Historija plemena i naroda na Balkanu - razni izvori

[dr_Evil]

Vidi, danas se historicari slazu da se zapisi iz DAI trebaju uzeti sa rezervom. Cesto opisuje neke dogadjaje koji su se zbili 200-300 godina prije njegovog vremena i predstavlja ih kao realnost, vjerovatno zbog nedostataka aktuelnih podataka pa da se tekst ispuni. Ali bez obzira to je vjerovatno najpotpuniji dokument onog vremena. Tako da, ne treba to ni uzimati zdravo za gotovo, pogotovo jer pokusava predstaviti povoljnim sve za Bizant.

Koji istoričari? Zvanična istorija ga priznaje kao releventan dokument, koji svakako kao i većina istorijskih dokumenata podliježe stručnoj kritici. Postoji nešto što se zove naučna kritika ili kritika izvora. Naravno, kao takav je podoban za razne interpretacije i manipulacije. Oni što ga uzimaju sa rezervom ili idu dotle da ga čak negiraju i odbacuju, to sam uglavnom nailazila na pojedinim bošnjačkim i srpskim pseudoistorijskim portalima i stranicama. Naravno, i pojedini istoričari upadaju u tu zamku.

Kao pozitivan primjer istakla bih radove našeg pokojnog mostarca, bizantologa Tibora Živkovića čija je tema istraživanja često bio DAI. Sam Živković je istakao kako iz Hrvatske najprije treba očekivati i nove pomake u Porfirogenitologiji. Među arheolozima, valja izdvojiti Maju Petrinec i njenu značajnu knjigu o ranosrednjovekovnim grobljima na području Hrvatske; ali i mladog dr.sci Gorana Bilogrivića sa Fakulteta humanističkih nauka u Rijeci. Tu je još jedna mlada snaga na polju istorije umjetnosti, Ivan Basić, koji je već pokazao veliku sposobnost za kritičku analizu izvora. Iz Rusije je, takođe, mladi Denis Alimov, koji se također bavi Dalmacijom u ranom srednjem vijeku, kao i pitanjima etnogeneze na minuciozan način.

Onima koji su skloniji da teže usvajaju nove ideje, hipoteze i analize, uvijek ostaju solidni autori na koje se mogu oslanjati za dugi niz godina – Neven Budak, svima dobro poznati John Fine, Hervig Volfram, Valter Pohl te Ivo Goldstein.

Pa i ne rekoh da nije relevantan dokument, i jos rekoh da je najpotpuniji dokument od onomad. Ali da ima nekih stvari koje i nisu bas na svom mjestu to svakako. A recimo Neven Budak kojeg spominjeg je to izrekao izmedju ostalih - da ti ne lazem ne mogu se sjetit gdje sam sve to cuo osim Budaka.

[geralt]

Iz DAI na Balkanu generalno svako uzima ono sto mu odgovara.

Meni je recimo fascinantno bilo citati o ratu Bugara i Hrvata vodjenom uglavnom na nasoj teritoriji, kojem je uzrok bio hrvatsko prihvatanje srpskih izbjeglica nakon sto su Bugari unistili tadasnju srpsku drzavu, te o granici Bugarske i Hrvatske prvo na Drini pa zatim na Bosni.

Naravno, ja u skoli nisam ucio ni o Tomislavu ni o Samuilu ni o tom dijelu nase historije. Crna rupa od 500 godina izmedju Avara i Kulina bana, preskocena u udzbenicima.

[dr_Evil]

[dr_Evil]

Profa kao i uvijek na nivou. Krunidba kralja Tomislava, zapravo preuzeto od Crne Gore.

[Rejhana]

Profa kao i uvijek na nivou. Krunidba kralja Tomislava, zapravo preuzeto od Crne Gore.

A dobro, to se odavno zna da je krunisanje "kralja" Tomislava na Duvanjskom polju mit.

[dr_Evil]

Profa kao i uvijek na nivou. Krunidba kralja Tomislava, zapravo preuzeto od Crne Gore.

A dobro, to se odavno zna da je krunisanje "kralja" Tomislava na Duvanjskom polju mit.

Pa znao sam da je mit, ali evo nijesam znao da su ukrali od brace sokolova.

[Rejhana]

Pa znao sam da je mit, ali evo nijesam znao da su ukrali od brace sokolova.

Misliš iz Ljetopisa Popa Dukljanina?

Iako izvor nije baš u potpunosti pouzdan, i treba ga kritički sagledati, ipak se smatra korisnim za period 11. i 12. vijeka.

[dr_Evil]

Pa znao sam da je mit, ali evo nijesam znao da su ukrali od brace sokolova.

Misliš iz Ljetopisa Popa Dukljanina?

Iako izvor nije baš u potpunosti pouzdan, i treba ga kritički sagledati, ipak se smatra korisnim za period 11. i 12. vijeka.

26:45 do 30:00. Da, Ljetopis, ali nije to bitno nego je bitno kako je falsifikovano od brate đetića pa od Podgorice neko napravi Duvno.

[Škobo Habu]

Ako bogumili nisu isto što i pripadnici Crkve bosanske, koja je onda definicija bogumila tu?

Bogumili su bili dualisti, bosanski krstjani su pripadali autokefalnoj Crkvi Bosanskoj, koja je uspostavljena na temelju učenju Svetog Bazilija.

Pokojni Dubravko Lovrenović je ostavio iza sebe dosta dragocjenih radova na tu temu, al' ga niko ne čita.

Druga bitna stvar, pitanje Crkve Bosanske je pitanje i vlasti. U vakumu, koji je nastao nakon što se sjedište franjevačke provincije prenosi u Đakovo, zbog činjenice da je nosilac vlasti u Srednjem Vijeku bio papa, odnosno Crkva, te da je ona koronirala kraljeve, nastaje Crkva Bosanska kao pandan istočnim i zapadnim crkvama, u političkom i vjerskom smislu.

[Toffee karamela]

Naravno, ja u skoli nisam ucio ni o Tomislavu ni o Samuilu ni o tom dijelu nase historije. Crna rupa od 500 godina izmedju Avara i Kulina bana, preskocena u udzbenicima.

šta mi sve nismo učili a bilo je važno, čak i u vezi sa drugim balkanskim narodima, recimo Bugarima i Albancima, to je za izučavanja.

recimo tek sam na faksu saznala za postojanje moćnog bugarskog carstva. srpski historiografi su ga pominjali ovlaš, uglavnom kako je poneka princeza iz tih krajeva došla ovamo kao nevjesta i kad bi se neki srpski kralj zakačio teritorijalno s Bugarima. ali o političkoj i teritorijalnoj moći, posebno kulturnom značaju koji je to carstvo imalo nije se previše ni istraživalo ni pominjalo ni u jednim udžbenicima. Bugari su imali srednjovjekovnu državu prema kojoj su zapadne monarhije tog doba djelovale kao manji Diznilend.

Na jednoj strani umanjivanje značaja komšija a na drugoj preuvečavanje do krajnjih granica svoje važnosti. recimo Dušan se i u današnjim udžbenicima hladno naziva carem iako je on sam sebi stavio tu krunu na glavu i nikome živom od savremenika nije padalo na pamet da prizna tu titulu. a da i ne govorimo da je iz epike, od guslara koji stvari po defoltu preuveličavaju, u knjige ušlo tituliranje regionalnog kneza Lazara kao cara, a žene mu knjeginje Milice kao carice.

[dr_Evil]

Iz DAI na Balkanu generalno svako uzima ono sto mu odgovara.

Meni je recimo fascinantno bilo citati o ratu Bugara i Hrvata vodjenom uglavnom na nasoj teritoriji, kojem je uzrok bio hrvatsko prihvatanje srpskih izbjeglica nakon sto su Bugari unistili tadasnju srpsku drzavu, te o granici Bugarske i Hrvatske prvo na Drini pa zatim na Bosni.

Naravno, ja u skoli nisam ucio ni o Tomislavu ni o Samuilu ni o tom dijelu nase historije. Crna rupa od 500 godina izmedju Avara i Kulina bana, preskocena u udzbenicima.

Ebi ga, ja jesam, samo me hebe sto sam kasnije doznao da vecina toga i nije bas istina, ali haj' to je bilo iza rata.