Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
- Dozer
- Posts: 32947
- Joined: 19/09/2008 10:14
- Location: Zemlja maloumne ENV matrice...
#1351 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Najtragicnije je sto mnogi funkcionalno ne razumiju ono sto im AI napise... 
- skupljac_zeljeza
- Posts: 10203
- Joined: 12/10/2014 01:12
#1352 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Profesor Tyler Cowen o umjetnoj inteligenciji: Masovna nezaposlenost neće biti najveći problem, već nešto drugo
Tyler Cowen, ali i drugi ekonomisti i tehnolozi (poput Erika Brynjolfssona i samog Imada Mostaquea, kojeg Cowen spominje kao "Imas"), naširoko razrađuju tu tezu o podizanju standarda i gubljenju monopola nad znanjem. Do jučer, status na forumima, u akademskoj zajednici, pa i u advokaturi, dobijao se na osnovu akumulacije suhih informacija. Ako si u glavi držao stotine citata, istorijskih datuma ili pravnih paragrafa, ti si bio "autoritet". Mogao si fascinirati ili ućutkati ljude samo zato što posjeduješ informaciju koju oni nemaju. Sada svako, uz pomoć AI-ja, ima trenutni pristup vrhunskom istraživačkom asistentu. "Štreberska" vještina pukog memorisanja i slaganja rečenica gubi na ekonomskoj i društvenoj vrijednosti jer AI to radi brže i struktuiranije. Ljudi koji su svoj ego i status izgradili na tome što "znaju više od drugih" odjednom gube taj monopol. Zato se ljute na AI – jer im je oduzeo osjećaj intelektualne superiornosti.
U akademskoj zajednici i pisanju, AI podiže ljestvicu. Ako AI može napisati solidan, prosječan esej ili pregled literature za 10 sekundi, onda ono što čovjek producira mora biti znatno iznad toga da bi imalo vrijednost.
To stvara paniku među onima koji su navikli da prodaju prosječnost. Manje sposobni akademici, pisci i forumaši se ljute jer ih AI prisiljava da skoče na viši nivo kognitivnog rada, ili da budu pregaženi. Kako Cowen kaže: "Mnogi mrze AI zato što je previše dobar." Lakše je proglasiti alat "zaglupljivanjem" nego priznati da tvoj sopstveni rad više nije konkurentan.
Pravna struka je školski primjer onoga o čemu Cowen i ekonomisti govore. Ogroman dio advokatskog posla (naročito za mlađe advokate i pripravnike) sastojao se od pregledanja hiljada stranica ugovora, traženja rupa u zakonu i pisanja šablonskih podnesaka. To su naplaćivali stotinama eura po satu.
Sada AI može pročešljati ugovor od 500 stranica za par sekundi, naći kontradiktornosti i uskladiti ga sa zakonom. Klijenti više ne žele plaćati "suho zlato" za posao koji AI radi besplatno. Advokati koji opstaju biće oni koji imaju harizmu, pregovaračke vještine, psihološku procjenu sudnice i direktan kontakt s klijentom – tačno ono što Cowen navodi da je uradio sa dvije trećine svog vremena.
AI je samo alat, kao što je Google pretraživač ili biblioteka, samo ubrzaniji. Ako alat izbaci istorijske činjenice koje su ljudi unijeli na internet se ne sviđaju nekome, problem nije u alatu, nego u činjenicama koje demantuju nečiji narativ. Nekima u novoj eri preostaje samo da se ljute na tehnologiju i maštaju o odlasku "offline" – jer u offline svijetu ponovo mogu biti glavni u svojoj lokalnoj kafani gdje AI ne može da ih ispravi.
AI diže motku akademskoj zajednici da ide više iznad onoga što već znamo jer su se navikli pročitati tri knjige i onda napisati svoju sa referencama na one tri pročitane. Niko više neće kupovati i dangubiti čitajući te knjige. Takvi pisci imaju problem.
Tyler Cowen, ali i drugi ekonomisti i tehnolozi (poput Erika Brynjolfssona i samog Imada Mostaquea, kojeg Cowen spominje kao "Imas"), naširoko razrađuju tu tezu o podizanju standarda i gubljenju monopola nad znanjem. Do jučer, status na forumima, u akademskoj zajednici, pa i u advokaturi, dobijao se na osnovu akumulacije suhih informacija. Ako si u glavi držao stotine citata, istorijskih datuma ili pravnih paragrafa, ti si bio "autoritet". Mogao si fascinirati ili ućutkati ljude samo zato što posjeduješ informaciju koju oni nemaju. Sada svako, uz pomoć AI-ja, ima trenutni pristup vrhunskom istraživačkom asistentu. "Štreberska" vještina pukog memorisanja i slaganja rečenica gubi na ekonomskoj i društvenoj vrijednosti jer AI to radi brže i struktuiranije. Ljudi koji su svoj ego i status izgradili na tome što "znaju više od drugih" odjednom gube taj monopol. Zato se ljute na AI – jer im je oduzeo osjećaj intelektualne superiornosti.
U akademskoj zajednici i pisanju, AI podiže ljestvicu. Ako AI može napisati solidan, prosječan esej ili pregled literature za 10 sekundi, onda ono što čovjek producira mora biti znatno iznad toga da bi imalo vrijednost.
To stvara paniku među onima koji su navikli da prodaju prosječnost. Manje sposobni akademici, pisci i forumaši se ljute jer ih AI prisiljava da skoče na viši nivo kognitivnog rada, ili da budu pregaženi. Kako Cowen kaže: "Mnogi mrze AI zato što je previše dobar." Lakše je proglasiti alat "zaglupljivanjem" nego priznati da tvoj sopstveni rad više nije konkurentan.
Pravna struka je školski primjer onoga o čemu Cowen i ekonomisti govore. Ogroman dio advokatskog posla (naročito za mlađe advokate i pripravnike) sastojao se od pregledanja hiljada stranica ugovora, traženja rupa u zakonu i pisanja šablonskih podnesaka. To su naplaćivali stotinama eura po satu.
Sada AI može pročešljati ugovor od 500 stranica za par sekundi, naći kontradiktornosti i uskladiti ga sa zakonom. Klijenti više ne žele plaćati "suho zlato" za posao koji AI radi besplatno. Advokati koji opstaju biće oni koji imaju harizmu, pregovaračke vještine, psihološku procjenu sudnice i direktan kontakt s klijentom – tačno ono što Cowen navodi da je uradio sa dvije trećine svog vremena.
AI je samo alat, kao što je Google pretraživač ili biblioteka, samo ubrzaniji. Ako alat izbaci istorijske činjenice koje su ljudi unijeli na internet se ne sviđaju nekome, problem nije u alatu, nego u činjenicama koje demantuju nečiji narativ. Nekima u novoj eri preostaje samo da se ljute na tehnologiju i maštaju o odlasku "offline" – jer u offline svijetu ponovo mogu biti glavni u svojoj lokalnoj kafani gdje AI ne može da ih ispravi.
AI diže motku akademskoj zajednici da ide više iznad onoga što već znamo jer su se navikli pročitati tri knjige i onda napisati svoju sa referencama na one tri pročitane. Niko više neće kupovati i dangubiti čitajući te knjige. Takvi pisci imaju problem.
-
Hendrix
- Posts: 5222
- Joined: 27/02/2004 00:00
#1353 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
AI je u sadasnjem obliku mac sa dvije ostrice. Da, ima enormnu kolekciju znanja do kojeg je tako lako doci ali isto tako daje totalno pogresne i nebulozne cinjenice. I nacin kako samouvjereno pruzi tu informaciju ljude zavarava da misle da fakat zna o cemu pise. Cim ukazes na gresku, ofirno se izmakne i da novu gomilu sranja.
Ovo je veoma opasno jer sada svaki laik moze da tvrdi da zna neku temu. Pa imas ljude koji lagano slusaju GPT oko zdravlja i ozbiljnih tema. Ja uskoro ocekujem smrtne slucajeve zbog AI savjeta. Ili srusene zgrade...havarije...jer je neko u lancu lagano uzeo AI savjet za ozbiljno.
Slazem se za akademske bastione "znanja". Meni je recimo internet omogucio da se trgnem iz debilizma lokalnog studiranja gdje obavezno stivo ima naziv "Moderna saznanja iz..., 1972." Ali pronaci knjigu na Google ili savjete ljudi na specijalizovanim formumima je totalno drugacije od prompta AI koji lupa kako stigne i umije.
Evo neki dan ubacim nesto oko geotehnickih ispitivanja. Par recenica su OK onda odjednom prebaci na dijagnozu ADHD?!?! Ja mu ukazem na to..i odma se naravno izvine i pocne lupati o totalno trecoj temi. Sad ja znam oko toga pa vidim ocigledne greske a sta je s ljudima koji veze nemaju o temi i misle da dobijaju pravi savjet.
I jadan je onaj koji AI bude koristio za pravnu odbranu.
Ovo je veoma opasno jer sada svaki laik moze da tvrdi da zna neku temu. Pa imas ljude koji lagano slusaju GPT oko zdravlja i ozbiljnih tema. Ja uskoro ocekujem smrtne slucajeve zbog AI savjeta. Ili srusene zgrade...havarije...jer je neko u lancu lagano uzeo AI savjet za ozbiljno.
Slazem se za akademske bastione "znanja". Meni je recimo internet omogucio da se trgnem iz debilizma lokalnog studiranja gdje obavezno stivo ima naziv "Moderna saznanja iz..., 1972." Ali pronaci knjigu na Google ili savjete ljudi na specijalizovanim formumima je totalno drugacije od prompta AI koji lupa kako stigne i umije.
Evo neki dan ubacim nesto oko geotehnickih ispitivanja. Par recenica su OK onda odjednom prebaci na dijagnozu ADHD?!?! Ja mu ukazem na to..i odma se naravno izvine i pocne lupati o totalno trecoj temi. Sad ja znam oko toga pa vidim ocigledne greske a sta je s ljudima koji veze nemaju o temi i misle da dobijaju pravi savjet.
I jadan je onaj koji AI bude koristio za pravnu odbranu.
- dr_Evil
- Posts: 21669
- Joined: 01/07/2019 15:35
- Location: Gdje je proslost neizvjesnija od buducnosti!
#1354 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Ma sto se tice struke odustao sam od njega totalno, nebuloze pise, vjerovatno jer nije imao pristup dovoljno podataka i "ne zna" ih jos obraditi kako treba. S druge strane mi dosta pomogne kad konkretno zaglavim npr. oko proracuna necega kad zaglavim.Hendrix wrote: ↑28/05/2026 10:23 AI je u sadasnjem obliku mac sa dvije ostrice. Da, ima enormnu kolekciju znanja do kojeg je tako lako doci ali isto tako daje totalno pogresne i nebulozne cinjenice. I nacin kako samouvjereno pruzi tu informaciju ljude zavarava da misle da fakat zna o cemu pise. Cim ukazes na gresku, ofirno se izmakne i da novu gomilu sranja.
Ovo je veoma opasno jer sada svaki laik moze da tvrdi da zna neku temu. Pa imas ljude koji lagano slusaju GPT oko zdravlja i ozbiljnih tema. Ja uskoro ocekujem smrtne slucajeve zbog AI savjeta. Ili srusene zgrade...havarije...jer je neko u lancu lagano uzeo AI savjet za ozbiljno.
Slazem se za akademske bastione "znanja". Meni je recimo internet omogucio da se trgnem iz debilizma lokalnog studiranja gdje obavezno stivo ima naziv "Moderna saznanja iz..., 1972." Ali pronaci knjigu na Google ili savjete ljudi na specijalizovanim formumima je totalno drugacije od prompta AI koji lupa kako stigne i umije.
Evo neki dan ubacim nesto oko geotehnickih ispitivanja. Par recenica su OK onda odjednom prebaci na dijagnozu ADHD?!?! Ja mu ukazem na to..i odma se naravno izvine i pocne lupati o totalno trecoj temi. Sad ja znam oko toga pa vidim ocigledne greske a sta je s ljudima koji veze nemaju o temi i misle da dobijaju pravi savjet.
I jadan je onaj koji AI bude koristio za pravnu odbranu.![]()
Za pronaci literaturu tu i nije los, mora mu se priznati
- skupljac_zeljeza
- Posts: 10203
- Joined: 12/10/2014 01:12
#1355 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Znaš kako se govorilo i prije AI-ja: kopmpjuter je pametan tačno onoliko koliko je pametan čovjek koji sjedi ispred njega. AI ne stvara znanje ni iz čega, on ga samo filtrira kroz prizmu onoga ko postavlja pitanja. Ako alat koristiš površno, dobićeš površnost i ADHD. Ako ga koristiš da spojiš istorijske izvore, dobićeš hirurški precizne činjenice. Ključ je u vozaču, a ne u autu.
Ali hajmo se vratiti na našu temu. Neko mi savjetovao da uzmem islamske knjige i pročitam o Safiji i Zejneb. Ja sam te podatke izvukao preko Googla koji koristi AI jer ne znam sve. Pošto AI navodno 'lupa i halucinira', reci mi konkretno: Šta je od onoga što je napisano o kontekstu Bitke na Hejberu, plemenu Banu Nadir i predislamskom ukidanju usvajanja historijski netačno? Isključi AI iz priče, da li su te činjenice tačne u tefsirima i hadisima ili nisu? Ako jesu, onda tvoj problem nije AI, nego istorijski izvori koji ti ne idu u korist. Ovo je primjer površne pretrage gdje imaš AI, ali sve isto kao i prije njega ako je pitanje sa tri riječi. Wikipedia.

I što je pitanje duže i preciznije i odgovor je duži sa više podataka i onoga šta se bukvalno traži, ali takvo pitanje može postaviti samo neko ko poznaje tematiku.

Ali hajmo se vratiti na našu temu. Neko mi savjetovao da uzmem islamske knjige i pročitam o Safiji i Zejneb. Ja sam te podatke izvukao preko Googla koji koristi AI jer ne znam sve. Pošto AI navodno 'lupa i halucinira', reci mi konkretno: Šta je od onoga što je napisano o kontekstu Bitke na Hejberu, plemenu Banu Nadir i predislamskom ukidanju usvajanja historijski netačno? Isključi AI iz priče, da li su te činjenice tačne u tefsirima i hadisima ili nisu? Ako jesu, onda tvoj problem nije AI, nego istorijski izvori koji ti ne idu u korist. Ovo je primjer površne pretrage gdje imaš AI, ali sve isto kao i prije njega ako je pitanje sa tri riječi. Wikipedia.

I što je pitanje duže i preciznije i odgovor je duži sa više podataka i onoga šta se bukvalno traži, ali takvo pitanje može postaviti samo neko ko poznaje tematiku.

-
Johnny_x
- Posts: 1398
- Joined: 23/10/2010 16:21
#1356 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Naravno najbolje je pogledati makroskopsku sliku i to je najbolje. Muhamed za vrijeme boravka u Medini je vodio 86 ratova, a 17 je licno predvodio, i nisu jesine Kurejsije protiv kojih je vodio rat. Kada je Muhamed u Medinu dosao u Medini su bila 3 jevrejska plemena, kada je Muhamed umro u Medini nije postojalo nijedno jevrejsko pleme, a muskarci iz tog plemena su pobijeni, a zene pretvorene u sexualno roblje.skupljac_zeljeza wrote: ↑27/05/2026 13:36Ako se situacija posmatra izolovanom historijskom mikroskopijom "Karavan je prolazio, muslimani su ga čekali u zasjedi" teza skeptika izgleda logično. Međutim, ako se primijeni šira historijska makroskopija slika je sasvim drugačija. Pitanje "Kakav je to Božiji poslanik koji napada karavane?" proizilazi iz specifične teološke paradigme uglavnom pacifističke hrišćanske koja poslanika zamišlja isključivo kao asketu koji se ne bavi politikom i državnim pitanjima. U islamskoj teologiji, Muhammed a.s. nije samo duhovni učitelj poput Isusa u hrišćanskom narativu, već i državnik, vrhovni sudija i vojni komandant slično Mojsiju ili Davudu u biblijskom i kur'anskom kontekstu. Njegova uloga je uključivala uspostavljanje pravde, odbranu zajednice i formiranje države.
Tvrdnja da su muslimani "iz čista mira" napali karavan zanemaruje činjenicu da je između Kurejšija i muslimana u tom trenutku postojalo stanje otvorenog rata. Kurejšije su trinaest godina sistematski progonile, mučile i bojkotovale muslimane u Mekki. Kulminacija je bila zavjera da se Muhammed a.s. ubije, nakon čega su muslimani morali pobjeći u Medinu (Hidžra), ostavljajući svu svoju imovinu. Nakon Hidžre, Kurejšije su konfiskovale i rasprodale svu pokretnu i nepokretnu imovinu muhadžira (izbjeglica) u Mekki. Ta ista imovina je direktno investirana u trgovačke karavane, uključujući i onaj Ebu Sufijanov koji je bio meta na Bedru. Budući da su Kurejšije objavile rat muslimanima i oduzele im imovinu, Medina je odgovorila ekonomskom blokadom ključnog mekkanskog trgovačkog puta prema Šamu (Siriji).
Između Kurejšija i Medine nije postojao pakt o nenapadanju, naprotiv, Kurejšije su aktivno vršile pritisak na plemena oko Medine da izoluju muslimane. Muhamed je ovim manevrima želio pokazati Mekki da Medina više nije slaba i da njihova ekonomska žila kucavica zavisi od stabilnosti odnosa sa muslimanima. Cilj je bio prisiliti Kurejšije na pregovore i priznavanje suvereniteta Medine, a ne puko bogaćenje.
Krajnji ishod Bedra nije bio gubitak karavana koji se bezbjedno vratio u Mekku pod vodstvom Ebu Sufijana, već vojni poraz elitne mekkanske vojske koja je krenula da uništi Medinu.
Danas je Bajram pa nemam vremena naširoko nego uzmi ovo pa provjeri.
Muhamed a.s. je Safiji ponudio dvije opcije, što je za status ratnog zarobljenika u 7. vijeku bio presedan: Da zadrži svoju vjeru i bude oslobođena, te vraćena svom plemenu ili da primi islam i uda se za njega, čime bi postala "Majka vjernika" Umm al-Mu'minin i dobila najviši mogući socijalni status u novonastaloj državi.
Safija je izabrala drugu opciju. Njen sopstveni citat iz kasnijeg perioda (bilježi Ibn Sad) objašnjava njenu motivaciju: "Od svih ljudi na zemlji, najviše sam mrzila Muhameda jer mi je ubio oca i muža. Ali mi je on prišao i rekao: 'Tvoj otac je huškao Arape protiv mene i činio to i to...' Govorio mi je sve dok moja mržnja nije nestala." Safija je do kraja života ostala lojalna Muhammedu a.s., a u trenutku njegovog preseljenja branila ga je više nego druge supruge.
Dalje, sad vjerovarno ovo prvi put citas, u Jemenu je postajao narod Dhul Khalasa, i postojala je bijela Kaba. Muhamed je iz cista mira naredio masakr ovog plemena, oni nisu bili Kurejsije niti su ikad napadali Muhameda.
Uostalom najbolje je pogledat sljedeci hadis
Sahih Buhari, sv. IV (str. 104)
Prenosi Ibn Omer da je Vjerovjesnik (s.a.v.s.) rekao: „Moja opskrba je pod sjenom moga
koplja,(1) a onaj ko se suprotstavi mojoj naredbi bit će ponižen plaćanjem džizje.“
Fusnota: (1) „Pod sjenom moga koplja“ znači „iz ratnog plijena“.
Muhamedov izvor prihoda u Medini je bila pljacka karavana i trgovina robljem. Ako imas drugi hadis koji govori o njegovom izvoru prihoda, molim te zalijepi ga.
Vezano za Safiju, to je romanticna prica koja se prica muslimanima koji uopste ne zele da provjere. Ja bih tebi savjetovo da provjeris vezano sve za Safiju.
Safija je bila kcerka vodje plemena Banu Nadir.
Pleme Banu Nadir je protjerano iz Medine. Razlog protjerivanja je bio taj sto je imaginarni Muhamedov prijatelj Djibrail rekao mu, Jevreji spremaju atentat na tebe i zbog toga su prvo protjerani u mjesto Khajber
Onda je jednog dana iz cista mira Muhamed odlucio napasti Khajber bez ikakve objave rata
Sahih al-Bukhari 610
Enes ibn Malik je rekao: "Kad god bi Poslanik (s.a.v.s.) izašao s nama da se bori (na
Allahovom putu) protiv bilo kojeg naroda, nikada nam nije dozvoljavao da napadnemo do
jutra i čekao bi i vidio: ako bi čuo ezan, odgodio bi napad, a ako ne bi čuo ezan, napao bi ih."
Enes je dodao: "Stigli smo u Hajber noću, a ujutro, kada nije čuo ezan za molitvu, on
(Poslanik) je jahao, a ja sam jahao iza Ebi Talhe, a moja noga je dodirivala Poslanikovu
Nakon sto su porazeni, ashab Dihja dobija Safiju, a Safijin muz Kinana je mucen. Razlog sto je mucen je taj sto je on bio treznicar plemena i Muhamed i ekipa ga je mucila da oda gdje je blago.
Safijin otac je prije ovoga napada ubijen u masakru Banu Qurejza(slucajno se zadesio tu)
Safijina braca su ubijena, svi muski rodjaci su joj ubijeni, a zenski pretvoreni u roblje.
Kada su Muhamedu rekli zasto je dao tako lijepu djevojku Dihji, on je Dihji dao 7 drugih djevojki(ropkinja) u zamjenu
Sahih Muslim, Knjiga 8, hadis br. 3328
Allahov Poslanik, s.a.v.s., dobio je nju (Safiju) u zamjenu za sedam glava.
Safija je taj dan imala 17 godina, a Muhamed 57 i nije imala nikakav izbor kakav si ti napisao, njen Mehr je bila njena sloboda. Cak ni njen iddah period nije trajao po islamu. Safija je na dana kada je masakrirana njena porodica morala leci u krevet sa Muhamedom.
Ti ako mislis da zene vrlo rado idu u krevet sa nekom ko mu je masakrirao cijelu porodicu, grdno se varas, uostalom vidimo sta je Al Tabari napisao
Al Tabari vol 39 185 stranica
Ibn Umer [el-Vakidi]—Kesir b. Zejd—el-Velid b. Rebah—Ebu Hurejre: Dok je Vjerovjesnik
boravio sa Safijom, Ebu Ejjub je noćio pred njegovim vratima. Kada je ujutro vidio
Vjerovjesnika, rekao je: „Allah je najveći.“ Imao je mač sa sobom; rekao je Vjerovjesniku: „O
Allahov Poslaniče, ova mlada žena je tek bila udata, a ti si joj ubio oca, brata i muža, pa
nisam bio siguran da ti neće nauditi.“ Vjerovjesnik se nasmijao i rekao: „Dobro.“Prema
Muhammedu b. Musau—Umari b. el-Muhadžiru—Amini bint Ebi Kajs el-Gifarijji: Bila sam
jedna od žena koje su odvele Safiju kao nevjestu Vjerovjesniku. Čula sam je kako kaže:
Nisam imala ni sedamnaest godina, ili sam tek imala sedamnaest, one noći kada sam ušla u
Vjerovjesnikovu [sobu].
Kakva je to bracna noc u kojoj te netko čuva, jer bi te zena mogla ubiti?
Takodjer jos jedan dogadjaj koji se desio taj dan je zabiljezen u hadisu.
Sahih al-Bukhari 4350
Buraida prenosi:
Poslanik (s.a.v.s.) je poslao Alija Halidu da donese Khumus(plijen), a ja sam mrzio Alija, a
Ali se okupao (nakon seksualnog čina sa robinjom iz Khumusa). Rekao sam Halidu: "Zar
ovo (tj. Alija) ne vidiš?" Kada smo stigli do Poslanika (s.a.v.s.), spomenuo sam mu to. Rekao
je: "O Buraida! Mrziš li Alija?" Rekao sam: "Da." Rekao je: "Mrziš li ga, jer on zaslužuje više
od toga od Khumusa."
Nadji komentare ovog hadisa i vidjet ces da ova djevojka koju je Alija silovo, bila dijete, nije jos pocela ni menstruaciju dobijati. Kakvav je to poslanik koji dopusta silovanje djece?
- skupljac_zeljeza
- Posts: 10203
- Joined: 12/10/2014 01:12
#1357 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Ovdje se radi o klasičnom primjeru "cherry-pickovanja" i izvlačenja historijskih izvora iz njihovog konteksta kako bi se konstruisala isključivo mračna slika. Historijska stvarnost 7. vijeka na Arabijskom poluostrvu bila je daleko kompleksnija, a pravila ratovanja i društveni odnosi potpuno drugačiji od današnjih. Ali izgleda da nas vladari u 21. stoljeću sa svojim vojskama opet vraćaju u ta vremena pa je danas normalno pobiti 100.000 civila i ne stići osuda od demokratskog svijeta nego se i dalje vojno pomažu u toj svojoj namjeri. Jučer ubijeno 40 Palestinaca i rijetko gdje prošlo kao vijest i to je maksimum od civilizacije.
Brojka od 86 se odnosi na sve vojne ekspedicije (tzv. serijje i gazve). Međutim, velika većina njih su bile manje izvidničke misije ili manevri bez ijedne kapi krvi. Stvarnih velikih bitaka bilo je tek nekoliko (Badr, Uhud, Hendek, Hajber, Hunajn). Sukobi s Jevrejima nisu počeli "iz čista mira", već zbog kršenja Medinske povelje (ustava koji su svi potpisali).
Banu Kainuka i Banu Nadir nisu masakrirani, oni su protjerani iz Medine nakon što su se svrstali na stranu mekkanskih mušrika koji su pokušavali uništiti Medinu. Ponijeli su sa sobom svu svoju imovinu koju su mogli natovariti na kamile.
Banu Kurejza pleme je doživjelo tragičnu sudbinu (pogubljenje muškaraca), ali kontekst je ključan. Tokom Bitke na Hendeku, kada je Medina bila pod opsadom od 10.000 vojnika i opstanak svih muslimana visio o koncu, Banu Kurejza je počinila veleizdaju, otvorili su tajna vrata grada i sklopili savez sa neprijateljem iza leđa muslimana. Po tadašnjim zakonima ratovanja uključujući i zakone iz same Tore, kazna za veleizdaju u ratu bila je smrt. Presudu nije donio Muhammed a.s., već Saad ibn Muad, arbitar kojeg je izabralo samo pleme Banu Kurejza.
Šta je Dhul Khalasa? To nije bilo pleme, već hram sa idolom od klesanog kamena kojeg su obožavala plemena Bajila i Khath'am. Nazivan je "Jemenska Kaba" jer je bio regionalni centar politeističkog kulta. Uništavanje ovog hrama od strane misije koju je predvodio Džerir ibn Abdulah nije bio nasumični masakr nevinih ljudi. Radilo se o političkom i religijskom podčinjavanju regije koja je odbijala mirovni sporazum i predstavljala vojnu prijetnju novonastaloj državi. Sukob je bio između dvije vojne formacije, a ne "masakr nad narodom iz čista mira".
Tvoja tvrdnja da Muhamedov izvor prihoda je bila pljačka karavana i trgovina robljem, što potvrđuje hadis "Moja opskrba je pod sjenom moga koplja".
Ovaj citat se nalazi u Buharijevoj zbirci, ali u kontekstu legitimnosti ratnog plijena (ganima). U predislamskom dobu, arapska plemena su pljačkala i zadržavala sve za sebe. Islam je uveo pravilo da se ratni plijen (koji se uzimao od poražene vojske u legitimnom ratu, a ne od civilnih karavana u miru) dijeli državi, siromašnima, siročadi i borcima.
Tvrdnja da je živio od pljačke i roblja ignoriše opštepoznate historijske činjenice. Muhamed je prije poslanstva bio uspješan trgovac. U Medini je živio izuzetno skromno. Postoje deseci hadisa koje namjerno izbjegavaš koji opisuju kako u njegovoj kući mjesecima ne bi bila zapaljena vatra za kuhanje, već bi živio od hurmi i vode, te kako je umro, a njegov oklop je bio založen kod jednog Jevreja za nekoliko pregršti ječma. Ako je bio vođa "razbojničke bande koja je živjela od pljačke", zašto je umro u siromaštvu?
Hajber nije napadnut "iz čista mira". Nakon što je pleme Banu Nadir protjerano iz Medine zbog izdaje, oni su se naselili u Hajber. Tamo su aktivno finansirali, huškali i organizovali druga plemena i Mekalije na novi napad kako bi se uništila Medina. Hajber je bio vojna utvrda koja je aktivno kovala zavjeru za rat. Napad u rano ujutro (hadis 610) objašnjava vojnu taktiku iznenađenja, što je standard u svakom ratu, a provjera da li se čuje ezan bila je pravilo da se ne napadaju mjesta koja su prihvatila mir i islam.
Kinana (Safijin muž) je zaista mučen prema nekim predajama iako dio historičara osporava autentičnost tog detalja, ali razlog je bio kršenje sporazuma o predaji. Hajber se predao pod uslovom da predaju svoje blago u zamjenu za živote. Kinana je sakrio zlato i lagao pod zakletvom. Kada je blago pronađeno, kažnjen je zbog kršenja ugovora o kapitulaciji.
Tekst kaže da je Safija morala u krevet s njim "isti dan kada joj je masakrirana porodica". To je hronološki netačno. Čekao se njen iddah (period čišćenja), što potvrđuju predaje. Što je najvažnije, Safiji je ponuđen izbor: da bude oslobođena i vrati se svom narodu, ili da primi islam i uda se za Muhameda. Ona je izabrala ovo drugo.
Zašto ju je Ebu Ejjub čuvao? Stražarenje ispred šatora (Tabarijev citat) je logičan potez obezbjeđenja. Safija je bila kćerka neprijateljskog vođe i njen motiv za osvetu je bio realna vojna opasnost u tom trenutku. Međutim, kasniji život Safije pokazuje potpuno drugačiju sliku. Ona je ostala vjerna i privržena supruga, a zabilježeno je da je gorko plakala kada je Muhamed umirao. Da je bila silovana robinja koja ga mrzi, njeno ponašanje u narednim godinama bi bilo potpuno drugačije.
Tvrdnja da je Alija silovao djevojčicu koja još nije dobila menstruaciju, a Poslanik je to odobrio je najgrublja manipulacija i izmišljotine koje uopšte ne postoje u hadisu.
Nigdje u ovom hadisu, niti u klasičnim komentarima (poput Ibn Hadžera u Fath al-Bari), se ne spominje da je djevojčica bila dijete koje "nije dobilo menstruaciju". To je potpuni falsifikat kako bi se šokirali čitaoci. Odnosi sa robljem u to vrijeme su bili regulisani striktnim zakonima (uključujući zabranu odnosa ako je žena trudna, obavezu čekanja menstrualnog ciklusa da se utvrdi stanje itd.), a nikakvo "silovanje djece" nije bilo dozvoljeno niti praktikovano.
Koristiš tehniku poluinformacija. Uzmeš stvarni historijski događaj npr. bitka kod Hajbera ili udaja Safije, izbaciš politički i odbrambeni kontekst (zavjere, kršenje ugovora, izdaja u ratu), dodaš moderne moralne etikete na rani srednji vijek i ubaci se poneka potpuna laž (poput detalja o djetetu u Alijinom slučaju).
Historijat islama se ne može posmatrati kroz prizmu pacifizma 21. vijeka (što je jelte upitno ako posmatramo kako se danas ratuje). To je bilo vrijeme surovog preživljavanja gdje su važila pravila: ili ćeš sklopiti savez, ili ćeš se braniti, ili ćeš biti uništen. Muhamed je bio i državnik i vojskovođa, a njegove odluke u ratovima bile su u skladu s tadašnjim zakonima ratovanja, često znatno blaže od onoga što su radili Vizantinci, Perzijanci ili predislamski Arapi.
Brojka od 86 se odnosi na sve vojne ekspedicije (tzv. serijje i gazve). Međutim, velika većina njih su bile manje izvidničke misije ili manevri bez ijedne kapi krvi. Stvarnih velikih bitaka bilo je tek nekoliko (Badr, Uhud, Hendek, Hajber, Hunajn). Sukobi s Jevrejima nisu počeli "iz čista mira", već zbog kršenja Medinske povelje (ustava koji su svi potpisali).
Banu Kainuka i Banu Nadir nisu masakrirani, oni su protjerani iz Medine nakon što su se svrstali na stranu mekkanskih mušrika koji su pokušavali uništiti Medinu. Ponijeli su sa sobom svu svoju imovinu koju su mogli natovariti na kamile.
Banu Kurejza pleme je doživjelo tragičnu sudbinu (pogubljenje muškaraca), ali kontekst je ključan. Tokom Bitke na Hendeku, kada je Medina bila pod opsadom od 10.000 vojnika i opstanak svih muslimana visio o koncu, Banu Kurejza je počinila veleizdaju, otvorili su tajna vrata grada i sklopili savez sa neprijateljem iza leđa muslimana. Po tadašnjim zakonima ratovanja uključujući i zakone iz same Tore, kazna za veleizdaju u ratu bila je smrt. Presudu nije donio Muhammed a.s., već Saad ibn Muad, arbitar kojeg je izabralo samo pleme Banu Kurejza.
Šta je Dhul Khalasa? To nije bilo pleme, već hram sa idolom od klesanog kamena kojeg su obožavala plemena Bajila i Khath'am. Nazivan je "Jemenska Kaba" jer je bio regionalni centar politeističkog kulta. Uništavanje ovog hrama od strane misije koju je predvodio Džerir ibn Abdulah nije bio nasumični masakr nevinih ljudi. Radilo se o političkom i religijskom podčinjavanju regije koja je odbijala mirovni sporazum i predstavljala vojnu prijetnju novonastaloj državi. Sukob je bio između dvije vojne formacije, a ne "masakr nad narodom iz čista mira".
Tvoja tvrdnja da Muhamedov izvor prihoda je bila pljačka karavana i trgovina robljem, što potvrđuje hadis "Moja opskrba je pod sjenom moga koplja".
Ovaj citat se nalazi u Buharijevoj zbirci, ali u kontekstu legitimnosti ratnog plijena (ganima). U predislamskom dobu, arapska plemena su pljačkala i zadržavala sve za sebe. Islam je uveo pravilo da se ratni plijen (koji se uzimao od poražene vojske u legitimnom ratu, a ne od civilnih karavana u miru) dijeli državi, siromašnima, siročadi i borcima.
Tvrdnja da je živio od pljačke i roblja ignoriše opštepoznate historijske činjenice. Muhamed je prije poslanstva bio uspješan trgovac. U Medini je živio izuzetno skromno. Postoje deseci hadisa koje namjerno izbjegavaš koji opisuju kako u njegovoj kući mjesecima ne bi bila zapaljena vatra za kuhanje, već bi živio od hurmi i vode, te kako je umro, a njegov oklop je bio založen kod jednog Jevreja za nekoliko pregršti ječma. Ako je bio vođa "razbojničke bande koja je živjela od pljačke", zašto je umro u siromaštvu?
Hajber nije napadnut "iz čista mira". Nakon što je pleme Banu Nadir protjerano iz Medine zbog izdaje, oni su se naselili u Hajber. Tamo su aktivno finansirali, huškali i organizovali druga plemena i Mekalije na novi napad kako bi se uništila Medina. Hajber je bio vojna utvrda koja je aktivno kovala zavjeru za rat. Napad u rano ujutro (hadis 610) objašnjava vojnu taktiku iznenađenja, što je standard u svakom ratu, a provjera da li se čuje ezan bila je pravilo da se ne napadaju mjesta koja su prihvatila mir i islam.
Kinana (Safijin muž) je zaista mučen prema nekim predajama iako dio historičara osporava autentičnost tog detalja, ali razlog je bio kršenje sporazuma o predaji. Hajber se predao pod uslovom da predaju svoje blago u zamjenu za živote. Kinana je sakrio zlato i lagao pod zakletvom. Kada je blago pronađeno, kažnjen je zbog kršenja ugovora o kapitulaciji.
Tekst kaže da je Safija morala u krevet s njim "isti dan kada joj je masakrirana porodica". To je hronološki netačno. Čekao se njen iddah (period čišćenja), što potvrđuju predaje. Što je najvažnije, Safiji je ponuđen izbor: da bude oslobođena i vrati se svom narodu, ili da primi islam i uda se za Muhameda. Ona je izabrala ovo drugo.
Zašto ju je Ebu Ejjub čuvao? Stražarenje ispred šatora (Tabarijev citat) je logičan potez obezbjeđenja. Safija je bila kćerka neprijateljskog vođe i njen motiv za osvetu je bio realna vojna opasnost u tom trenutku. Međutim, kasniji život Safije pokazuje potpuno drugačiju sliku. Ona je ostala vjerna i privržena supruga, a zabilježeno je da je gorko plakala kada je Muhamed umirao. Da je bila silovana robinja koja ga mrzi, njeno ponašanje u narednim godinama bi bilo potpuno drugačije.
Tvrdnja da je Alija silovao djevojčicu koja još nije dobila menstruaciju, a Poslanik je to odobrio je najgrublja manipulacija i izmišljotine koje uopšte ne postoje u hadisu.
Nigdje u ovom hadisu, niti u klasičnim komentarima (poput Ibn Hadžera u Fath al-Bari), se ne spominje da je djevojčica bila dijete koje "nije dobilo menstruaciju". To je potpuni falsifikat kako bi se šokirali čitaoci. Odnosi sa robljem u to vrijeme su bili regulisani striktnim zakonima (uključujući zabranu odnosa ako je žena trudna, obavezu čekanja menstrualnog ciklusa da se utvrdi stanje itd.), a nikakvo "silovanje djece" nije bilo dozvoljeno niti praktikovano.
Koristiš tehniku poluinformacija. Uzmeš stvarni historijski događaj npr. bitka kod Hajbera ili udaja Safije, izbaciš politički i odbrambeni kontekst (zavjere, kršenje ugovora, izdaja u ratu), dodaš moderne moralne etikete na rani srednji vijek i ubaci se poneka potpuna laž (poput detalja o djetetu u Alijinom slučaju).
Historijat islama se ne može posmatrati kroz prizmu pacifizma 21. vijeka (što je jelte upitno ako posmatramo kako se danas ratuje). To je bilo vrijeme surovog preživljavanja gdje su važila pravila: ili ćeš sklopiti savez, ili ćeš se braniti, ili ćeš biti uništen. Muhamed je bio i državnik i vojskovođa, a njegove odluke u ratovima bile su u skladu s tadašnjim zakonima ratovanja, često znatno blaže od onoga što su radili Vizantinci, Perzijanci ili predislamski Arapi.
-
teodati
- Posts: 2682
- Joined: 07/09/2017 20:25
#1358 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Poznate su mi sve svete knjige, neke i u najmanje detalje, ako te baš to zanima, zato i tvrdim da se Biblija pogrešno tumači, i nema šanse da netko dokaže suprotno od onoga što zbilja u Bibliji piše, a pošto to znam, nema me tko u tome pokopati, upravo bi se suprotno dogodilo.Hendrix wrote: ↑27/05/2026 22:37I koliko si drugih vjerskih knjiga osim Biblije procitao da uporedis?teodati wrote: ↑27/05/2026 15:53Nisam vjernik, niti član bilo kojeg kulta, jednostavno znam što Biblija govori, jer sam ju sam i pročitao i proučio, dakle nema tu dogmi bilo koje crkve, a ti čitaš o dogmama, koje nema u Bibliji, možemo o svemu ako treba, da ti se objasni da ljudi krivo Bibliju tumače, eto.Hendrix wrote: ↑26/05/2026 23:13
A mozda je i problem u tome sto pokusavate da nadjete vise znacenje u kolekciji ljudskih spisa i naricanja? Kako razumjeti nesto sto je pisao covjek prije par hiljada godina i napucao metaforama do besvijesti da impresionira citaoce. Tipa lik zivi preko 900 godina a vi se onda trudite da to kao razumijete?
Znaci Pentekostalci i Adventisti su u redu sto tvrde da je Zemlja stara 6000 godina? Zar nisu i oni tvoja vjera? Ko si ti da njima kazes da to nije OK?
Nekoliko milijardi ljudi misli kroz 40.000 varijanti price za koju i sam tvrdis da niko do sada nije skonto.
Koliko milijardi ljudi iskreno vjeruje u horoskop? I stvarno misli da polozaj planeta na dan rodjenja odredjuje tvoju osobnost i sta vec jos. Pa kad te pita sta si i kazes ono pobjedonosno izjave " a znao sam...tipicni rak..ili vaga ili sta." Koja je razlika izmedju tebe i njih?
Zao mi je ali si jednostavno clan kulta licnosti starog par hiljada godina. I to je to.
Ja ne tumacim Bibliju ja ti kazem kako je tumace tvoje kolege. Ti izgleda jedini si razumio Bibliju kako treba, sto je definitivno impresivno. Da odes u bilo koju americku varijantu crkve pokopali bi te sa svojim argumentima i tvrdnjom da upravo oni razumiju tu knjigu a ne ti.
Meni je dovoljan mali djelic te knjige, gdie recimo bulazne o 900 godina starom covjeku da zavrsim s tim i stavim je u kategoriju fantastike. Mogu citati ali vjerovati u to, nema od toga nista.
Religija je samo kolekcija ljudi uvjerenih u vlastitu interpretaciiu starih prica.
Zato me ne zanima tko što o Bibliji tumači, nijedna crkva me ne zanima, nego što zbilja tamo piše.
A ne piše u Bibliji ono što danas bilo koja kršćanska crkva propovijeda, zato sam ti i rekao, da možemo i detaljno o tome ako te to zanima.
I zadnji puta ponavljam, to što mi još nemamo tehnologiju da produžimo život čovjeka koliko god hoćemo, ne znači da to i neka starija i naprednija bića od nas ljudi ne mogu napraviti, dapače, nije to fantastika, isto kao što prije nekoliko tisuća godina nije bila fantastika da se može letjeti, ali onda nismo imali tehnologiju za to, tako je i sa ovime, odbacuješ mogućnost koja je i te kako moguća, i logična, eto.
-
teodati
- Posts: 2682
- Joined: 07/09/2017 20:25
#1359 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Treba znati ispravno koristiti AI, pa će ti odgovoriti na sve moguće.Dozer wrote: ↑27/05/2026 23:23 Postalo je besmisleno komentarisati bilo sta na forumu jer sve vise korisnika koristi AI za pisanje postova...
Neki ih samo kopiraju 100% kao svoje, a neki ih malo "uglancaju" svojim dodacima, ali generalno - besmisleno.
Ne znam zasto jednostavno ne napravite agente koji ce automatski replicirati, cisto da se ne zahmetite citanjem...![]()
Zaglupljivanje na nivou....
U trenutku ti je sve znanje čovječanstva ispred tebe, samo to trebaš znati iskoristiti.
Ne glupim pitanjima, nego pametnim, koja imaju nekog smisla, jer AI ne može sam postavljati pitanja o nečemu, mora mu se konkretno pitanje postaviti, onda se dobije i konkretan odgovor.
-
John Cleese
- Posts: 42868
- Joined: 25/05/2010 18:30
#1360 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Ljudsko pamćenje usmenog predavanja je izrazito nepouzdano, pogotovo glede detalja, a oni su zapisano provjeravali "po sjećanju" i potom spalili sve čega se nisu mogli "sjetiti"... Nepogrešiva metoda, nema govoraskupljac_zeljeza wrote: ↑26/05/2026 17:18 Islamska tradicija nikada nije skrivala da je Kur'an objavljen na "sedam ahrufa" (oblika/dijalekata). Naprotiv, to bilježe najvjerodostojniji hadisi od Buharije i Muslima. To nije bila anarhija u tekstu, već autorizirana olakšica od samog Poslanika Muhammeda za različita arapska plemena koja su govorila različitim dijalektima. Te varijacije koje su uključivale sitne razlike u izgovoru ili sinonimima bile su pod direktnom kontrolom Poslanika. Dakle, raznolikost je bila dio originalnog koncepta objave, a ne naknadna ljudska greška ili izmjena.
Dalje se miješaju dva različita pojma, fizički gubitak teksta i pravni koncept derogacije. Prema islamskom pravu i naukama o Kur'anu, određeni ajeti su tokom Poslanikovog života voljom Boga povučeni iz čitanja (tekst je ukinut, ali je propis nekad ostao, ili obrnuto). Spomenuti propisi o kamenovanju i dojenju odraslih bili su dio onoga što je pravno derogirano kao tekst prije Poslanikove smrti. Kada je Ebu Bekr sakupljao Kur'an, sakupljao je isključivo ono što je ostalo na snazi kao konačna objava. Usmena predaja stotina hafiza služila je kao filter, ni jedan zapisani komad kože nije prihvaćen ako ga grupa hafiza nije potvrdila po sjećanju. Koza koja jede papir ne može izbrisati tekst iz glava stotina ljudi.
Osmanov cilj nije bio mijenjanje teksta, već ujednačavanje izgovora kako bi se spriječio građanski rat među muslimanima ne-arapima koji su pogrešno čitali arapski kostur teksta zato što je arapsko pismo konsonantsko. Zbirke Ibn Mesuda (110 sura) ili Ubeja ibn Kaba (116 sura) bile su njihove privatne bilježnice. Ibn Mesud na početku nije zapisao prvu suru Fatihu i posljednje dvije ne zato što ih nije smatrao Božijom riječju, već zato što su bile toliko poznate i svakodnevno učene u namazu da je smatrao suvišnim da ih zapisuje u svoju privatnu zbirku. Ubej ibn Kab je u svoju bilježnicu zapisao dvije dove, Kunut dove koje su se učile na namazu. Za njega su to bile bilješke, a ne zasebne sure Kur'ana.
Kada je komisija koju je predvodio Zejd ibn Sabit, glavni Poslanikov pisar, radila standardizaciju, koristili su rigorozne metode provjere. Na kraju su se svi ashabi uključujući Ibn Mesuda i Aliju ibn Ebi Taliba, složili da je Osmanov tekst savršen i potpun. Spaljivanje starih zapisa bio je čin zaštite jedinstva, a ne uništavanje dokaza.
Arapski skeletni tekst služio je samo kao pomoćno sredstvo za pamćenje, a ne kao primarni izvor iz kojeg se učilo. Ljudi nisu sjedili i pogađali da li piše "b", "t" ili "j", oni su tekst već znali napamet od svojih učitelja, a učitelji od Poslanika. Različita službena čitanja, kiraeti direktno sežu do spomenutih sedam dijalekata. Razlike između Hafsa i Warsha ne mijenjaju teologiju, zakone niti historijske izvještaje Kur'ana, radi se o nijansama u izgovoru npr. maliki vs meliki – Vladar vs Kralj, koje međusobno dopunjuju značenje, a ne suprotstavljaju mu se.
Naučnici i učenjaci uključujući i nemuslimanske stručnjake poput Sadeghija i Goudarzija koji su analizirali rukopis zaključili su da gornji tekst savršeno odgovara Osmanovom standardnom tekstu. Šta je donji 'oprani' tekst? To je upravo primjer jedne od onih privatnih, pred-Osmanovskih zbirki koje su postojale prije standardizacije.
Ono što kritičari nazivaju "ljudskim procesom selekcije, cenzure i evolucije", islamska nauka definiše kao precizno dokumentovan, institucionalni proces sakupljanja i očuvanja usmene objave u pisanoj formi, pod vodstvom ljudi koji su tu objavu lično čuli od Poslanika. Na kraju, čak i najkritičniji zapadni orijentalisti poput Johna Burtona ili Phillipa Hittija, priznaju da je tekst koji danas imamo u rukama u potpunosti onaj tekst koji je izašao iz Osmanove redakcije u 7. stoljeću. Osman je započeo zvaničnu standardizaciju i umnožavanje Kur'ana otprilike 19 do 21 godinu nakon preseljenja Muhammeda a.s.tako da nisu prošla stoljeća nego su Kur'an zapisali ashabi/prijatelji/savremenici Muhammeda a.s. još od prvih ajeta Objave u Mekki dok je bilo tajno pozivanje u islam.
Razlike u donjem tekstu, drukčiji redoslijed sura ili korištenje sinonima, potvrđuju tradiciju o postojanju sedam ahrufa i objašnjavaju zašto je Osman morao reagovati i ujednačiti tekst. Pronalazak iz Sane ne dokazuje da je današnji Kur'an izmijenjen, već potvrđuje da je Osmanov proces standardizacije bio stvaran historijski događaj koji je uspješno očuvao jednu, Poslanikom autorizovanu verziju, dok su varijacije izbrisane radi jedinstva.
Zašto bi "određeni ajeti tokom poslanikovog života voljom boga" bili "povučeni iz čitanja"? Bog se predomislio? Originalna verzija "objave" nije bila savršena, pa je trebalo naknadno uređivati?
Ne moraš se "truditi", pitanja su retorička - stvarno me ne zanimaju bigotska dogmatska sranja pod krinkom racionalnih objašnjenja, pogotovo ne ona koja nije ni napisala osoba s kojom komuniciram nego nekakav bot.
Inače mi nije teško povjerovati u nečiju informiranost i elokvenciju, prije svega zahvaljujući prethodnom obimnom iskustvu raznovrsnog komuniciranja s ljudima koji zaista jesu i informirani i elokventni, pa mi ne bi ni palo na pamet čime se služiš da niste i o tome tu raspravljali - potrebu za provjerom ili i pribavljanjem diskutantu dotad posve nepoznatih informacija za potrebe diskusije mogu shvatiti, ali nemam razumijevanja za potrebu da ti bot kreira sadržaj posta.
Pristojan diskutant bi takav sadržaj barem označio kao citat, ako je već toliko lijen da mu je mrsko čak i reducirati njegov obim na prihvatljiviju mjeru umjesto da ga prekopira u cjelosti.
Ali dobro, imajući u vidu šta je sve tebi prihvatljivo i racionalno, ni takva forma "diskusije" zapravo nije iznenađujuća.
- skupljac_zeljeza
- Posts: 10203
- Joined: 12/10/2014 01:12
#1361 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Nemoj ovo čitati pošto te, kako sam kažeš, ne zanimaju 'dogmatska sranja'.
Zapisivanje je išlo od prvog dana. Kur'an nije prepušten samo usmenom predanju. Poslanik je imao zvanične pisare poput Zejda ibn Sabita koji su zapisivali svaki ajet odmah po objavi na koži, kostima, palminom lišću i pergamentu.
Kada je halifa Osman naredio da se napravi jedna zvanična zbirka (mushaf), razlog je bio izgovor (dijalekti), a ne sadržaj. Arapska plemena su počela različito izgovarati određene riječi, što je prijetilo da stvori smutnju.
Šta je spaljeno? Osman je uzeo originalne, autorizovane zapise koji su čuvani kod Hafse (kćerke halife Omera i Poslanikove žene), prepisao ih u nekoliko identičnih primjeraka na kurejšijskom dijalektu, a spalio privatne bilješke pojedinih ashaba. Zašto? Zato što su neki ashabi u svoje privatne zapise na marginama dopisivali svoja pojašnjenja, komentare ili dove. Da bi se spriječilo da te privatne bilješke i komentari kroz vijekove postanu dio samog teksta Kur'ana, spaljeni su svi neslužbeni, privatni prepisi. Dakle, nije se spaljivao "višak tekstova kojeg se niko ne sjeća", već su se uništavali privatni prepisi radi očuvanja čistoće teksta.
Pitanje derogacije (povlačenja ili zamjene određenih ajeta tokom Poslanikovog života) kritičari često ismijavaju tvrdnjom "Bog se predomislio". To je površno gledanje na proces koji je trajao 23 godine.
Objava nije pala s neba kao gotova knjiga u jednom danu, jer ljudsko društvo ne mijenja navike preko noći. Najbolji primjer je zabrana alkohola.
Prvo je objavljeno da u alkoholu ima i koristi i štete, ali da je šteta veća. Zatim je zabranjeno da se pijani približavaju molitvi (namazu). Na kraju je stigla potpuna i definitivna zabrana.
Da li se profesor na fakultetu "predomislio" jer studentima na prvoj godini predaje jednostavnije gradivo, a na četvrtoj kompleksnije? Ne, to je pedagogija. Isto tako, određeni propisi koji su važili u ranom, teškom periodu u Mekki (gdje su muslimani bili progonjena manjina i morali su trpjeti nasilje bez uzvraćanja), zamijenjeni su novim propisima u Medini kada je stvorena država koja je morala imati zakone o odbrani i ratovanju. To nije "naknadno uređivanje grešaka", već vođenje društva kroz faze sazrijevanja.
Zapisivanje je išlo od prvog dana. Kur'an nije prepušten samo usmenom predanju. Poslanik je imao zvanične pisare poput Zejda ibn Sabita koji su zapisivali svaki ajet odmah po objavi na koži, kostima, palminom lišću i pergamentu.
Kada je halifa Osman naredio da se napravi jedna zvanična zbirka (mushaf), razlog je bio izgovor (dijalekti), a ne sadržaj. Arapska plemena su počela različito izgovarati određene riječi, što je prijetilo da stvori smutnju.
Šta je spaljeno? Osman je uzeo originalne, autorizovane zapise koji su čuvani kod Hafse (kćerke halife Omera i Poslanikove žene), prepisao ih u nekoliko identičnih primjeraka na kurejšijskom dijalektu, a spalio privatne bilješke pojedinih ashaba. Zašto? Zato što su neki ashabi u svoje privatne zapise na marginama dopisivali svoja pojašnjenja, komentare ili dove. Da bi se spriječilo da te privatne bilješke i komentari kroz vijekove postanu dio samog teksta Kur'ana, spaljeni su svi neslužbeni, privatni prepisi. Dakle, nije se spaljivao "višak tekstova kojeg se niko ne sjeća", već su se uništavali privatni prepisi radi očuvanja čistoće teksta.
Pitanje derogacije (povlačenja ili zamjene određenih ajeta tokom Poslanikovog života) kritičari često ismijavaju tvrdnjom "Bog se predomislio". To je površno gledanje na proces koji je trajao 23 godine.
Objava nije pala s neba kao gotova knjiga u jednom danu, jer ljudsko društvo ne mijenja navike preko noći. Najbolji primjer je zabrana alkohola.
Prvo je objavljeno da u alkoholu ima i koristi i štete, ali da je šteta veća. Zatim je zabranjeno da se pijani približavaju molitvi (namazu). Na kraju je stigla potpuna i definitivna zabrana.
Da li se profesor na fakultetu "predomislio" jer studentima na prvoj godini predaje jednostavnije gradivo, a na četvrtoj kompleksnije? Ne, to je pedagogija. Isto tako, određeni propisi koji su važili u ranom, teškom periodu u Mekki (gdje su muslimani bili progonjena manjina i morali su trpjeti nasilje bez uzvraćanja), zamijenjeni su novim propisima u Medini kada je stvorena država koja je morala imati zakone o odbrani i ratovanju. To nije "naknadno uređivanje grešaka", već vođenje društva kroz faze sazrijevanja.
-
statixx
- Posts: 9765
- Joined: 15/12/2011 14:40
- Location: Sarajevo
#1362 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Ah taj Bog, bas se fino pobrinuo za jednu generaciju beduina, malo im korigovao navike poput ropstva, alkohola i kocke, a onda, kada su bili valjda psiholoski spremni, potpuno zabranio. Da se ne namuce jadnici.
Ali dobro, razumijem, zamisli da se kod nas preko noci ukinu kladionice. Nastao bio opsti haos.
Ali dobro, razumijem, zamisli da se kod nas preko noci ukinu kladionice. Nastao bio opsti haos.
- skupljac_zeljeza
- Posts: 10203
- Joined: 12/10/2014 01:12
#1363 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Islam nije došao da preko noći slomi društvo, nego da ga postepeno preobrazi. Postepenost u zabrani alkohola, kocke i ropstva nije znak slabosti, nego znak Božije mudrosti, ljudi se mijenjaju kroz proces, a ne dekretom. Objave su oblikovale civilizaciju upravo zato što su uzimale u obzir ljudsku psihologiju i društveni kontekst. To što je jedna generacija beduina dobila upute koje su ih podigle iz plemenske kulture do civilizacije (od Ebu Leheba do Haruna el Rašida), nije ograničenje, nego dokaz univerzalnosti jer isti princip vrijedi i danas, promjena se gradi korak po korak, a ne haotičnim lomom.
Francuska i Oktobarska revolucija su pokušale riješiti društvene probleme giljotinom i masovnim pogubljenjima, pa su jedne tirane samo zamijenili drugi. Islam je išao drugim putem – postepenim ukidanjem štetnih praksi, pa je društvo mijenjano bez haosa.
Francuska i Oktobarska revolucija su pokušale riješiti društvene probleme giljotinom i masovnim pogubljenjima, pa su jedne tirane samo zamijenili drugi. Islam je išao drugim putem – postepenim ukidanjem štetnih praksi, pa je društvo mijenjano bez haosa.
-
toska
- Posts: 4985
- Joined: 26/09/2016 14:08
#1364 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Kada čovjek pogleda ove diskusije ne može se oteti utisku da se od šume ne vidi drvo.
Religije, pa i islam, su prvenstveno duhovna poruka, a koja onda utiče i na misaoni proces.
Koga danas interesuju stvari o kojima se trenutno diskutuje, čak i oni malo ozbiljniji će te stvari samo preletiti bez nekih udubljivanja, primiti k znanju, dovoljno.
Naravno, trebao je i neki uopšten zakonik u tim vremenima, slično današnjim ustavima i zakonima koji opet crpe temelje iz religija.
Suština izmiče, a suština je sve, nije neka pamet to zaključiti.
Ona je u islamu prosta, ali možda teško pojmiva mnogima, evo za svaki slučaj:
vjerovati u Allaha,
vjerovati u Božije meleke,
vjerovati u Božije kitabe,
vjerovati u Božije poslanike,
vjerovati u Sudnji dan,
vjerovati u Božije određenje.
ako bih uzeo slobodu i birao najzahtjevniji dio onda bi to bila stavka dva.
ostalo bi trebalo biti lako shvatljivo, a sav spor, sve diskusije, nastaju oko stavke tri i tu se može beskonačno raspravljati o detaljima bez rezultata.
Religije, pa i islam, su prvenstveno duhovna poruka, a koja onda utiče i na misaoni proces.
Koga danas interesuju stvari o kojima se trenutno diskutuje, čak i oni malo ozbiljniji će te stvari samo preletiti bez nekih udubljivanja, primiti k znanju, dovoljno.
Naravno, trebao je i neki uopšten zakonik u tim vremenima, slično današnjim ustavima i zakonima koji opet crpe temelje iz religija.
Suština izmiče, a suština je sve, nije neka pamet to zaključiti.
Ona je u islamu prosta, ali možda teško pojmiva mnogima, evo za svaki slučaj:
vjerovati u Allaha,
vjerovati u Božije meleke,
vjerovati u Božije kitabe,
vjerovati u Božije poslanike,
vjerovati u Sudnji dan,
vjerovati u Božije određenje.
ako bih uzeo slobodu i birao najzahtjevniji dio onda bi to bila stavka dva.
ostalo bi trebalo biti lako shvatljivo, a sav spor, sve diskusije, nastaju oko stavke tri i tu se može beskonačno raspravljati o detaljima bez rezultata.
-
Hendrix
- Posts: 5222
- Joined: 27/02/2004 00:00
#1365 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Sad stvarno lupas...sve svete knjige ti poznate?! Ti si procitao desetine hiljada stranica i proucio da zakljucis da je tvoja knjiga u pravu? I sam kazes neke od njih samo znas u detalje, a i u to cisto sumnjam.teodati wrote: ↑28/05/2026 17:48Poznate su mi sve svete knjige, neke i u najmanje detalje, ako te baš to zanima, zato i tvrdim da se Biblija pogrešno tumači, i nema šanse da netko dokaže suprotno od onoga što zbilja u Bibliji piše, a pošto to znam, nema me tko u tome pokopati, upravo bi se suprotno dogodilo.Hendrix wrote: ↑27/05/2026 22:37I koliko si drugih vjerskih knjiga osim Biblije procitao da uporedis?teodati wrote: ↑27/05/2026 15:53
Nisam vjernik, niti član bilo kojeg kulta, jednostavno znam što Biblija govori, jer sam ju sam i pročitao i proučio, dakle nema tu dogmi bilo koje crkve, a ti čitaš o dogmama, koje nema u Bibliji, možemo o svemu ako treba, da ti se objasni da ljudi krivo Bibliju tumače, eto.
Ja ne tumacim Bibliju ja ti kazem kako je tumace tvoje kolege. Ti izgleda jedini si razumio Bibliju kako treba, sto je definitivno impresivno. Da odes u bilo koju americku varijantu crkve pokopali bi te sa svojim argumentima i tvrdnjom da upravo oni razumiju tu knjigu a ne ti.
Meni je dovoljan mali djelic te knjige, gdie recimo bulazne o 900 godina starom covjeku da zavrsim s tim i stavim je u kategoriju fantastike. Mogu citati ali vjerovati u to, nema od toga nista.
Religija je samo kolekcija ljudi uvjerenih u vlastitu interpretaciiu starih prica.
Zato me ne zanima tko što o Bibliji tumači, nijedna crkva me ne zanima, nego što zbilja tamo piše.
A ne piše u Bibliji ono što danas bilo koja kršćanska crkva propovijeda, zato sam ti i rekao, da možemo i detaljno o tome ako te to zanima.
I zadnji puta ponavljam, to što mi još nemamo tehnologiju da produžimo život čovjeka koliko god hoćemo, ne znači da to i neka starija i naprednija bića od nas ljudi ne mogu napraviti, dapače, nije to fantastika, isto kao što prije nekoliko tisuća godina nije bila fantastika da se može letjeti, ali onda nismo imali tehnologiju za to, tako je i sa ovime, odbacuješ mogućnost koja je i te kako moguća, i logična, eto.
Shvacas li da si ti samo crkva broj 45001 sa svojom verzijom za koju "niko ne moze dokazati da nije tacna".
Nema te ko pokopati jer imas svoju dogmu, i uvjeren si u fantaziju. Isto kao i sto flat earth kultiste ne moze nista razuvjeriti da Zemlja nije ravna.
- skupljac_zeljeza
- Posts: 10203
- Joined: 12/10/2014 01:12
#1366 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Ovo je iskustveno dokazano na ovom forumu. Pa i na drugim se pretvori u 'igre bez granica'.
Knjiga Richarda Dawkinsa, "The God Delusion", objavljena je 2006. godine. i prodana je odmah u 2 miliona primjeraka i učinila je ovu knjigu globalnim bestselerom. Poslije je prodan još milion primjeraka i prevedena na više od 35 jezika. Mi smo mogli već 2007. čitati hrvatski prijevod knjige pod naslovom "Iluzija o Bogu". Na tu knjigu su odmah krenule reakcije od strane više autora među kojima se ističu Terry Eagleton, Stephen Jay Gould, Michael Ruse, a najzapaženija je bila od Alister McGratha već sljedeće 2007. godine knjiga "The Dawkins Delusion".
I tako evo i nakon dvije decenije tog 'sudara' argumenata na Harwardu i forumima "beskonašno se raspravlja o detaljima bez rezultata".
Zato je rečeno Muhammedu a.s. da kaže da ne raspravlja: Reci (Muhammede): "O vi nevjernici.....vama vaša vjera, a meni moja vjera!"
Pa je Muhammed a.s. to potvrdio i hadisom:"Ko napusti raspravu kad nije u pravu, bude mu napravljena kuća u džennetskoj mahali, a ko ostavi raspravu kad je u pravu, bude mu izgrađena kuća u najodabranijem dijelu dženneta." (Ibn Madže i Tirmizi)
- PixelDrifter
- Posts: 1109
- Joined: 21/07/2025 19:11
#1367 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Duboko, nema sta...Pa je Muhammed a.s. to potvrdio i hadisom:"Ko napusti raspravu kad nije u pravu, bude mu napravljena kuća u džennetskoj mahali, a ko ostavi raspravu kad je u pravu, bude mu izgrađena kuća u najodabranijem dijelu dženneta." (Ibn Madže i Tirmizi)
-
statixx
- Posts: 9765
- Joined: 15/12/2011 14:40
- Location: Sarajevo
#1368 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Taj dzennet neko simpa, fensi, mjesto. Postoje mahale i elitna naselja, a postoje i dvorci, apartmani, dzennetska hrana i pice, posluga, trznice itd.
Posto je zapisano da ce vise zena biti u dzehenemu, njihov manjak u dzennetu bit ce kompenziran hurijama, da mudonje ne strijepe.
Sve je nekako - u duhu antropocentricnosti.
Posto je zapisano da ce vise zena biti u dzehenemu, njihov manjak u dzennetu bit ce kompenziran hurijama, da mudonje ne strijepe.
Sve je nekako - u duhu antropocentricnosti.
„U Džennetu imaju tržnice na kojima će se džennetlije svakog petka iskupljati. Nakon što se okupe na tržnicama, zapuhat će vjetar koji će oni osjetiti na svojim licima i odjeći, a nakon kojeg će se povećati njihova ljepota. Kad se vrate svojim suprugama one će im reći: 'Tako nam Allaha, vraćate se ljepši nego što ste otišli!' Oni će im odgovoriti: 'I mi smo vas zatekli ljepše nego što smo vas ostavili.'“
- skupljac_zeljeza
- Posts: 10203
- Joined: 12/10/2014 01:12
#1369 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Sve serije Vincea Gilligana, uključujući i najnoviju seriju Pluribus, su bogate metaforama, vizualnim simbolima i skrivenim motivima. Gilligan je poznat po tome što rijetko koristi dijaloge kako bi direktno objasnio teme. Umjesto toga, on koristi predmete, boje i okruženje kako bi ispričao dublju priču o ljudskom moralu i društvu.
Bez analize metafora, gledatelj uživa u dobrom trileru, ali prava čar leži u dešifriranju tih skrivenih slojeva značenja kroz metafore. Krajolik Novog Meksika nije bio samo kulisa, već metafora za moralnu pustoš, izolaciju i ogoljenost ljudske duše izvan društvenih pravila. Žuta jakna koju lik Carol nosi predstavlja njezinu slobodu i otpor prema hladnom, plavom svijetu kolektiva. Neko to uoči, neko ne uoči.
Bez analize metafora, gledatelj uživa u dobrom trileru, ali prava čar leži u dešifriranju tih skrivenih slojeva značenja kroz metafore. Krajolik Novog Meksika nije bio samo kulisa, već metafora za moralnu pustoš, izolaciju i ogoljenost ljudske duše izvan društvenih pravila. Žuta jakna koju lik Carol nosi predstavlja njezinu slobodu i otpor prema hladnom, plavom svijetu kolektiva. Neko to uoči, neko ne uoči.
-
Hendrix
- Posts: 5222
- Joined: 27/02/2004 00:00
#1370 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Svaki drugi post covjek spominje Dawkinsa. Bas vas je malo poremetio u tom virtuelnom totalitarnom sistemu gdje niko ne smije da pisne oko vjere.
I nisam nikad citao njegove knjige, pogledao jedan interviju i ono sta imam vise slusati nesto sto mi je jasno i bez Dawkinsa. Problem je sto se konacno neko malo vise elokventan drznuo pricati protiv religije.
Najlakse se kriti iza metafora, sve je metafora to je neko tako mislio a mozda i nije...
O vi nevjernici, svih 74% stanovnika planete...gotovi ste.
Prodje hiljadu i nesto godina a jedina istinita vjera na 26% stanovnistva zemlje. Ovo je najlosija distribucija materijala ikada.
I nisam nikad citao njegove knjige, pogledao jedan interviju i ono sta imam vise slusati nesto sto mi je jasno i bez Dawkinsa. Problem je sto se konacno neko malo vise elokventan drznuo pricati protiv religije.
Najlakse se kriti iza metafora, sve je metafora to je neko tako mislio a mozda i nije...
O vi nevjernici, svih 74% stanovnika planete...gotovi ste.
-
statixx
- Posts: 9765
- Joined: 15/12/2011 14:40
- Location: Sarajevo
#1371 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Kad citam bozji opis dzenneta, to su metafore na nivou osnovca koji pise pismenu na temu kako zamislja fizicko i materijalno blagostanje.
Te hurije, te rijeke vina, satori od dragulja, vjecna mladost, teferici sa poslanicima itd.
Te hurije, te rijeke vina, satori od dragulja, vjecna mladost, teferici sa poslanicima itd.
-
statixx
- Posts: 9765
- Joined: 15/12/2011 14:40
- Location: Sarajevo
#1372 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
I sto je najgore skupljac bi to da podvali kao vrhovnu mudrost i literaturu, koju samo odabrani mogu da dokuce, a ja se bolje nalozim kad citam Sto godina samoce.
- skupljac_zeljeza
- Posts: 10203
- Joined: 12/10/2014 01:12
#1373 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Prof. dr. Esad Duraković, bosanskohercegovački je filolog, orijentalista, arabist, prevodilac, književni kritičar, član ANU BiH i član Arapske akademije nauka u Damasku.
Sasvim jednostavno rečeno Džennet je bašća. Budući da je Kur'an tijesno povezan sa uvjetima svoga jezika - koga je, baš kao takav, nominirao i ovjekovječio - nužno je na početku tumečenja ove metafore ukazati na etimologoju rijeći džennet da bi se vidjelo kako je ,po mom mišljenju , Džennet jezička i estetska metafora.
Značenje korijena rijeći "GNN"(iz kojeg je izvedena imenica džennet ) je "sakriti" ,"zakriti",pa se kao riječ koja je u najbližem susjetsvu ovom korijenu navodi korijen "STR" ,što znaći "pokriti".Međutim, korijen GNN uvjek znaći pokrivanje,skrivanje,zakrivanje itdu smislu da je nešto zaklonjeno od pogleda ,ali i da je ,naroćito zaštičeno .Otuda je čitav niz derivacija iz ovoga korijena :al-ganan=srce(skriveno zaštićeno u grudima) ; al-gunna = oklop(skriva ,štiti srce);al-ganin = embrion(skriven i zaštičen u utrobi majke) itd.Al-Ganna(t) označava vrt (u kome mora biti, osim drveća, vinove loze i palmi - inače to je al-Hadiga - čije je bilje tako gusto da čovjeka koji boravi u njemu naprosto skriva gustišem i štiti ga debelim hladom). Ima mnogo vjernika koji uopće ne znaju ovakvo iznijansirano značenje rijeći džennet i njenu etimologiju,ali valja reći da spomen te riječi ni u znalaca jezika ne izaziva uvjek ovako složene asocijacije: njenu jezičku metaforičnost prekrila je estetska.
Grandiozna metafora Džennet obogaćena je nizom podmetafora koje smisaono sarađuju s tom sveobuhvatnom metaforom. Pogledajmo kako to izgleda, primjera radi, u nekoliko već citiranih ajeta.
Pošto će vjernici biti smješteni u "Vrtu", oni će biti zavaljeni na "divanima", bit će im blizu "hladovina", "plodovi" nadohvat ruke, tu su "srebrene" i "prozirne" "čaše" iz kojih će "piti", u "klimi" koja ne zna za "žegu" ni "mraz". Dakle, metafora Vrt (kroz koji teku rijeke, prema drugim opisima) istrajno se obogaćuje: ta složena metafora razvija se nizom "rekvizita" da bi se zamamnost Vrta potcrtala; svaki od tih "rekvizita" predstavlja podmetaforu čija svrha je dalje tumačenje osnovne i složene metafore Vrt. Doslovno shvaćanje toga jezika, prema mome razumijevanju kur"anskoga teksta, predstavlja ozbiljnu degradaciju prebogatoga metaforičkog jezika koji opisuje nešto što na drugi način nije opisivo. Vjerniku-čitaocu neupućenom u slojevitost kur"anskoga stila i stilskih figura općenito može biti dovoljno privlačno i razumijevanje teksta na njegovoj površini (doslovno), ali rafiniranom čitaocu je ovdje neupitna metaforičnost - ne samo zbog toga što je njegovo razumijevanje teksta neuporedivo više kultivirano, već i zbog toga što njegova tanahna duša očekuje veću nagradu na onome svijetu nego što je izležavanje u debeloj hladovini, s čašom u ruci itd.
Iz studije Metafora Džennet od Esada Durakovića
-
statixx
- Posts: 9765
- Joined: 15/12/2011 14:40
- Location: Sarajevo
#1374 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Bar je priznao da ih ima mnogo, koji su se upecali na materijalni i fizicki opis dzenneta. Slijedeci put kad se bude baratalo brojem muslimana, ocekujem da ovi koji uopce ne znaju iznijansirano znacenje rijeci dzennet, budu diskvalifikovani jer njihovi motivi su upitni.skupljac_zeljeza wrote: ↑29/05/2026 20:14 Ima mnogo vjernika koji uopće ne znaju ovakvo iznijansirano značenje rijeći džennet i njenu etimologiju,ali valja reći da spomen te riječi ni u znalaca jezika ne izaziva uvjek ovako složene asocijacije
-
teodati
- Posts: 2682
- Joined: 07/09/2017 20:25
#1375 Re: Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?
Pa moguće je danas sa AI sve znati o svakoj religiji, čak i ako se sve ne pročita, postavljaš ona glavna pitanja i AI odgovora kao učitelj u školi, vrlo jednostavno možeš o svim religijama ono najvažnije naučiti za kratko vrijeme, a to je najvažnije.Hendrix wrote: ↑28/05/2026 23:52Sad stvarno lupas...sve svete knjige ti poznate?! Ti si procitao desetine hiljada stranica i proucio da zakljucis da je tvoja knjiga u pravu? I sam kazes neke od njih samo znas u detalje, a i u to cisto sumnjam.teodati wrote: ↑28/05/2026 17:48Poznate su mi sve svete knjige, neke i u najmanje detalje, ako te baš to zanima, zato i tvrdim da se Biblija pogrešno tumači, i nema šanse da netko dokaže suprotno od onoga što zbilja u Bibliji piše, a pošto to znam, nema me tko u tome pokopati, upravo bi se suprotno dogodilo.Hendrix wrote: ↑27/05/2026 22:37
I koliko si drugih vjerskih knjiga osim Biblije procitao da uporedis?
Ja ne tumacim Bibliju ja ti kazem kako je tumace tvoje kolege. Ti izgleda jedini si razumio Bibliju kako treba, sto je definitivno impresivno. Da odes u bilo koju americku varijantu crkve pokopali bi te sa svojim argumentima i tvrdnjom da upravo oni razumiju tu knjigu a ne ti.
Meni je dovoljan mali djelic te knjige, gdie recimo bulazne o 900 godina starom covjeku da zavrsim s tim i stavim je u kategoriju fantastike. Mogu citati ali vjerovati u to, nema od toga nista.
Religija je samo kolekcija ljudi uvjerenih u vlastitu interpretaciiu starih prica.
Zato me ne zanima tko što o Bibliji tumači, nijedna crkva me ne zanima, nego što zbilja tamo piše.
A ne piše u Bibliji ono što danas bilo koja kršćanska crkva propovijeda, zato sam ti i rekao, da možemo i detaljno o tome ako te to zanima.
I zadnji puta ponavljam, to što mi još nemamo tehnologiju da produžimo život čovjeka koliko god hoćemo, ne znači da to i neka starija i naprednija bića od nas ljudi ne mogu napraviti, dapače, nije to fantastika, isto kao što prije nekoliko tisuća godina nije bila fantastika da se može letjeti, ali onda nismo imali tehnologiju za to, tako je i sa ovime, odbacuješ mogućnost koja je i te kako moguća, i logična, eto.
Shvacas li da si ti samo crkva broj 45001 sa svojom verzijom za koju "niko ne moze dokazati da nije tacna".
Nema te ko pokopati jer imas svoju dogmu, i uvjeren si u fantaziju. Isto kao i sto flat earth kultiste ne moze nista razuvjeriti da Zemlja nije ravna.
