Kako misliš ne dotiču Amerikance?Porodice Foht wrote: ↑18/03/2026 08:34 Moze li neko pojasniti ovoliki rast cijena goriva u SAD ako znamo da imaju ogromne rezervoare gdje odlazu vlastitu i kupljenu naftu a i svoju proizvodnju, a pored toga nas Ovalnipsihopata uvjerava da Hormuz i slicni moreuzi, pa tako ni rat s Iranom, hoce reci, "ne doticu Amerikance jer 90% prometa ide za Aziju".![]()
.Evo hronološkog pregleda pokušaja rušenja petrodolara, sa preciznim uzrocima i brutalnim reakcijama koje su uslijedile.
1. Irak (2000. – 2003.)
Pokušaj: Sadam Husein je u oktobru 2000. godine objavio da Irak više neće primati dolare za svoju naftu, već isključivo evre. Tvrdio je da je dolar "valuta neprijatelja".
Uzrok: Želio je ekonomski ojačati Evropu naspram Amerike i kazniti Washington za deceniju sankcija.
Reakcija Amerike: Invazija 2003. godine pod optužbom za posjedovanje oružja za masovno uništenje. Iako oružje nikada nije nađeno, jedna od prvih mjera prelazne vlasti pod kontrolom SAD-a bila je vraćanje prodaje nafte isključivo u dolarima u junu 2003.
2. Libija (2009. – 2011.)
Pokušaj: Moamer Gadafi je lobirao kod afričkih i arapskih zemalja za uvođenje Zlatnog dinara. Plan je bio da se nafta i gas prodaju samo za ovu novu valutu koja bi imala direktnu podlogu u zlatu.
Uzrok: Gadafi je želio ekonomski ujediniti Afriku i osloboditi je zavisnosti od dolara i francuskog franka (CFA).
Reakcija Amerike i saveznika: NATO intervencija 2011. godine. Francuska je bila posebno agresivna jer bi zlatni dinar uništio njihov finansijski uticaj u Africi. Gadafi je ubijen, libijske zlatne rezerve su "nestale", a zemlja je gurnuta u trajni građanski rat.
3. Rusija (2014. – danas)
Pokušaj: Nakon prvih sankcija zbog Krima, Rusija je počela masovno smanjivati udio dolara u svojim rezervama i prelaziti na rublje i juan u trgovini sa Kinom.
Uzrok: Zaštita ekonomije od američkih sankcija i zamrzavanja imovine.
Reakcija Amerike: Izbacivanje Rusije iz SWIFT-a 2022. godine i zapljena preko 300 milijardi dolara državnih rezervi. Amerika je pokušala "finansijsku izolaciju", ali pošto Rusija drži ključne energente, to je samo ubrzalo formiranje paralelnog BRICS sistema.
4. Venecuela (2017. – 2019.)
Pokušaj: Nicolas Maduro je uveo kriptovalutu Petro, navodno vezanu za rezerve nafte, i naredio da se nafta prodaje u eurima i drugim valutama kako bi zaobišao sankcije.
Uzrok: Potpuna blokada venecuelanskog pristupa američkim bankama.
Reakcija Amerike: Priznavanje opozicionog lidera (Guaido) za predsjednika, totalni embargo na naftu i pokušaj unutrašnjeg prevrata. Venecuela je ekonomski uništena, ali je opstala isključivo zahvaljujući barter razmjeni (nafta za hranu i opremu) sa Rusijom, Iranom i Kinom.
5. Saudijska Arabija (2023. – 2026.)
Pokušaj: Rijad je 2023. godine zvanično izjavio da je "otvoren za pregovore o trgovini u drugim valutama". U martu 2026. veći dio nafte namijenjene Kini prodaju za juan.
Uzrok: Gubitak povjerenja u SAD kao sigurnosnog partnera i jačanje Kine kao glavnog kupca.
Reakcija Amerike: Intenzivan diplomatski pritisak, prijetnje povlačenjem odbrambenih sistema i pokušaj vezivanja Saudijske Arabije kroz nove sigurnosne paktove kako bi ostali u dolarskom sistemu.
6. Iran (Mart 2026. - danas)
Pokušaj: Iran je pod potpunom blokadom i koristi ovaj rat da prisili svijet na trgovinu isključivo mimo dolara, koristeći zlato, juan i direktnu razmjenu robe.
Uzrok: Pitanje golog opstanka režima i pokušaj nanošenja maksimalne štete američkom finansijskom ugledu dok traje sukob.
Reakcija Amerike: Operacija "Epic Fury". Direktni raketni udari na naftna postrojenja (Kharg Island) i pokušaj fizičkog uništenja iranske sposobnosti da uopšte proizvodi naftu.
Suština reakcija:
Svaki put kada je neka zemlja pokušala uvesti zlato ili drugu valutu, Amerika je reagovala ili direktnom vojnom silom (Irak, Libija) ili ekstremnim ekonomskim ratovanjem (Rusija, Iran).
Razlog je jednostavan: Amerika ne brani samo profit svojih kompanija, ona brani monopol na štampanje novca. Onog trenutka kada nafta prestane biti vezana za dolar, Amerika gubi moć da izvozi svoju inflaciju ostatku svijeta i da se zadužuje "ni iz čega".
Razumiješ li sada zašto je za njih Iran 2026. godine opasniji kao ekonomski presedan nego kao vojna sila? Ako Iran izdrži, on dokazuje da se može preživjeti bez dolara, a to je scenario koji Washington ne smije dozvoliti.

