Ovdje bukvalno se to smatra "jezičkim blagom" i toga se ne odriču nipošto, dok se kod nas to ismijava.
Isto tako niko ne očekuje da neko mijenja naglasak promjenom mjesta stanovanja.
Onda skontam koja malograđanština vlada na Balkanu / u BiH.
Kako ti je to fascinantno? Pa od koga djeca uce i slusaju dok su djeca? Prva generacija mijenja naglasak kroz skolu, druzenje, ali uvijek se nauci onaj naglasak odakle si rodom. Sto bi rekli maternji jezik
Ma jok, niko ko sandze. Trece koljeno u sarajevu ali i dalje zavija a da noNaslovnica wrote: ↑17/01/2026 15:26Isto kao i "istoćnjaci".nepass1 wrote: ↑17/01/2026 15:15Sandzaklije kad dodju i djeca im onaj naglasak imaju. To mi je fascinantno. Rodilo se u sarajevu sandzacki naglasak u pmmuha_sa wrote: ↑17/01/2026 14:54
Šta ce starohan koji se rodio i odrasto u Sarajevu pa nakon reintegracije otišo u Bjeljinu pricat ekavski![]()
Kad neko iz Srbije prica uopšte ne osjetim ekavski al kad naš papak okrene uši mi paraCola otišo iz Sarajeva prije 35 godina i nikad naglasak promjeno nije.
Al bezkurac-nek prica kako ko hoce. Vazda kažem-bolje najgori original nego najbolji dupljak![]()
![]()
Sve je to OK dok mi se dijet' ne vrati iz škole sa pokupljenim sandžačkim ili istočnjačkim književnim bosanskim jer him je učiteljica završila fakultet ko zna gdje i priča kao da je jučer došla sa Peštera ili iz Jabuke.Ozimician wrote: ↑17/01/2026 15:38 Meni su ovi kompleksi ismijavanja određenih naglasaka/dijalekata u BiH postali tek jasni kad sam došao u Njemačku.
Ovdje bukvalno se to smatra "jezičkim blagom" i toga se ne odriču nipošto, dok se kod nas to ismijava.![]()
Isto tako niko ne očekuje da neko mijenja naglasak promjenom mjesta stanovanja.
Onda skontam koja malograđanština vlada na Balkanu / u BiH.
To može samo značiti da ti nedovoljno kvalitetno odgajaš svoje dijete i da dijete nema aktivan socijalni život izvan škole, dok uticaj radnom učiteljice iz random sela može da mu promjeni govor.Naslovnica wrote: ↑17/01/2026 15:44Sve je to OK dok mi se dijet' ne vrati iz škole sa pokupljenim sandžačkim ili istočnjačkim književnim bosanskim jer him je učiteljica završila fakultet ko zna gdje i priča kao da je jučer došla sa Peštera ili iz Jabuke.Ozimician wrote: ↑17/01/2026 15:38 Meni su ovi kompleksi ismijavanja određenih naglasaka/dijalekata u BiH postali tek jasni kad sam došao u Njemačku.
Ovdje bukvalno se to smatra "jezičkim blagom" i toga se ne odriču nipošto, dok se kod nas to ismijava.![]()
Isto tako niko ne očekuje da neko mijenja naglasak promjenom mjesta stanovanja.
Onda skontam koja malograđanština vlada na Balkanu / u BiH.
A upravo mi se to desilo, što zbog učiteljice što zbog drugara koji su rođeni u Sarajevu 20 godina nakon rata a kao da su jučer došli odakle i ova učiteljica.
Svaka čast za postNaslovnica wrote: ↑17/01/2026 15:35**"Istoćnjaci"** (ponekad se piše i "istočnjaci") je kolokvijalni, najčešće šaljiv ili blago ironičan naziv koji se u Bosni i Hercegovini koristi za ljude **iz istočnog dijela zemlje** — prije svega iz **Podrinja** (Goražde, Višegrad, Rogatica, Srebrenica, Vlasenica, Zvornik, Bratunac itd.), ali i šire iz istočne Bosne i dijelova istočne Hercegovine.
To je suprotnost od "zapadnjaka" (Sarajevo, Zenica, Tuzla, Bihać, Travnik i sl.) ili "Hercegovaca".
### Kakav im je naglasak / govor?
Najtipičnije obilježje "istoćnjačkog" govora je **novoštokavski ijekavski dijalekt** (istočnohercegovački tip), koji ima sljedeće karakteristike:
- **Vrlo izraženo "singing" – pjevuckavo** intoniranje rečenice (melodija ide gore-dolje, često se doživljava kao "pjevanje")
- Dugi naglasci su uglavnom **dugouzlazni** (npr. rȗka → rúka, mlijéko → mlijéko s naglaskom na kraju)
- **Silazni naglasak** se često čuva samo na posljednjem slogu
- Vrlo često se čuje **pojačano "h"** (npr. hljeb → hljȇb, hoću → hȍću)
- **Skraćivanje infinitiva** → "uradiću", "doću", "poću"
- Česti su **arhaizmi** i starije riječi koje su u urbanim sredinama nestale (npr. "đe" umjesto "gdje", "već" u značenju "samo", "aman" itd.)
- **"Što" se često izgovara kao "šta"**, ali sa specifičnom intonacijom
- U nekim dijelovima Podrinja i dalje ima tragova **šćakavice** (šč umjesto št/ć), ali je to danas rjeđe
U svakodnevnom jeziku Sarajlije, Tuzlaci ili Zenici često karikiraju istoćnjački naglasak ovako:
- produženi vokali + naglašeno "h" + pjevuckava melodija
- primjeri:
„Hoooćeš liiii đe na kaaacuuu?“
„Amaaaaan, kakoo si bre duuugo čekaaaa!“
„Štaaa ti jeeer, joooj što je liiijepo vreeeme!“
Dakle ukratko:
**Istoćnjaci** = ljudi iz istočne Bosne (Podrinje + dijelovi istočne Hercegovine)
**Naglasak** = pjevuckavi novoštokavski ijekavac sa jakim melodijskim usponima, naglašenim "h" i dosta arhaičnih elemenata.
Ako si mislio na neki specifičan kraj (npr. Goražde vs Rogatica vs Višegrad) – reci, pa mogu malo preciznije opisati razlike!![]()
Ne moze to SAMO znaciti to sto ti mislis, dapace.Ozimician wrote: ↑17/01/2026 15:46To može samo značiti da ti nedovoljno kvalitetno odgajaš svoje dijete i da dijete nema aktivan socijalni život izvan škole, dok uticaj radnom učiteljice iz random sela može da mu promjeni govor.Naslovnica wrote: ↑17/01/2026 15:44Sve je to OK dok mi se dijet' ne vrati iz škole sa pokupljenim sandžačkim ili istočnjačkim književnim bosanskim jer him je učiteljica završila fakultet ko zna gdje i priča kao da je jučer došla sa Peštera ili iz Jabuke.Ozimician wrote: ↑17/01/2026 15:38 Meni su ovi kompleksi ismijavanja određenih naglasaka/dijalekata u BiH postali tek jasni kad sam došao u Njemačku.
Ovdje bukvalno se to smatra "jezičkim blagom" i toga se ne odriču nipošto, dok se kod nas to ismijava.![]()
Isto tako niko ne očekuje da neko mijenja naglasak promjenom mjesta stanovanja.
Onda skontam koja malograđanština vlada na Balkanu / u BiH.
A upravo mi se to desilo, što zbog učiteljice što zbog drugara koji su rođeni u Sarajevu 20 godina nakon rata a kao da su jučer došli odakle i ova učiteljica.
Jel misliš da bavarsku učiteljicu boli dupe šta će od nje pokupiti neko dijete iz Donje Saske?
Sandžački govor je peti priznati dijalekt bosanskog jezika.
Upravo iz tvog posta i zrači ta malograđanština koja je karakteristična za Balkan.
Grok grokće ja samo kopi pejstSociolog wrote: ↑17/01/2026 15:49Svaka čast za postNaslovnica wrote: ↑17/01/2026 15:35**"Istoćnjaci"** (ponekad se piše i "istočnjaci") je kolokvijalni, najčešće šaljiv ili blago ironičan naziv koji se u Bosni i Hercegovini koristi za ljude **iz istočnog dijela zemlje** — prije svega iz **Podrinja** (Goražde, Višegrad, Rogatica, Srebrenica, Vlasenica, Zvornik, Bratunac itd.), ali i šire iz istočne Bosne i dijelova istočne Hercegovine.
To je suprotnost od "zapadnjaka" (Sarajevo, Zenica, Tuzla, Bihać, Travnik i sl.) ili "Hercegovaca".
### Kakav im je naglasak / govor?
Najtipičnije obilježje "istoćnjačkog" govora je **novoštokavski ijekavski dijalekt** (istočnohercegovački tip), koji ima sljedeće karakteristike:
- **Vrlo izraženo "singing" – pjevuckavo** intoniranje rečenice (melodija ide gore-dolje, često se doživljava kao "pjevanje")
- Dugi naglasci su uglavnom **dugouzlazni** (npr. rȗka → rúka, mlijéko → mlijéko s naglaskom na kraju)
- **Silazni naglasak** se često čuva samo na posljednjem slogu
- Vrlo često se čuje **pojačano "h"** (npr. hljeb → hljȇb, hoću → hȍću)
- **Skraćivanje infinitiva** → "uradiću", "doću", "poću"
- Česti su **arhaizmi** i starije riječi koje su u urbanim sredinama nestale (npr. "đe" umjesto "gdje", "već" u značenju "samo", "aman" itd.)
- **"Što" se često izgovara kao "šta"**, ali sa specifičnom intonacijom
- U nekim dijelovima Podrinja i dalje ima tragova **šćakavice** (šč umjesto št/ć), ali je to danas rjeđe
U svakodnevnom jeziku Sarajlije, Tuzlaci ili Zenici često karikiraju istoćnjački naglasak ovako:
- produženi vokali + naglašeno "h" + pjevuckava melodija
- primjeri:
„Hoooćeš liiii đe na kaaacuuu?“
„Amaaaaan, kakoo si bre duuugo čekaaaa!“
„Štaaa ti jeeer, joooj što je liiijepo vreeeme!“
Dakle ukratko:
**Istoćnjaci** = ljudi iz istočne Bosne (Podrinje + dijelovi istočne Hercegovine)
**Naglasak** = pjevuckavi novoštokavski ijekavac sa jakim melodijskim usponima, naglašenim "h" i dosta arhaičnih elemenata.
Ako si mislio na neki specifičan kraj (npr. Goražde vs Rogatica vs Višegrad) – reci, pa mogu malo preciznije opisati razlike!![]()
lingvisto
Sarajevo i okolina, koji je dijalekt?Naslovnica wrote: ↑17/01/2026 15:35**"Istoćnjaci"** (ponekad se piše i "istočnjaci") je kolokvijalni, najčešće šaljiv ili blago ironičan naziv koji se u Bosni i Hercegovini koristi za ljude **iz istočnog dijela zemlje** — prije svega iz **Podrinja** (Goražde, Višegrad, Rogatica, Srebrenica, Vlasenica, Zvornik, Bratunac itd.), ali i šire iz istočne Bosne i dijelova istočne Hercegovine.
To je suprotnost od "zapadnjaka" (Sarajevo, Zenica, Tuzla, Bihać, Travnik i sl.) ili "Hercegovaca".
### Kakav im je naglasak / govor?
Najtipičnije obilježje "istoćnjačkog" govora je **novoštokavski ijekavski dijalekt** (istočnohercegovački tip), koji ima sljedeće karakteristike:
- **Vrlo izraženo "singing" – pjevuckavo** intoniranje rečenice (melodija ide gore-dolje, često se doživljava kao "pjevanje")
- Dugi naglasci su uglavnom **dugouzlazni** (npr. rȗka → rúka, mlijéko → mlijéko s naglaskom na kraju)
- **Silazni naglasak** se često čuva samo na posljednjem slogu
- Vrlo često se čuje **pojačano "h"** (npr. hljeb → hljȇb, hoću → hȍću)
- **Skraćivanje infinitiva** → "uradiću", "doću", "poću"
- Česti su **arhaizmi** i starije riječi koje su u urbanim sredinama nestale (npr. "đe" umjesto "gdje", "već" u značenju "samo", "aman" itd.)
- **"Što" se često izgovara kao "šta"**, ali sa specifičnom intonacijom
- U nekim dijelovima Podrinja i dalje ima tragova **šćakavice** (šč umjesto št/ć), ali je to danas rjeđe
U svakodnevnom jeziku Sarajlije, Tuzlaci ili Zenici često karikiraju istoćnjački naglasak ovako:
- produženi vokali + naglašeno "h" + pjevuckava melodija
- primjeri:
„Hoooćeš liiii đe na kaaacuuu?“
„Amaaaaan, kakoo si bre duuugo čekaaaa!“
„Štaaa ti jeeer, joooj što je liiijepo vreeeme!“
Dakle ukratko:
**Istoćnjaci** = ljudi iz istočne Bosne (Podrinje + dijelovi istočne Hercegovine)
**Naglasak** = pjevuckavi novoštokavski ijekavac sa jakim melodijskim usponima, naglašenim "h" i dosta arhaičnih elemenata.
Ako si mislio na neki specifičan kraj (npr. Goražde vs Rogatica vs Višegrad) – reci, pa mogu malo preciznije opisati razlike!![]()
Ja ti kažem da se iščuđavaš pojavama koje su sveprisutne na svim meridijanima svijeta i u svim vremenima. Tako da razmišljaš vrlo malograđanski i usko, tim još smatraš da je tvoj lokalni govor bolji od nekog tuđeg - čim smatraš da ti neko djetetu kvari govor - možda ga zapravo poboljšava?Naslovnica wrote: ↑17/01/2026 15:57Ne moze to SAMO znaciti to sto ti mislis, dapace.Ozimician wrote: ↑17/01/2026 15:46To može samo značiti da ti nedovoljno kvalitetno odgajaš svoje dijete i da dijete nema aktivan socijalni život izvan škole, dok uticaj radnom učiteljice iz random sela može da mu promjeni govor.Naslovnica wrote: ↑17/01/2026 15:44
Sve je to OK dok mi se dijet' ne vrati iz škole sa pokupljenim sandžačkim ili istočnjačkim književnim bosanskim jer him je učiteljica završila fakultet ko zna gdje i priča kao da je jučer došla sa Peštera ili iz Jabuke.
A upravo mi se to desilo, što zbog učiteljice što zbog drugara koji su rođeni u Sarajevu 20 godina nakon rata a kao da su jučer došli odakle i ova učiteljica.
Jel misliš da bavarsku učiteljicu boli dupe šta će od nje pokupiti neko dijete iz Donje Saske?
Sandžački govor je peti priznati dijalekt bosanskog jezika.
Upravo iz tvog posta i zrači ta malograđanština koja je karakteristična za Balkan.
Uticaj uciteljice (i drugara, to si izostavio) iz random sela je pokvario govor djeci jer su u skoli bila od 7 ujutro do 17 popodne zbog produzenog. Vise su provodili vremena o kuminikaciji sa drugima nego sa svojim roditeljima.
Nije to dugo trajalo ali je bilo vise nego ocigledno sta se desava.
Evo ih, zdravi, pravi, pravi alpasinci munevere mi moje.![]()
btw, apsolutno me boli Q (veliko Q) za time sta misli uciteljica iz donje ili gornje saske, nebitno mi je njeno misljenje, skoro kao i tvoje.
poyy
Tajpi grok grok pasha mojtrocadero wrote: ↑17/01/2026 17:04Sarajevo i okolina, koji je dijalekt?Naslovnica wrote: ↑17/01/2026 15:35**"Istoćnjaci"** (ponekad se piše i "istočnjaci") je kolokvijalni, najčešće šaljiv ili blago ironičan naziv koji se u Bosni i Hercegovini koristi za ljude **iz istočnog dijela zemlje** — prije svega iz **Podrinja** (Goražde, Višegrad, Rogatica, Srebrenica, Vlasenica, Zvornik, Bratunac itd.), ali i šire iz istočne Bosne i dijelova istočne Hercegovine.
To je suprotnost od "zapadnjaka" (Sarajevo, Zenica, Tuzla, Bihać, Travnik i sl.) ili "Hercegovaca".
### Kakav im je naglasak / govor?
Najtipičnije obilježje "istoćnjačkog" govora je **novoštokavski ijekavski dijalekt** (istočnohercegovački tip), koji ima sljedeće karakteristike:
- **Vrlo izraženo "singing" – pjevuckavo** intoniranje rečenice (melodija ide gore-dolje, često se doživljava kao "pjevanje")
- Dugi naglasci su uglavnom **dugouzlazni** (npr. rȗka → rúka, mlijéko → mlijéko s naglaskom na kraju)
- **Silazni naglasak** se često čuva samo na posljednjem slogu
- Vrlo često se čuje **pojačano "h"** (npr. hljeb → hljȇb, hoću → hȍću)
- **Skraćivanje infinitiva** → "uradiću", "doću", "poću"
- Česti su **arhaizmi** i starije riječi koje su u urbanim sredinama nestale (npr. "đe" umjesto "gdje", "već" u značenju "samo", "aman" itd.)
- **"Što" se često izgovara kao "šta"**, ali sa specifičnom intonacijom
- U nekim dijelovima Podrinja i dalje ima tragova **šćakavice** (šč umjesto št/ć), ali je to danas rjeđe
U svakodnevnom jeziku Sarajlije, Tuzlaci ili Zenici često karikiraju istoćnjački naglasak ovako:
- produženi vokali + naglašeno "h" + pjevuckava melodija
- primjeri:
„Hoooćeš liiii đe na kaaacuuu?“
„Amaaaaan, kakoo si bre duuugo čekaaaa!“
„Štaaa ti jeeer, joooj što je liiijepo vreeeme!“
Dakle ukratko:
**Istoćnjaci** = ljudi iz istočne Bosne (Podrinje + dijelovi istočne Hercegovine)
**Naglasak** = pjevuckavi novoštokavski ijekavac sa jakim melodijskim usponima, naglašenim "h" i dosta arhaičnih elemenata.
Ako si mislio na neki specifičan kraj (npr. Goražde vs Rogatica vs Višegrad) – reci, pa mogu malo preciznije opisati razlike!![]()
![]()
Takoe!Ozimician wrote: ↑17/01/2026 17:51Ja ti kažem da se iščuđavaš pojavama koje su sveprisutne na svim meridijanima svijeta i u svim vremenima. Tako da razmišljaš vrlo malograđanski i usko, tim još smatraš da je tvoj lokalni govor bolji od nekog tuđeg - čim smatraš da ti neko djetetu kvari govor - možda ga zapravo poboljšava?Naslovnica wrote: ↑17/01/2026 15:57Ne moze to SAMO znaciti to sto ti mislis, dapace.Ozimician wrote: ↑17/01/2026 15:46
To može samo značiti da ti nedovoljno kvalitetno odgajaš svoje dijete i da dijete nema aktivan socijalni život izvan škole, dok uticaj radnom učiteljice iz random sela može da mu promjeni govor.
Jel misliš da bavarsku učiteljicu boli dupe šta će od nje pokupiti neko dijete iz Donje Saske?
Sandžački govor je peti priznati dijalekt bosanskog jezika.
Upravo iz tvog posta i zrači ta malograđanština koja je karakteristična za Balkan.
Uticaj uciteljice (i drugara, to si izostavio) iz random sela je pokvario govor djeci jer su u skoli bila od 7 ujutro do 17 popodne zbog produzenog. Vise su provodili vremena o kuminikaciji sa drugima nego sa svojim roditeljima.
Nije to dugo trajalo ali je bilo vise nego ocigledno sta se desava.
Evo ih, zdravi, pravi, pravi alpasinci munevere mi moje.![]()
btw, apsolutno me boli Q (veliko Q) za time sta misli uciteljica iz donje ili gornje saske, nebitno mi je njeno misljenje, skoro kao i tvoje.
poyy
Eh ako ti djeca pričaju al'pašinski - onda je sigurno da ga je poboljšavala.![]()
Nađi neku učiteljicu s Alpašina onda koja ima i mehko "L".![]()
Upravo taj produženi i govori o tebi - dakle prepustio si da ti totalni stranci odgajaju dijete i onda se čudiš što ti dijete poprima govor tih stranaca?
Ja ti na to samo mogu reći, da je drugačiji govor najmanje šta te može snaći iz svega toga.
Mene je npr. učila učiteljica koja je učila i moju tetku, dakle nekad šezdesetih je došla u BiH iz neke vukoje*ine iz Srbije i pričala je ekavicom, cijeli radni staž, generacije učenika prošle kroz njene ruke i jel se iko požalio da "kvari djeci govor" i da će neko propričati ekavicom jer ga je ona učila Bosanski jezik?
Naravno da nije, ali roditelji koji tako usko razmišljaju poput tebe su srećom u manjini.![]()
![]()
E svašta, čuj pitaj Grok?Naslovnica wrote: ↑17/01/2026 17:51Tajpi grok grok pasha mojtrocadero wrote: ↑17/01/2026 17:04Sarajevo i okolina, koji je dijalekt?Naslovnica wrote: ↑17/01/2026 15:35
**"Istoćnjaci"** (ponekad se piše i "istočnjaci") je kolokvijalni, najčešće šaljiv ili blago ironičan naziv koji se u Bosni i Hercegovini koristi za ljude **iz istočnog dijela zemlje** — prije svega iz **Podrinja** (Goražde, Višegrad, Rogatica, Srebrenica, Vlasenica, Zvornik, Bratunac itd.), ali i šire iz istočne Bosne i dijelova istočne Hercegovine.
To je suprotnost od "zapadnjaka" (Sarajevo, Zenica, Tuzla, Bihać, Travnik i sl.) ili "Hercegovaca".
### Kakav im je naglasak / govor?
Najtipičnije obilježje "istoćnjačkog" govora je **novoštokavski ijekavski dijalekt** (istočnohercegovački tip), koji ima sljedeće karakteristike:
- **Vrlo izraženo "singing" – pjevuckavo** intoniranje rečenice (melodija ide gore-dolje, često se doživljava kao "pjevanje")
- Dugi naglasci su uglavnom **dugouzlazni** (npr. rȗka → rúka, mlijéko → mlijéko s naglaskom na kraju)
- **Silazni naglasak** se često čuva samo na posljednjem slogu
- Vrlo često se čuje **pojačano "h"** (npr. hljeb → hljȇb, hoću → hȍću)
- **Skraćivanje infinitiva** → "uradiću", "doću", "poću"
- Česti su **arhaizmi** i starije riječi koje su u urbanim sredinama nestale (npr. "đe" umjesto "gdje", "već" u značenju "samo", "aman" itd.)
- **"Što" se često izgovara kao "šta"**, ali sa specifičnom intonacijom
- U nekim dijelovima Podrinja i dalje ima tragova **šćakavice** (šč umjesto št/ć), ali je to danas rjeđe
U svakodnevnom jeziku Sarajlije, Tuzlaci ili Zenici često karikiraju istoćnjački naglasak ovako:
- produženi vokali + naglašeno "h" + pjevuckava melodija
- primjeri:
„Hoooćeš liiii đe na kaaacuuu?“
„Amaaaaan, kakoo si bre duuugo čekaaaa!“
„Štaaa ti jeeer, joooj što je liiijepo vreeeme!“
Dakle ukratko:
**Istoćnjaci** = ljudi iz istočne Bosne (Podrinje + dijelovi istočne Hercegovine)
**Naglasak** = pjevuckavi novoštokavski ijekavac sa jakim melodijskim usponima, naglašenim "h" i dosta arhaičnih elemenata.
Ako si mislio na neki specifičan kraj (npr. Goražde vs Rogatica vs Višegrad) – reci, pa mogu malo preciznije opisati razlike!![]()
![]()
Zna se ko su istoćnjaci jarane, de me sadekana i ti još malo upeglaj.trocadero wrote: ↑17/01/2026 18:15E svašta, čuj pitaj Grok?
Predstaviš istočnjačke kao da zavijaju a ustvari ne znaš da je Istočno hercegovački dijalekt uzet kao najčistiji govor , standard i osnova za štokavsko narječje iz kojeg su se razvili savremeni bosanski, hrvatski, crnogorski i jednim dijelom srpski jezik.Oko toga nema dvojbe i to svaki ozbiljni lingvista zna.
banjaluka078 wrote: ↑17/01/2026 19:30 U ovom elaboratu umjetne inteligencije (koja je toliko šuplja da je meni neki dan dala podatak da je Vajtino ime Branko Đurić!), je naročito netačna tvrda da je to "kolokvijalni, najčešće šaljiv ili blago ironičan naziv" - nije, to je pogrdan i posprdan naziv onih nadmenih koji misle da su bolji od provincije i da oni ispravno govore, iako ih je većina nevična razlikovati "č" od "ć" i "dž" od "đ".
RoDŽeni.
14 mjeseci sam radila s nekim takvima i svih 14 mjeseci su me pitali kad ću prestati govoriti kao da sam još u BL, "jer se čuje da nisam iz Sarajeva". Kažem, to je tako, jer je činenjica da nisam iz Sarajeva i u njoj nema ništa loše da bih to sakrivala.
Jebeš to djecacedječak sa šibicama wrote: ↑17/01/2026 19:34 Kad smo tako nadmeni i grozni, zasto provincija hrli u Sarajevo, ja nikada ne bih isao tamo gdje me nadmeni ljudi mrze.
Oni su takvi kakvi su, rodjeni takvi i tesko je to promijeniti ALI nasi katolici poslije rata poceli pricati hrvatski.nepass1 wrote: ↑17/01/2026 15:41Ma jok, niko ko sandze. Trece koljeno u sarajevu ali i dalje zavija a da no
Za Banjalučanke dodatno +1. Ali poslije Splićanki.muha_sa wrote: ↑17/01/2026 19:38banjaluka078 wrote: ↑17/01/2026 19:30 U ovom elaboratu umjetne inteligencije (koja je toliko šuplja da je meni neki dan dala podatak da je Vajtino ime Branko Đurić!), je naročito netačna tvrda da je to "kolokvijalni, najčešće šaljiv ili blago ironičan naziv" - nije, to je pogrdan i posprdan naziv onih nadmenih koji misle da su bolji od provincije i da oni ispravno govore, iako ih je većina nevična razlikovati "č" od "ć" i "dž" od "đ".
RoDŽeni.
14 mjeseci sam radila s nekim takvima i svih 14 mjeseci su me pitali kad ću prestati govoriti kao da sam još u BL, "jer se čuje da nisam iz Sarajeva". Kažem, to je tako, jer je činenjica da nisam iz Sarajeva i u njoj nema ništa loše da bih to sakrivala.![]()
Ne znam kako je sad--al kad sam ja bio na terenu u tvom gradu tad su Banjalucanke bile najljepše žene u Jugi![]()
Ovo ti kaže jedan čaršijaner kojeg u mene mi hanuma i dan danas ispravlja za to č i ć a boMMe i dž i đ![]()