opet bi ti bili savršenstvo božiji zakoni, samo tada drugačiji, oni zakoni koji bi vrijedili.
A ako sa druge strane, zakoni fizike nisu ni naši ni drugog Svemira, ako su samo "jedni", ako je nemoguće da postoji Svemir u kojem bi zakoni fizike bili drugačiji, onda bog tu nema šta raditi. Tada sve zavisi od zakona fizike, i nije bog njihov stvoritelj. A tada bog nije svemoćan. Naime, svemogući bog može nemoguće, ne samo apsolutno sve šta je moguće. Ili nije svemoguć.
Racionalni bog nije činjenica nego pretpostavka. Uz to, mora li bog biti racionalan ili je to da trenutno jeste njegov izbor koji svakog trena može promijeniti?
Ništa nije sigurno kod apsolutnog svemoćnog boga.
Ako jeste sigurno, tada bog nije apsolutan i svemoćan, postoje stvari na koje ne može uticati.
To pitanje nastanka zakona fizike je upravo ono povlačenje o kojem sam govorio. Bog stvara vjetar, ali, kada se objasnilo kako nastaje vjetar, religija se povukla u to da kaže da bog ne stvara vjetar direktno, ali stvara zakone fizike koji stvaraju uslove da nastane vjetar. Hoking je pisao da mu je nešto slično rekao Ivan Pavao II, da mu je rekao, parafraziram "Istražujte Veliki Prasak, ali ne idite dalje od toga". Jadni papa, vidio je da su u opasnosti od nauke posljednja utočišta u kojima bi bog mogao postojati i imati smisla, pa je želio spriječiti da se i ona osvijetle i iz njih boga istjera.
Nadam se da ću sada zaista smoći snage da se više ne javljam.
U islamu zakoni prirode nisu nešto što postoji nezavisno od Boga, pa On onda mora da ih ‘poštuje’ ili da ih ‘nije stvorio’. Oni su Allahov sunnet – Njegova ustaljena volja i način na koji On drži univerzum. On ih stvara i održava svakog trenutka. Zato nije tačno da „ako su zakoni fiksni, Bog nije svemoćan“. Naprotiv, On je toliko moćan da može stvoriti univerzum u kojem vladaju dosljedni, razumljivi zakoni, a ne haos. Dosljednost zakona je znak mudrosti i milosti, a ne ograničenje. Da je htio, mogao je svaki dan mijenjati konstante fizike, ali onda ne bi bilo ni nauke, ni života, ni nas koji o tome raspravljamo. "Allahov je zakon (sunnet) u onima koji su prije bili i ostali, a ti u Allahovom zakonu nikakve promjene nećeš naći." (El-Ahzab, 62).
‘Svemoćni Bog može i nemoguće’ Ovo je klasični filozofski paradoks npr. „Može li Bog stvoriti kamen koji ne može podići?“.
Većina islamskih učenjaka kaže da Svemoćnost Allaha znači da On može učiniti sve što je moguće. Logičke kontradikcije (kvadratni krug, istovremeno postojati i ne postojati, itd.) nisu „stvari“ koje On ne može učiniti, to su besmislice koje ne postoje ni kao mogućnost. One ne ograničavaju Boga, nego naš jezik i razum.
Islam nikad nije bio „Bog koji popunjava rupe u znanju“. Kur’an od samog početka poziva ljude da istražuju prirodu kao znakove (ajete) Božije mudrosti. Kada nauka otkrije kako nastaje vjetar, kiša, embriologija ili Veliki prasak, musliman ne kaže „e, tu više nema Boga“. On kaže: „Subhanallah, vidite kako je savršeno uredio zakone.“ To nije povlačenje, to je proširivanje razumijevanja Božije veličine.
Priča sa Ivanom Pavlom II i Hawkingom je poznata, ali ona nije univerzalna za sve religije. Islam nema problem sa istraživanjem sve do samog početka. Čak i ako nauka jednog dana kaže „evo tačan mehanizam Velikog praska“, pitanje ostaje:
Zašto uopšte postoji nešto umjesto ničega?
Zašto su zakoni baš ovakvi da omogućavaju život?
Zašto postoji svijest koja to može postaviti kao pitanje?
To su metafizička pitanja na koja nauka ne može dati odgovor jer je ona po definiciji ograničena na materijalne uzroke.
Ti kažeš da „ništa nije sigurno kod apsolutnog svemoćnog Boga“. Mi kažemo suprotno: upravo zato što je Bog apsolutno slobodan i mudar, On je izabrao da bude dosljedan prema Svojim stvorenjima. On nije hirovit. Njegova obećanja i zakoni su pouzdani. Zato možemo imati i nauku i vjeru. Na kraju, slažem se s tobom u jednom, mi ne možemo sa sigurnošću znati kakav bi Bog bio u potpuno drugačijem univerzumu. Zato se i ne upuštamo u takve spekulacije. Mi sudimo po ovom univerzumu koji imamo, koji je fino podešen, nevjerovatno složen i u kojem postoji svijest sposobna da traži Smisao. Ako ti na kraju kažeš „ne mogu vjerovati“, to je tvoj izbor i ja ga poštujem jer to od mene traži Bog u Kur'anu na nekoliko mjesta. Ali argument da je vjera samo ‘povlačenje pred naukom’ ili da Bog mora biti iracionalan da bi bio svemoćan, to su slabe tačke koje ne drže vodu.
Razumijem te, i mene već počinje da smara jer se uglavnom vrtimo u krug i ponavljamo već više puta rečeno. Na ovaj način se ne dobija ništa korisno. Vrijeme kojim se Bog kune, može se pametnije potrošiti. Neki ljudi kažu, odoh na forum "da ubijem vrijeme". Šteta je to.
- skupljac_zeljeza
- Posts: 10353
- Joined: 12/10/2014 01:12
#1460 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Da, život je iskušenje. Kur’an to ne krije niti uljepšava. On otvoreno kaže da će biti straha, gladi, gubitka imovine, života i usjeva. To nije ‘simpa humanistička poruka’ u smislu ‘svi će biti sretni i zadovoljni’. To je realna poruka. Ali evo zašto to nije okrutnost, nego duboka mudrost.PixelDrifter wrote: ↑15/06/2026 10:38Mislis na ovu objavu ili slicne: „Mi ćemo vas dovoditi u iskušenje malo sa strahom i gladovanjem, i time što ćete gubiti imanja i živote, i ljetine."Objava koja poziva na pravdu i milost.
Pa, bas simpa, onako, bas humanisticki.
Bez iskušenja nema slobode. Da je ovaj svijet bio raj gdje svi imaju sve i ništa ih ne boli, onda ne bi postojala nikakva moralna vrijednost. Ne bi bilo hrabrosti, strpljenja, milosrđa, zahvalnosti, niti pravog izbora. Svi bi bili ‘dobri’ iz komfora, a ne iz uvjerenja. Tada vjera ne bi imala nikakvog smisla jer ako bi dunjaluk bio savršen raj, bez gladi, hladnoće, bolesti, opasnosti, bola i nedostatka, čovjek bi vrlo vjerojatno intelektualno i tehnološki stagnirao.
Zašto bi izmišljao radijator ako mu nikad nije hladno?
Zašto bi razvijao navodnjavanje i poljoprivredne mašine ako hrana raste sama od sebe u izobilju?
Zašto bi tražio lijekove ako nema bolesti?
Zašto bi razvijao fiziku, hemiju, biologiju, matematiku… ako nema problema koje treba riješiti?
Čovjek napreduje upravo zato što se suočava sa ograničenjima i patnjom. Nevolja je majka izuma i otkrića. Kur’an to indirektno potvrđuje kada kaže da je čovjek stvoren u naporu (El-Baled, 4 – „Čovjek je stvoren u trudu“).Ovaj svijet je teretana za dušu i um. Svaka teškoća tjera nas da koristimo razum, da istražujemo, da sarađujemo, da budemo kreativni, da budemo strpljivi, da budemo pravedni i solidarni. Sve te kvalitete se razvijaju kroz otpor, a ne kroz komfor.
Dunjaluk je mjesto gdje se razvijaš intelektualno, moralno i duhovno. Džennet je mjesto gdje uživaš plodove tog razvoja.
U Džennetu nećeš morati izmišljati radijatore ni traktore, ali ćeš donijeti usavršeni um i plemeniti karakter koji si izgradio ovdje. Mnogi učenjaci kažu da će ljudi u Džennetu imati različite stepene, i da će oni koji su se više trudili, više učili, više trpjeli i više davali imati veće užitke, veće spoznaje i veću blizinu Allahu.
- PixelDrifter
- Posts: 1393
- Joined: 21/07/2025 19:11
#1461 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Super, tako mozes da branis i Mengelea. Istom tom logikom.
- skupljac_zeljeza
- Posts: 10353
- Joined: 12/10/2014 01:12
#1462 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Mengelea? Ozbiljno? To je kao da kažeš: ‘Ako roditelj dopusti djetetu da padne pa se nauči hodati, onda je isti kao vršnjak iz razreda koji mu otima pare za užinu.’ Potpuno izvrćeš stvar. Jedno je Stvoritelj koji dopušta privremena iskušenja u svrhu višeg cilja i vječne pravde. Drugo je zli čovjek koji muči nevine iz mržnje i nihilizma što je suprotno Božijoj Uputi.
- PixelDrifter
- Posts: 1393
- Joined: 21/07/2025 19:11
#1463 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
I u cilju viseg cilja koljemo kurban? Da nas oplemeni klanje? Da nas osposobi da radimo u klaonici, kao visi cilj? I Mengele je imao visi cilj na koji se pozivao, poboljsanje genetike.
- PixelDrifter
- Posts: 1393
- Joined: 21/07/2025 19:11
#1464 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Ovaj bog ovdje? Prema Kur'anu, kazna u Džehennemu uključuje vječne muke, prženje u vatri i tjelesne patnje, koje provode zebanije (anđeli zaduženi za kažnjavanje).skupljac_zeljeza wrote: ↑15/06/2026 12:00 Jedno je Stvoritelj koji dopušta privremena iskušenja u svrhu višeg cilja i vječne pravde. Drugo je zli čovjek koji muči nevine iz mržnje i nihilizma što je suprotno Božijoj Uputi.
Zebanije SS u Džehennemu.
-
broj dva
- Posts: 5481
- Joined: 15/07/2014 20:59
- Location: Šeher Oslo
#1465 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Ne kaze da ce biti straha, gladi, ubistava. Kaze MI cemo VAS strahom... Nema pasivnog / slucajnog desavanja, ONI to NAMA rade. Ne bi li pravili radiatore, bezbeli...skupljac_zeljeza wrote: ↑15/06/2026 11:43Da, život je iskušenje. Kur’an to ne krije niti uljepšava. On otvoreno kaže da će biti straha, gladi, gubitka imovine, života i usjeva. To nije ‘simpa humanistička poruka’ u smislu ‘svi će biti sretni i zadovoljni’. To je realna poruka. Ali evo zašto to nije okrutnost, nego duboka mudrost.PixelDrifter wrote: ↑15/06/2026 10:38Mislis na ovu objavu ili slicne: „Mi ćemo vas dovoditi u iskušenje malo sa strahom i gladovanjem, i time što ćete gubiti imanja i živote, i ljetine."Objava koja poziva na pravdu i milost.
Pa, bas simpa, onako, bas humanisticki.
Bez iskušenja nema slobode. Da je ovaj svijet bio raj gdje svi imaju sve i ništa ih ne boli, onda ne bi postojala nikakva moralna vrijednost. Ne bi bilo hrabrosti, strpljenja, milosrđa, zahvalnosti, niti pravog izbora. Svi bi bili ‘dobri’ iz komfora, a ne iz uvjerenja. Tada vjera ne bi imala nikakvog smisla jer ako bi dunjaluk bio savršen raj, bez gladi, hladnoće, bolesti, opasnosti, bola i nedostatka, čovjek bi vrlo vjerojatno intelektualno i tehnološki stagnirao.
Zašto bi izmišljao radijator ako mu nikad nije hladno?
Zašto bi razvijao navodnjavanje i poljoprivredne mašine ako hrana raste sama od sebe u izobilju?
Zašto bi tražio lijekove ako nema bolesti?
Zašto bi razvijao fiziku, hemiju, biologiju, matematiku… ako nema problema koje treba riješiti?
Čovjek napreduje upravo zato što se suočava sa ograničenjima i patnjom. Nevolja je majka izuma i otkrića. Kur’an to indirektno potvrđuje kada kaže da je čovjek stvoren u naporu (El-Baled, 4 – „Čovjek je stvoren u trudu“).Ovaj svijet je teretana za dušu i um. Svaka teškoća tjera nas da koristimo razum, da istražujemo, da sarađujemo, da budemo kreativni, da budemo strpljivi, da budemo pravedni i solidarni. Sve te kvalitete se razvijaju kroz otpor, a ne kroz komfor.
Dunjaluk je mjesto gdje se razvijaš intelektualno, moralno i duhovno. Džennet je mjesto gdje uživaš plodove tog razvoja.
U Džennetu nećeš morati izmišljati radijatore ni traktore, ali ćeš donijeti usavršeni um i plemeniti karakter koji si izgradio ovdje. Mnogi učenjaci kažu da će ljudi u Džennetu imati različite stepene, i da će oni koji su se više trudili, više učili, više trpjeli i više davali imati veće užitke, veće spoznaje i veću blizinu Allahu.
- skupljac_zeljeza
- Posts: 10353
- Joined: 12/10/2014 01:12
#1466 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Što ti sa tim deveraš šta će ti raditi kada u to ne vjeruješ? Znači - tebi neće ništa raditi.PixelDrifter wrote: ↑15/06/2026 12:13Ovaj bog ovdje? Prema Kur'anu, kazna u Džehennemu uključuje vječne muke, prženje u vatri i tjelesne patnje, koje provode zebanije (anđeli zaduženi za kažnjavanje).skupljac_zeljeza wrote: ↑15/06/2026 12:00 Jedno je Stvoritelj koji dopušta privremena iskušenja u svrhu višeg cilja i vječne pravde. Drugo je zli čovjek koji muči nevine iz mržnje i nihilizma što je suprotno Božijoj Uputi.
Zebanije SS u Džehennemu.
- PixelDrifter
- Posts: 1393
- Joined: 21/07/2025 19:11
#1467 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Milostivi bog (pun ljubavi i oprastanja):
Fizičke kazne u Džehennemu
Vječna vatra: Glavna kazna je boravak u vatri koja je, prema predajama, sedamdeset puta jača od ovozemaljske vatre.
Obnavljanje kože: Svaki put kada im koža izgori, Allah će im dati novu kožu kako bi iznova osjećali puni intenzitet patnje.
Ključala voda (Hamim): Nevjernici će biti polijevani ključalom vodom po glavama, što će topiti njihovu utrobu i kožu.
Hrana od zaoštrenog trnja (Dari'): Hrana koja niti gosti niti glad utoljuje, već zapinje u grlu.
Plodovi drveta Zakkum: Drvo koje raste sa dna Džehennema, čiji plodovi izgledaju kao glave šejtana (đavola). Kada ga pojedu, ono će im ključati u trbusima poput rastopljene kovine.
Piće od gnoja i krvi (Gislin): Tekućina koja se cijedi iz tijela stanovnika Džehennema, koju će biti prisiljeni piti zbog nesnošljive žeđi.
Okivanje i lanci: Nevjernici će biti vezani lancima dugim sedamdeset lakata i vučeni na licima kroz vatru.
Odjeća od katrana: Stanovnici pakla nosit će odjeću skrojenu od vatre i tekućeg katrana koji se lijepi za tijelo.
Psihičke i duhovne kazne
Vječni očaj: Najteža duhovna kazna je spoznaja da iz Džehennema nikada neće izaći i da je smrt za njih ukinuta.
Zabrana gledanja Allaha: Nevjernici će biti uskraćeni za najveću nagradu vjernika – mogućnost da vide svog Stvoritelja.
Ukor od anđela (Zebanija): Čuvari Džehennema, predvođeni melekom Malikom, grdit će ih i podsjećati da su sami krivi jer su ignorirali poslanike i opomene.
Međusobno optuživanje: Vođe nevjernika i njihovi sljedbenici, kao i loši prijatelji, krivit će jedni druge za propast, osjećajući duboki bijes i žaljenje.
Razlika između nevjernika i griješnih vjernika
U islamskoj teologiji postoji ključna razlika u trajanju kazne:
Nevjernici (Kafiri) i višebošci (Mušrici): Njihova kazna je vječna i oni nikada neće izaći iz Džehennema.
Vjernici s velikim grijesima (Grješni muvehhidi): Oni mogu biti kažnjeni u Džehennemu za svoje grijehe (ako im Allah ne oprosti), ali je njihova kazna privremena.
Nakon što ispaštaju grijehe, bit će uvedeni u Džennet (Raj).
A, najvise mrzi nevjernike i višebošce. Prve sto ga ne jebu ni 1%, a druge sto su mu konkurencija. E, jes' vala savrsen i milostiv, bas onako transcendentalan, nimalo ljudski.
Fizičke kazne u Džehennemu
Vječna vatra: Glavna kazna je boravak u vatri koja je, prema predajama, sedamdeset puta jača od ovozemaljske vatre.
Obnavljanje kože: Svaki put kada im koža izgori, Allah će im dati novu kožu kako bi iznova osjećali puni intenzitet patnje.
Ključala voda (Hamim): Nevjernici će biti polijevani ključalom vodom po glavama, što će topiti njihovu utrobu i kožu.
Hrana od zaoštrenog trnja (Dari'): Hrana koja niti gosti niti glad utoljuje, već zapinje u grlu.
Plodovi drveta Zakkum: Drvo koje raste sa dna Džehennema, čiji plodovi izgledaju kao glave šejtana (đavola). Kada ga pojedu, ono će im ključati u trbusima poput rastopljene kovine.
Piće od gnoja i krvi (Gislin): Tekućina koja se cijedi iz tijela stanovnika Džehennema, koju će biti prisiljeni piti zbog nesnošljive žeđi.
Okivanje i lanci: Nevjernici će biti vezani lancima dugim sedamdeset lakata i vučeni na licima kroz vatru.
Odjeća od katrana: Stanovnici pakla nosit će odjeću skrojenu od vatre i tekućeg katrana koji se lijepi za tijelo.
Psihičke i duhovne kazne
Vječni očaj: Najteža duhovna kazna je spoznaja da iz Džehennema nikada neće izaći i da je smrt za njih ukinuta.
Zabrana gledanja Allaha: Nevjernici će biti uskraćeni za najveću nagradu vjernika – mogućnost da vide svog Stvoritelja.
Ukor od anđela (Zebanija): Čuvari Džehennema, predvođeni melekom Malikom, grdit će ih i podsjećati da su sami krivi jer su ignorirali poslanike i opomene.
Međusobno optuživanje: Vođe nevjernika i njihovi sljedbenici, kao i loši prijatelji, krivit će jedni druge za propast, osjećajući duboki bijes i žaljenje.
Razlika između nevjernika i griješnih vjernika
U islamskoj teologiji postoji ključna razlika u trajanju kazne:
Nevjernici (Kafiri) i višebošci (Mušrici): Njihova kazna je vječna i oni nikada neće izaći iz Džehennema.
Vjernici s velikim grijesima (Grješni muvehhidi): Oni mogu biti kažnjeni u Džehennemu za svoje grijehe (ako im Allah ne oprosti), ali je njihova kazna privremena.
Nakon što ispaštaju grijehe, bit će uvedeni u Džennet (Raj).
A, najvise mrzi nevjernike i višebošce. Prve sto ga ne jebu ni 1%, a druge sto su mu konkurencija. E, jes' vala savrsen i milostiv, bas onako transcendentalan, nimalo ljudski.
-
Hendrix
- Posts: 5352
- Joined: 27/02/2004 00:00
#1468 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Da se podsjetimo.
Klanje kurbana nije neka manifestacija dobrocinstva prema siromasnima, nego obiljezavanje navodne cinjenice da je Ibrahimu u snu bog naredio da zrtvuje sina i ova budala to krenula da radi. Onda mu bog podmetne ovna, valjda kad je skonto da ce ludak fakat ubiti rodjeno dijete da dokaze pokornost imaginarnom bicu.
Dakle mi njegujemo hiljadugodisnju tradiciju zamjene klanja vlastitog djeteta sa klanjem zivotinje.
Klanje kurbana nije neka manifestacija dobrocinstva prema siromasnima, nego obiljezavanje navodne cinjenice da je Ibrahimu u snu bog naredio da zrtvuje sina i ova budala to krenula da radi. Onda mu bog podmetne ovna, valjda kad je skonto da ce ludak fakat ubiti rodjeno dijete da dokaze pokornost imaginarnom bicu.
Dakle mi njegujemo hiljadugodisnju tradiciju zamjene klanja vlastitog djeteta sa klanjem zivotinje.
- skupljac_zeljeza
- Posts: 10353
- Joined: 12/10/2014 01:12
#1469 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
U ajetu 155. sure El-Bekara (Kur'an, 2:155), tačan i najčešći prijevod (poput onog Besima Korkuta i drugih mufesira) glasi: "Mi ćemo vas dovoditi u iskušenje malo sa strahom i gladovanjem... Pa...
Budi kreativnost u rješavanju problema. Nedostatak resursa tjera mozak na pronalaženje novih, inovativnih načina preživljavanja.
Izoštrava fokus i disciplinu. Kontrola nad osnovnim nagonom (hranom) razvija vrhunsku samokontrolu i mentalnu jasnost.
Povećava empatiju i socijalnu inteligenciju. Proživljavanje gladi otvara um za dublje razumijevanje patnje drugih i potrebu za saradnjom.
Potiče duboko kritičko razmišljanje. Suočavanje sa stvarnom opasnošću prisiljava intelekt da brzo analizira prioritete i odbaci nebitne stvari.
Razbija iluziju o lažnoj sigurnosti. Strah od gubitka zdravlja, stabilnosti, najbližih osvještava čovjeka da materijalni svijet prolazi.
Preusmjerava fokus na višu inteligenciju. U islamu, strah od dunjalučkih izazova ima svrhu da čovjeka intelektualno i duhovno usmjeri prema jedinoj stalnoj tački – Bogu, prelazak iz panike u stanje vjerskog pouzdanja ili tevekkula.
Iskušenja su katalizator rasta.
Šta ti lično misliš – da li je bolje živjeti u savršenom, bezbolnom komforu kao uspavana beba, ili u ovakvom svijetu gdje se kroz teškoće možeš izgraditi u nešto veće?
-
John Cleese
- Posts: 42966
- Joined: 25/05/2010 18:30
#1470 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Pa ti zaista nisi u stanju čak ni uspješno provjeriti kad je ko šta kome napisao u forumskoj prepisci, a htio bi diskutiratiskupljac_zeljeza wrote: ↑15/06/2026 09:13John Cleese wrote: ↑15/06/2026 03:08 Čovjek napiše:PixelDrifter wrote: Albert Einstein je izjavio da se "Bog ne kocka" kako bi opisao svoje protivljenje temeljnim postavkama kvantne mehanike. Nije se slagao s idejom da se subatomske čestice ponašaju nasumično, vjerujući da svemir ima stroga, predvidljiva pravila. Kvantna mehanika je kasnije dokazala postojanje vjerovatnosti i nasumičnosti na mikroskopskoj razini. Dakle, nepredvidljivost.
A ti odgovaraš:Zanimljivo da si zamijenio mjesta komentara. Gdje nestadoše plave strelice koje nas vode na termin pisanja?skupljac_zeljeza wrote: Znao sam da će se potegnuti Einsteinovo pismo Gutkindu iz 1954. godine. Ali izvlačiti to pismo kao dokaz da je postao materijalistički ateista je prepisivanje sa površnih foruma. Einstein je u tom pismu odbacio koncept personalnog Boga koji sjedi na oblaku i kažnjava ljude što evo i ja u kontinuitetu tvrdim.![]()
Ja pišem u 14/06/2026 12:23, a on u 14/06/2026 12:34, promaklo ti. I zato sam mu rekao...
Dalje kažeš...skupljac_zeljeza wrote: ↑14/06/2026 12:48 Zanimljivo je kako trijumfalno citiraš pismo Gutkindu iz 1954. godine, ignorišući da sam ti to isto pismo i njegov kontekst obrazložio nekoliko komentara iznad.
Pa i nije bilo iz tog pisma nego moja kontemplacija i stavljanje u kontekst sasvim nečeg drugog o Jednačini o Bogu.John Cleese wrote: ↑15/06/2026 03:08 Osim toga, citat o bogu koji se “ne kocka” nećeš naći u pismu Gutkindu.
(Uzgred, kako vidim, drugi diskutant je to pismo spomenuo, u korektnom kontekstu, tek nakon što si ga spomenuo ti u komentaru.)![]()
Itd...skupljac_zeljeza wrote: ↑14/06/2026 12:10 Ako "Teorija svega" pokaže u "Jednačini o Bogu" da prirodni zakoni moraju biti savršeno balansirani, onda bi život postojao kao kosmički dizajn. Fizičar Michio Kaku izjavio je da bi ova jednačina predstavljala "čitanje Božjeg uma", citirajući Alberta Einsteina koji je vjerovao u neku vrstu kosmičkog poretka.'Bog se ne igra kockom'.
Moja želja je bila da u raspravu unesem argumente o finoj podešenosti svemira i istoriji nauke. Ti si ispravio hronološke greške i zato i služi forum.
Što se tiče same suštine, drago mi je da se na kraju slažemo u ključnom: da Ajnštajn zapravo nije bio ateista, što je i bila moja poenta, bez obzira na nesrećnu kompilaciju pisama Boru i Gutkindu.
EDIT: Nemam na kraju quote] , ali sve ode u citat.
Evo ti citata sa "plavim strelicama", pa se uvjeri:
PixelDrifter wrote: ↑14/06/2026 12:17 Albert Einstein je izjavio da se "Bog ne kocka" kako bi opisao svoje protivljenje temeljnim postavkama kvantne mehanike. Nije se slagao s idejom da se subatomske čestice ponašaju nasumično, vjerujući da svemir ima stroga, predvidljiva pravila. Kvantna mehanika je kasnije dokazala postojanje vjerovatnosti i nasumičnosti na mikroskopskoj razini. Dakle, nepredvidljivost.
Čovjek je objavio komentar koji sam prethodno citirao 14/06/2026 u 12:17, a ti si odgovorio 14/06/2026 u 12:23.skupljac_zeljeza wrote: ↑14/06/2026 12:23 Znao sam da će se potegnuti Einsteinovo pismo Gutkindu iz 1954. godine. Ali izvlačiti to pismo kao dokaz da je postao materijalistički ateista je prepisivanje sa površnih foruma. Einstein je u tom pismu odbacio koncept personalnog Boga koji sjedi na oblaku i kažnjava ljude što evo i ja u kontinuitetu tvrdim.
Međutim, sam Einstein je pred kraj života eksplicitno izjavio: 'Ja nisam ateista... Mi smo u poziciji djeteta koje ulazi u ogromnu biblioteku i vidi tajanstveni red u rasporedu knjiga.' On je fanatične ateiste nazivao 'ljudima koji ne čuju muziku sfera' i do zadnjeg dana je ponavljao da je kosmos previše uređen i matematički elegantan da bi bio slučajan nusproizvod haosa. Dakle, kada Michio Kaku danas govori o 'čitanju Božijeg uma kroz jednačine', on nastavlja upravo tu Einsteinovu tradiciju divljenja pred kosmičkim poretkom. Fizika i matematika vas uvijek na kraju vrate na Prvi Uzrok.“
Takođe, u intervjuu koji je dao pred kraj života (iz knjige Einstein and Religion autora Maxa Jammera), kada su ga pitali da li je ateista, odgovorio je:
"Ja nisam ateista. Ja sebe ne bih nazvao ni panteistom. Mi smo u poziciji malog djeteta koje ulazi u ogromnu biblioteku prepunu knjiga ispisanih na desetinama jezika. Dijete zna da je neko morao napisati te knjige. Ono ne zna kako, niti razumije jezike na kojima su napisane. Ali dijete primjećuje izvjestan jasan plan u rasporedu tih knjiga – misteriozni red koji ne razumije, ali ga naslućuje. To je, po mom mišljenju, stav čak i najinteligentnijeg ljudskog bića prema Bogu."
Kvantna mehanika nije ukinula savršeni red univerzuma, ona je samo otkrila da je taj red još genijalniji, dublji i matematički precizniji nego što je Einstein mislio!
Dakle, prije nego je drugi diskutant uopće spomenuo pismo Gutkindu, a aludirao je pritom vrlo jasno na pismo Bornu, ti konstatiraš da si "znao da će se potegnuti" pismo koje nije spomenuo i time nedvosmisleno pokazuješ ne samo da pojma nemaš ni šta je Ajnštajn kome pisao nego i da nisi u stanju čak ni provjeriti, ako već ne znaš ili ti je mrsko provjeravati, što bi, ako je tačno, lijepo ilustriralo tvoj osobni odnos prema značaju lako provjerljivih činjenica i uzevši u obzir uvjerenja koja zastupaš, ne bi bilo iznenađujuće
Nadam se da nećeš opet citirati kakvu apsurdnu "svetu" baljezgariju koja tobože ohrabruje kritičko rezonovanje - već smo se upravo ovdje dovoljno puta uvjerili kako to "rezonovanje" izgleda u praksi.
Nakon svega, nisam više siguran ni šta ti stvarno znaš o glupostima koje tu braniš i neumorno (i neopisivo zamorno i bespotrebno obimno) "obrazlažeš" - vjerojatno znaš ponešto promantrati na lošem arapskom, to je relativno raširena pojava, ali bitno više od toga - nisam siguran.
Bot, nesumnjivo, svašta "zna" no bot, evidentno i fula, pogotovo kad nema ko da ga provjeri
I nije suština mog osvrta na tvoj promašeni komentar da Ajnštajn nije bio ateista, jer se post koji si komentirao ne odnosi na Ajnštajnovu duhovnost nego na njegovo (eksperimentalno dokazano kao pogrešno) stajalište o osnovama kvantne mehanike, što tvoj komentar i čini promašenim - suština bi stoga mogla biti da Ajnštajn nije bio u pravu grčevito se držeći uzročnosti, jer je priroda (još jednom: dokazano) na najdubljoj razini bezuzročna.
-
John Cleese
- Posts: 42966
- Joined: 25/05/2010 18:30
#1471 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Prijetnja nije bezrazložno svrstana u krivična djela, koliko god njena realizacija bila malo vjerojatna - sljedstveno, da je sreće procesuirali bi svakoga ko se usudi da javno, a pritom nekritički, zine o tomeskupljac_zeljeza wrote: ↑15/06/2026 12:18Što ti sa tim deveraš šta će ti raditi kada u to ne vjeruješ? Znači - tebi neće ništa raditi.PixelDrifter wrote: ↑15/06/2026 12:13Ovaj bog ovdje? Prema Kur'anu, kazna u Džehennemu uključuje vječne muke, prženje u vatri i tjelesne patnje, koje provode zebanije (anđeli zaduženi za kažnjavanje).skupljac_zeljeza wrote: ↑15/06/2026 12:00 Jedno je Stvoritelj koji dopušta privremena iskušenja u svrhu višeg cilja i vječne pravde. Drugo je zli čovjek koji muči nevine iz mržnje i nihilizma što je suprotno Božijoj Uputi.
Zebanije SS u Džehennemu.![]()
- TriDe
- Posts: 187
- Joined: 12/10/2021 10:24
#1472 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Hendrix wrote: ↑15/06/2026 12:19 Da se podsjetimo.
Klanje kurbana nije neka manifestacija dobrocinstva prema siromasnima, nego obiljezavanje navodne cinjenice da je Ibrahimu u snu bog naredio da zrtvuje sina i ova budala to krenula da radi. Onda mu bog podmetne ovna, valjda kad je skonto da ce ludak fakat ubiti rodjeno dijete da dokaze pokornost imaginarnom bicu.
Dakle mi njegujemo hiljadugodisnju tradiciju zamjene klanja vlastitog djeteta sa klanjem zivotinje.
Ibrahim dobija ovna u trenutku kada je nož već bio uz Ismailov vrat. To nije slučajnost. To je Allahova poruka: nisam krvožedan. Nisam Baal ni Moloh ni brahmansko božanstvo kojemu se prinosila ljudska krv. Meni nije potrebna krv da bi ti bio slobodan.
Allah je htio Ibrahimovo srce, ne Ismailovu krv.
- PixelDrifter
- Posts: 1393
- Joined: 21/07/2025 19:11
#1473 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Kao Netanyahu istreniran od skole AH? Pa, radi sto i on? Ili bitanga kao Trump? O tom svijetu govoris ili Islamskom gdje kamenuju zene zbog preljube i vjesaju homoseksualce?skupljac_zeljeza wrote: ↑15/06/2026 12:39
Šta ti lično misliš – da li je bolje živjeti u savršenom, bezbolnom komforu kao uspavana beba, ili u ovakvom svijetu gdje se kroz teškoće možeš izgraditi u nešto veće?
- skupljac_zeljeza
- Posts: 10353
- Joined: 12/10/2014 01:12
#1474 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Ti si pomiješao onda replike. Vadiš iz kontinuiteta i premještaš da bi dobile na nelogičnosti. Evo ti PrtSc šta radiš...John Cleese wrote: ↑15/06/2026 12:39Čovjek je objavio komentar koji sam prethodno citirao 14/06/2026 u 12:17, a ti si odgovorio 14/06/2026 u 12:23.SpoilerShowPa ti zaista nisi u stanju čak ni uspješno provjeriti kad je ko šta kome napisao u forumskoj prepisci, a htio bi diskutiratiskupljac_zeljeza wrote: ↑15/06/2026 09:13John Cleese wrote: ↑15/06/2026 03:08 Čovjek napiše:
A ti odgovaraš:
Zanimljivo da si zamijenio mjesta komentara. Gdje nestadoše plave strelice koje nas vode na termin pisanja?![]()
Ja pišem u 14/06/2026 12:23, a on u 14/06/2026 12:34, promaklo ti. I zato sam mu rekao...
Dalje kažeš...
Pa i nije bilo iz tog pisma nego moja kontemplacija i stavljanje u kontekst sasvim nečeg drugog o Jednačini o Bogu.![]()
Itd...
Moja želja je bila da u raspravu unesem argumente o finoj podešenosti svemira i istoriji nauke. Ti si ispravio hronološke greške i zato i služi forum.
Što se tiče same suštine, drago mi je da se na kraju slažemo u ključnom: da Ajnštajn zapravo nije bio ateista, što je i bila moja poenta, bez obzira na nesrećnu kompilaciju pisama Boru i Gutkindu.
EDIT: Nemam na kraju quote] , ali sve ode u citat.
Evo ti citata sa "plavim strelicama", pa se uvjeri:
PixelDrifter wrote: ↑14/06/2026 12:17 Albert Einstein je izjavio da se "Bog ne kocka" kako bi opisao svoje protivljenje temeljnim postavkama kvantne mehanike. Nije se slagao s idejom da se subatomske čestice ponašaju nasumično, vjerujući da svemir ima stroga, predvidljiva pravila. Kvantna mehanika je kasnije dokazala postojanje vjerovatnosti i nasumičnosti na mikroskopskoj razini. Dakle, nepredvidljivost.skupljac_zeljeza wrote: ↑14/06/2026 12:23 Znao sam da će se potegnuti Einsteinovo pismo Gutkindu iz 1954. godine. Ali izvlačiti to pismo kao dokaz da je postao materijalistički ateista je prepisivanje sa površnih foruma. Einstein je u tom pismu odbacio koncept personalnog Boga koji sjedi na oblaku i kažnjava ljude što evo i ja u kontinuitetu tvrdim.
Međutim, sam Einstein je pred kraj života eksplicitno izjavio: 'Ja nisam ateista... Mi smo u poziciji djeteta koje ulazi u ogromnu biblioteku i vidi tajanstveni red u rasporedu knjiga.' On je fanatične ateiste nazivao 'ljudima koji ne čuju muziku sfera' i do zadnjeg dana je ponavljao da je kosmos previše uređen i matematički elegantan da bi bio slučajan nusproizvod haosa. Dakle, kada Michio Kaku danas govori o 'čitanju Božijeg uma kroz jednačine', on nastavlja upravo tu Einsteinovu tradiciju divljenja pred kosmičkim poretkom. Fizika i matematika vas uvijek na kraju vrate na Prvi Uzrok.“
Takođe, u intervjuu koji je dao pred kraj života (iz knjige Einstein and Religion autora Maxa Jammera), kada su ga pitali da li je ateista, odgovorio je:
"Ja nisam ateista. Ja sebe ne bih nazvao ni panteistom. Mi smo u poziciji malog djeteta koje ulazi u ogromnu biblioteku prepunu knjiga ispisanih na desetinama jezika. Dijete zna da je neko morao napisati te knjige. Ono ne zna kako, niti razumije jezike na kojima su napisane. Ali dijete primjećuje izvjestan jasan plan u rasporedu tih knjiga – misteriozni red koji ne razumije, ali ga naslućuje. To je, po mom mišljenju, stav čak i najinteligentnijeg ljudskog bića prema Bogu."
Kvantna mehanika nije ukinula savršeni red univerzuma, ona je samo otkrila da je taj red još genijalniji, dublji i matematički precizniji nego što je Einstein mislio!

- PixelDrifter
- Posts: 1393
- Joined: 21/07/2025 19:11
#1475 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Pa, posto je gadljiv na krv, onda je propisao kurban. Ljudi i za manje stvari zavrse na psihijatriji.
