1. Tacno, onda se slazemo.Dozer wrote: ↑28/04/2026 00:15 @drag_gost
Ne zamjeri, odgovoricu samo na ona prva 4 pitanja, i to na tvoj nacin.
1. Ne, nema racionalne osnove za sumnju u seizmicke podatke prikupljene tokom misija Apollo, a potvrdili i Kinezi. Ti podaci predstavljaju jedan od najkvalitetnijih skupova geofizickih mjerenja izvan Zemlje. Kako si vec rekao, vise od 12.000 zabiljezenih seizmickih dogadjaja omogucilo je precizno modeliranje unutrasnje strukture Mjeseca. Na osnovu propagacije primarnih i sekundarnih talasa nedvosmisleno je utvrdjeno postojanje malog, djelimicno tecnog vanjskog i cvrstog unutrasnjeg jezgra, dominantno sastavljenog od zeljeza uz primjese sumpora i nikla. Osporavati takve rezultate bez alternativnih mjerenja nije skepticizam, nego epistemoloska proizvoljnost.
2. Da, prosjecna gustina Mjeseca iznosi približno 3,34 g/cm³, dok Zemljina prosjecna gustina iznosi oko 5,51 g/cm³. Ova razlika nije marginalna, vec fundamentalna. Ona direktno ukazuje na izraziti deficit siderofilnih elemenata, prvenstveno zeljeza, u unutrasnjosti Mjeseca. Da su Zemlja i Mjesec formirani kao nezavisna tijela od identicnog materijala u slicnim omjerima, njihove gustine morale bi biti znatno slicnije. Upravo ta razlika predstavlja jedan od najsnaznijih empirijskih argumenata u prilog teoriji gigantskog sudara, prema kojoj je Mjesec nastao pretezno od materijala Zemljinog plasta i kore, dok je vecina metalnog jezgrenog materijala ostala inkorporirana u Zemlji. Ja nigdje nisam eksplicitno ovo ni negirao, ali posto ti volis ovakav stil pisanja, eto ga.
3. Naravno da tvrdnja da se unutrasnja struktura ne moze pouzdano poznavati bez fizickog busenja odrazava ozbiljno nerazumijevanje savremene geofizike. Ali, to je bilo vise retoricko pitanje. Nauka odavno ne zavisi iskljucivo od direktnog uzorkovanja, i to je poznato. Seizmologija, gravimetrija, magnetometrija, radarska tomografija i spektroskopija omogucavaju vrlo preciznu rekonstrukciju unutrasnje strukture tijela. Na isti nacin na koji poznajemo Zemljino jezgro, poznajemo i osnovne karakteristike Mjeseceve unutrasnjosti. Direktno busenje bilo bi korisno, ali niposto nije epistemoloski preduslov za kvalitetno naučno predvidjanje i zakljucivanje, iako tu uvijek postoji mogucnost greske zbog nedostatka stvarnih fizickih dokaza.
.
4. Mjesec je prirodni satelit Zemlje. Ne postoji nijedan empirijski dokaz koji bi opravdao hipotezu o njegovom vještačkom porijeklu, funkciji ili konstrukciji, i ja ne znam da sam igdjw to tvrdio. Ako ti hipoteticko pitanje smatras neznajem, OK, ali to je samo do tebe. Sve dostupne linije dokaza, od orbitalne dinamike, izotopskog sastava, mineralogije, geohemije, pa do geofizike, konzistentno potvrdjuju njegovo prirodno porijeklo. Hipoteze o „vanzemaljskoj bazi“ ili „umjetnom objektu“ pripadaju domeni spekulativne fikcije, a ne ozbiljne naucne rasprave. One nisu odbacene zbog dogmatizma, vec zbog potpunog izostanka verifikabilnih dokaza. Medjutim, kako ni nauka nema metodu 100%-tnog dokazivanja necega starog 4,5 milijarde godina, sto si i sam rekao, uvijek ce postojati mogucnost naucne greske u nekom omjeru.
Sto se tice odnosa između skepticizma i pseudonauke, legitiman naucni skepticizam podrazumijeva preispitivanje postojecih modela na osnovu novih, provjerljivih podataka. Međutim, odbacivanje opseznih i medjusobno uskladjenih empirijskih dokaza bez ponude alternativnog modela koji posjeduje jednaku ili vecu eksplanatornu moc ne predstavlja skepticizam. To je metodološki kolaps u relativizam. Nauka nije skup „narativa“ koji se biraju prema licnoj preferenciji, nego hijerarhijski organizovan sistem znanja zasnovan na dokazima, reproduktivnosti i falsifikabilnosti, i znam ja to vrlo dobro, sto ti stalno ponavljam. Bez toga, svaka rasprava se svodi na puko misljenje, a misljenje bez dokaza nema nikakvu spoznajnu tezinu, to je jasno. Ali, ako se u neverifikabilne fizicke naucne metode uvrste i elementi intuicije i logickog zakljucivanja, to moze samo biti podsticaj fizickoj nauci za trazenjem novih dokaza.
2. Prije svega, ja nemam sta da volim ili ne volim takav "stil" pisanja, kakav god on bio. Da, nije Mesa Selimovic, ali nije ni necitko valjda.
Vezano za drugi dio, gdje kazes da nisi negirao, napisao si tacno:
Zar ovo nije negiranje? Tvrdio si da je zbog istog porijekla (Big Banga) sve trebalo biti slicno, zar ne? Medjutim Big Bang nema veze sa sastavom samih planeta, ni satelita. To je razlog zasto sam gustinu spomenuo i drago mi je da si konacno prihvatio gustinu kao fundamentalan dokaz.Dozer wrote: Sto se sastava svega tice, sasvim je logicno da sve planete i sateliti imaju slican sastav, ako se drzimo teorije o Big Bangu...
3. Stani malo, zar nisi tvrdio ranije?
4. Da, na istome smo.Dozer wrote:Eto, objasni mi ti kako. Imamo georadare koji prodiru desetine km prema sredistu zemlje? Ne, nemamo.
Kako se onda to "zna"? Metodom pretpostavke. Da znamo sta nam je tacno pod nigama, znali bismo onda i tacno kad ce koji vulkan eruptirati. Ali - ne znamo. Samo nagadjamo.
Hajde dobro... prije postova si napisao da samo nagadjamo sta je pod nogama jer nemamo georadare koji idu duboko i da je sve to metoda pretpostavke, a evo ovdje pises da je nepoznavanje geofizike tvrditi da nam treba direktno busenje i hvalis seizmologiju. Nevjerovatno je kako brzo prelazis iz tabora koji kaze da nas zli naucnici i nauka lazu u tabor koji tvrdi da je nauka nedvosmislena cim te pritisnem cinjenicama koje ne mozes pobiti.
Pozivnica za Italiju u Novembru jos uvijek stoji...
Hvala ti na odgovorima, hoces li moci odgovoriti na ostala pitanja kada nadjes vremena?
