Re: Razotkrivanje Biblije!

[PixelDrifter]

Teolozi vole da navode Josipa Flavija (37. - 100. n.ere), ali evo problema sa njime:
Rođen je tek oko 37. naše ere. Znači taj nije bio Isusov suvremenik, ali njegov otac jest. Njegov otac je bio svećenik, u svećenićkoj i uvaženoj obitelji. Živio je u Jeruzalemu u vrijeme Poncija Pilata. Mogao je lijepo svome sinu kasnije ispričati iz prve ruke sve o čudesnim događanjima vezanim uz kršćane. Začudo, nije. Flavije spominje i druge "proroke" i njihova čudesa, ali o "našem" Isusu ništa. Kao osoba odgovorna rimskom caru Vespazijanu (imao je pristup državnim arhivama), također je nezamislivo da bi Isusa koji je kao pobunjenik raspet od strane rimskih vlasti, hvalio do neba. Smiješno je i reći da "do dan danas nije nestala zajednica kršćana", ako to Flavij piše krajem prvog stoljeća.

- Flavijevo "svjedočenje" (TF; Testimonium Flavianum) ne spominju ni Justin, Irenej
- ni Klement Aleksandrijski (poznaje Josipova djela [vidi 'Stromata Book', 1 pogl. 21]
- ni sveti Ivan Zlatousti, Ciprijan, Anatolius, Arnobius, Fotij, Metodijus, Augustin, Laktantius
- ni Sextus Julius Africanus kršćanski povjesničar; poznaje Josipa [pogl. 17.38 njegove Kronografije], ali ne i TF
- ni Hipolit, Minucius Felix (apologet, citira Josipa u pogl. 33 ali ne i TF)
- cca. 170 Teofil, Patrijarh Antiohije piše duge polemike protiv poganskog odbijanja da povjeruje u kršćanstvo. Ali nema spomena o TF, premda citira Josipa u svojoj Apologiji Autolikusa [Bk 3, pogl. 23]
- TF ne spominje ni Tertulijan (poznaje Josipova djela [vidi 'Apologeticum' pogl. 19] ali ne i TF)
- ni plodan pisac Ciprijan i Arnobius, uz mnogo drugih, u svim svojim diskusijama o tome kako je vanjski svijet gledao na kršćane i lik Isusa, u svim njihovim obranama od poganskih neprijateljskih kritika, niti najmanja referenca nije napisana o Josipovu "mudrom čovjeku" koji je "učinio mnoga čudesna djela," koji je "pridobio mnoge Židove i Pogane," koji je možda bio "učitelj istine," koji je prokazan od (dugo prezrenih) židovskih vladara, raspet od Pilata, ali polučio toliko ljubavi i potpore od svojih sljedbenika, da su njihovi brojevi rasli, a njihova odanost "nastavila do današnjih dana".

Ta šutnja je nevjerojatna, jer bi rani kršćanski apologeti sigurno ispalili takvu municiju da su je samo imali! Ova šutnja, sama po sebi, presudni je dokaz protiv tvrdnje da bi bilo koji dio Testimonium Flavianum-a mogao biti prisutan prije Euzebija u kopijama Josipovih djela.

Drugi istoricar koga vole spominjati jeste Kornelije Tacit
U svojim Analima XV, 44 (115 god.), navodno opisuje kako je Neron okrivljavao kršćane za požar Rima 64 n.e.
"Ali nikakvo ljudsko sredstvo, ni careva darežljivost, ni pomirni obredi, ne zatomiše javno govorkanje, nego se držalo da je požar naređen. Da stane dakle nakraj tim glasovima, podmetne Neron krivce i stavi na najrafiniranije muke one koji su bili omraženi sa svojih gadosti, a koje prosti narod nazivaše kršćanima. Ime im to dolazi od Krista, koji, za Tiberijeva vladanja, bude pogubljen po naredbi prokuratora Poncija Pilata."

"Oni koji posvjedočiše da su kršćani, odmah su uhićeni, ali prema svjedočenju, optuženo je golemo mnoštvo ljudi, ne toliko na osnovu optužbe o podmetanju požara, koliko zbog mržnje prema cijelom ljudskom rodu."

1.) Tacit upotrebljava titulu Krist kao imenicu - što na grčkom znači Mesija. U rimskih arhivama sigurno nije moglo pisati "Mesija je pogubljen danas ujutro", niti je Tacit mogao čitati vojne arhive, niti je naveo izvore za svoje podatke, niti se u tekstu radi o osobi Isusa, nego o tome u što su kršćani vjerovali.

2.) Niti jedan kršćanski apologet stoljećima poslije nije nikada citirao taj ulomak "Tacitova svjedočanstva" - sve do trenutka kada se, od riječi do riječi, pojavio u pisanjima Sulpicijusa Severusa, prema suvremenicima: "vještog u oponašanju drevnog stila", tek u 5. stoljeću, pomiješan s raznim drugim čudesnim mitovima o svecima! Progoni koji su nastali nakon požara Rima, ticali su se Židova, kojima je nametnut težak porez, diljem carstva, radi obnove grada. Nije niti čudo da su se bunili i trpjeli teške progone.
U to vrijeme se uopće nisu spominjali nekakvi kršćani u Rimu! Ali kod sumnjivog navoda pripisanog Tacitu, spominju se "golema mnoštva kršćana" u Rimu. To nije niti prvi niti posljednji slučaj da su kršćanski pisci prepravljali povijest i podlo izokretali patnje drugih naroda, sebi u slavu. Teološki je od presudne važnosti dokazati da su kršćani bili progonjeni i masovno ubijani poradi vjere u njihovog božanskog Spasitelja Isusa, jer im je to posljednja slamka spasa da je ta religija "vjerodostojna". Nema uopće nekog drugog povijesnog dokaza da je Neron progonio kršćane. Svakako nije bilo "golema mnoštva kršćana" u RImu u to doba oko 60 A.D.). U stvari, pojam "krščanin" nije bio u uobičajenoj uporabi u prvom stoljeću. Čak i u crkvenim krugovima postoji sumnja da je to napisao Tacit! Jedina postojeća kopija njegovih Anala je nastala tek u osmom stoljeću, u doba praznovjernih religijskih fanatika koji su bili spremni na sve kako bi pridobili sljedbenike! Može se zaključiti da jedan njegov, itekako sumnjiv kasniji zapis o tome u što su kršćani vjerovali, nikako ne može biti dokazom povijesnog postojanja Isusa.

[Truba]

Ja znam da jedan koji kaze da nije postojao
Vrijedi kao 1000 koji kazu da jeste postojao

[PixelDrifter]

Rekla - kazala je dobra za mahale, a i za religije, ali za povijest nema apsolutno nikakvo znacenje.

[Truba]

Imam 3 knjige o aleksandru
Vise mi se ne citaju
A ni ono vjencanje azije i afrike i europe
Ubleha

[Truba]

ja razumijem da je logička pogreška koristiti brojeve u dokazivanju jer često je jedan izvor jači od 100 drugih
takodjer nije dobro reći kako 2 milijardne ne slijede isusa i to koristiti kao neki dokaz

medjutim sv. toma je doputovao do indije i tamo i dan danas 2000 godina poslije postoji crkva

https://www.vaticannews.va/en/church/ne ... india.html



pa zar su svi u krivu na svim kontinentima u svim vremenima
kako je moguće prodati priču?
ima li tu zrnce istine

[Dozer]

Kad se poslozi cijeli istorijski konktekst u datim vremenima, nije pretesko zakljuciti kako se prvo prodala, a onda i nametala prica i kompletan narativ.

I opet - ako 9 od 10 ljudi vjeruje da je nesto istina, a to ne moze nicim dokazati, onda ne znaci da su oni u pravu. Samo znaci da dijele isto misljenje o necemu ili da vjeruju da je to nesto istina.

Npr. Teslu su svi ismijavali, Einsteina, i more drugih raznih ljudi za sve i svasta, jer se to nije slagalo s mainstream narativom u dato vrijeme. Onda se kasnije ispostavljalo i dokazivalo da je velika vecina grijesila, a taj 1 je bio u pravu.

Isto je s religijama. Narativ je gradjen vijelkovima, postepeno nakon sile i prisile je presao u nekakvo dobrovoljno vjerovanje, ali to i dalje ne znaci da je ono u sta se vjeruje tacno i istina.

[-Chesterfield-]

Npr. Teslu su svi ismijavali, Einsteina, i more drugih raznih ljudi za sve i svasta, jer se to nije slagalo s mainstream narativom u dato vrijeme. Onda se kasnije ispostavljalo i dokazivalo da je velika vecina grijesila, a taj 1 je bio u pravu.

Nisu ni svi vjerovjesnici, od njih 124.000 bili uspješni.

U hadisu kojeg prenosi Ibn Abbas, radijallahu anhuma, Poslanik, alejhi selam, opisuje prizor na Sudnjem danu, da će se neki poslanik pojaviti sa velikim narodom, neki samo sa manjom skupinom, neki sa deset ljudi, neki sa jednim čovjekom, a neki poslanici bez ijednog sljedbenika (bilježi Buhari i Muslim).

[PixelDrifter]

Za mene religija ostaje toliko iracionalna, da jednostavno nisam u stanju da razumijem kako odrasli ljudi mogu da vjeruju u prezentaciju necega sto bi trebalo biti transcendentalno, van ove dimenzije, na jedan tako ocigledan, man made, antropoloski pristup, koji je u biti toliko naivan i jednostavan, da iskljucuje kreaciju od viseg bica. Prijetnje vatrom, przenje, djevice u dzenetu, ljudi koji se teletrasportuju sa kriza i cija se majka uzdize u nebo i duhom i tijelom, to kao da je opis halucinacija dobro udarene osobe kojoj je potrebna permanentna pomoc u mentalnoj instituciji. Evo spominje se Sudnji Dan, vec se zna unaprijed pobjednik i porazeni, daju se nagrade i kazne, za ovaj nas beskrajno kratki, neizvijesni, zivot, pa da se covjek upita, zasto su potrebne sve te grozne prijetnje stvoritelja, koji je ljude napravio takvim kakvi jesu, ono imas dijete, odgojis ga na izvjestan nacin, pa kada to dijete ne ucini ono cemu si ga ucio, polijes ga benzinom, zapalis, pa ugasis, pa ponovo zapalis, da se duze pati (vjecna vatra u paklu). I vjernici zaista vjeruju u ovakve stravicne bedastoce??? Pa, bolje sipanje pijeska u mozak od bilo kakve religije.

[Dozer]

I onda postanes Sandmen

[PixelDrifter]

[teodati]

Odgovorio sam ti konkretno, imaš još pitanja, nisi argumentirano ništa pobio što sam napisao, samo lupetaš bez veze, tako se ozbiljno ne raspravlja.

Nemam ja sta pobijat ,meni tvoja tumacenja tu nemaju veze s vezom

Spomenuo sam ti situaciju sa krizom ,odnosno da drugi spominju da je Isus imao pomagaca a Ivan recimo ne.I ti sad prosto kazes pa nije on to ni opisivao A Ivan je ko sto si i sam rekao jedini od njih bio prisutan na licu mjesta pa valjda bi on trebao da iznese sve moguce detalje.

Ivan je (ako je uopste on pisao obzirom da je imao haman 100g kad je to pisano) pisao tako da je Isus u prvom planu i uvijek kao pod kontrolom pa cak i sa tim "posljednjim rijecima".Elem uz Pavla prvi koji je htio plasirat Isusa kao Boga Svemogucega cemu su se prve krscanske zajednice opirale ali sto je proslo u Nikeji i sto je pod cizmom rimskog carstva kasnije nazalost i opceprihvaceno.Toliko od mene

Neki su dali detaljna izvješća o tom događaju, a neki su samo općenito ono glavno spomenuli, ali se opisuje jedan događaj, pa sve zbroji, što ti je tu onda problem, nema nikakve kontradiktornosti, meni je to jasno, tebi nije, ok, pozdrav.

[teodati]

Ivan ne opisuje detalje nošenja križa, već da ga je zbilja nosio, dok ostali opisuju detalje pa i čovjeka koji mu je jedan dio puta pomogao nositi teški križ, ali recimo Ivan opisuje majku Isusovu kod križa, i riječi koje je izgovorio i njoj i Apostolu Ivanu, a ostali to ne opisuju, zar treba nekoliko puta ponavljati, jedno te isto?

To su te budalastine...

Koje godine je Ivan to napisao? Zna li se?

Shvati da ne postoje dokazi za kriz. Ne postoje dokazi cak ni da je Isus postojao.

Ali, zato postoje dokazi, naucno potvrdjeni:
- Da je sve sto je ikad zapisano o Isusu nastalo desetinama i stotinama godina nakon njega, tacnije nakon navodnog perioda u kojem je zivio.
- Da niko od tih famoznih "apostola" nije ni zivio u njegovo vrijeme, cak ne zna ni da li su se ti ljudi uopste zvali onako kako se navodi u Bibliji (Matej, Luka, Ivan, Marko...).
- Da je sadrzaj Biblije funkcionalno i sustinski mijenjan tokom 500 godina, do prve kanonizacije od strane crkve, koja je probrala sta ide, a sta ne ide u Bibliju (logicno, probrali su ono sto ce odgovarati tadasnjoj crkvi).
- Itd.itd.itd.itd.

Nema nikakve kontradikcije ovdje,

Sve je kontradikcija jer je sve laz.

Već sam ovo sve objasnio, neću ponavljati, bitno je da nitko nema dokaza ni da je to sve istina ni da je laž, pametnome dosta, ne raspravlja se o nečemu što nitko ne zna, kraj priče.

[teodati]

Ja znam da jedan koji kaze da nije postojao
Vrijedi kao 1000 koji kazu da jeste postojao

Nije dovoljno nešto reći, već sve treba dokazati, neki nikako da shvate osnove logike, e da.

[Dozer]

Ivan ne opisuje detalje nošenja križa, već da ga je zbilja nosio, dok ostali opisuju detalje pa i čovjeka koji mu je jedan dio puta pomogao nositi teški križ, ali recimo Ivan opisuje majku Isusovu kod križa, i riječi koje je izgovorio i njoj i Apostolu Ivanu, a ostali to ne opisuju, zar treba nekoliko puta ponavljati, jedno te isto?

To su te budalastine...

Koje godine je Ivan to napisao? Zna li se?

Shvati da ne postoje dokazi za kriz. Ne postoje dokazi cak ni da je Isus postojao.

Ali, zato postoje dokazi, naucno potvrdjeni:
- Da je sve sto je ikad zapisano o Isusu nastalo desetinama i stotinama godina nakon njega, tacnije nakon navodnog perioda u kojem je zivio.
- Da niko od tih famoznih "apostola" nije ni zivio u njegovo vrijeme, cak ne zna ni da li su se ti ljudi uopste zvali onako kako se navodi u Bibliji (Matej, Luka, Ivan, Marko...).
- Da je sadrzaj Biblije funkcionalno i sustinski mijenjan tokom 500 godina, do prve kanonizacije od strane crkve, koja je probrala sta ide, a sta ne ide u Bibliju (logicno, probrali su ono sto ce odgovarati tadasnjoj crkvi).
- Itd.itd.itd.itd.

Nema nikakve kontradikcije ovdje,

Sve je kontradikcija jer je sve laz.

Već sam ovo sve objasnio, neću ponavljati, bitno je da nitko nema dokaza ni da je to sve istina ni da je laž, pametnome dosta, ne raspravlja se o nečemu što nitko ne zna, kraj priče.

Ma hajde... Kad ne mozes nesto dokazati, onda relativiziras
Ne postoje dokazi za nabrojano, ali postoje neki drugi za drugo nabrojano.

2-2=0

[Hakiz]

To su te budalastine...

Koje godine je Ivan to napisao? Zna li se?

Shvati da ne postoje dokazi za kriz. Ne postoje dokazi cak ni da je Isus postojao.

Ali, zato postoje dokazi, naucno potvrdjeni:
- Da je sve sto je ikad zapisano o Isusu nastalo desetinama i stotinama godina nakon njega, tacnije nakon navodnog perioda u kojem je zivio.
- Da niko od tih famoznih "apostola" nije ni zivio u njegovo vrijeme, cak ne zna ni da li su se ti ljudi uopste zvali onako kako se navodi u Bibliji (Matej, Luka, Ivan, Marko...).
- Da je sadrzaj Biblije funkcionalno i sustinski mijenjan tokom 500 godina, do prve kanonizacije od strane crkve, koja je probrala sta ide, a sta ne ide u Bibliju (logicno, probrali su ono sto ce odgovarati tadasnjoj crkvi).
- Itd.itd.itd.itd.


Sve je kontradikcija jer je sve laz.

Već sam ovo sve objasnio, neću ponavljati, bitno je da nitko nema dokaza ni da je to sve istina ni da je laž, pametnome dosta, ne raspravlja se o nečemu što nitko ne zna, kraj priče.

Ma hajde... Kad ne mozes nesto dokazati, onda relativiziras
Ne postoje dokazi za nabrojano, ali postoje neki drugi za drugo nabrojano.

2-2=0

A koliko je 2:0?

[Dozer]

To je vec visa matematika, ne snalazim se

[Truba]

Ja znam da jedan koji kaze da nije postojao
Vrijedi kao 1000 koji kazu da jeste postojao

Nije dovoljno nešto reći, već sve treba dokazati, neki nikako da shvate osnove logike, e da.

kako dokazati da je aleksandar makedonski postojao
kad je samo 15-ak izvora poslije njega reklo da je postojao
nema suvremenika

gemini:

Evo, ovako vam kažem, s godinama čovjek nauči da se povijest ne smije uzimati zdravo za gotovo, već da se uvijek mora dobro kopati po starim spisima. Kad je riječ o Aleksandru Velikom, ili Makedonskom kako ga mi ovdje češće zovemo, situacija je zanimljiva, a pomalo i zamršena.

Naime, nijedan izvor koji danas imamo nije pisan za vrijeme njegova života ili odmah poslije njegove smrti. Sve su to kasniji spisi, nastali stotinama godina kasnije, a napisali su ih ljudi koji su se oslanjali na izgubljene, originalne izvore. To je slično kao kad biste vi danas pisali o događajima iz Prvog svjetskog rata oslanjajući se na usmena svjedočanstva i knjige iz pedesetih godina prošlog stoljeća.

Glavni izvori za Aleksandra Makedonskog
Najvažniji izvori koje danas imamo, a koji se smatraju primarnim sekundarnim izvorima (da, znam da zvuči zbunjujuće, ali to je povijesna terminologija), jesu:

Arijan (Lucius Flavius Arrianus Xenophon): On je živio u 2. stoljeću, dakle nekih 400 godina poslije Aleksandra. Napisao je djelo Anabaza Aleksandra Velikog koje se smatra najpouzdanijim i najcjelovitijim izvorom. Arijan se oslanjao na spise Ptolemeja I. Sotera i Aristobula, Aleksandrovih suvremenika i sudionika njegovih pohoda. Njihovi spisi su, nažalost, izgubljeni.

Kvint Kurcije Ruf (Quintus Curtius Rufus): Pisao je u 1. stoljeću. Njegova Povijest Aleksandra Velikog je dramatičnija i manje pouzdana od Arijanove, često s upitnim podacima, ali daje dobar uvid u to kako su Rimljani doživljavali Aleksandra.

Plutarh (Lucije Mestrije Plutarh): Živio je otprilike u isto vrijeme kad i Arijan. Njegova Aleksandrova biografija dio je zbirke Usporedni životopisi. Plutarh nije povjesničar u strogom smislu riječi, njega su više zanimale moralne pouke i karakterne crte, pa je njegov prikaz više biografski nego povijesni. No, i on je koristan.

Diodor Sicilski (Diodorus Siculus): Živio je u 1. stoljeću prije Krista. Njegovo djelo Biblioteka historike sadrži dio o Aleksandru. On se oslanjao na razne izvore, neke i nepouzdane, pa se i njegov rad mora uzimati s rezervom.

Justin (Marcus Junianus Justinus): Pisao je u 2. ili 3. stoljeću. On je sažeo veće djelo drugog povjesničara, Pompeja Troga. Njegov rad je vrlo kratak i često nedorečen, ali sadrži neke detalje kojih nema kod drugih autora.

Dakle, da sažmemo, nemamo stotine izvora, ali imamo pet glavnih autora čiji su nam spisi preživjeli. Iako nisu bili njegovi suvremenici, ti su se autori oslanjali na izjave i zapise ljudi koji su zaista bili uz Aleksandra. Zato se svi povjesničari slažu da je Aleksandar Makedonski zaista postojao i da je njegova povijesna uloga neupitna.

Uostalom, dokaz o njegovu postojanju nije samo u knjigama, nego i u gradovima koje je osnivao, u grčkom jeziku koji je proširio i u cijeloj helenističkoj kulturi koja je nastala zahvaljujući njegovim osvajanjima. To su vam, na kraju, najčvršći dokazi.



jaro pa aleksandar je ko Isus u kontekstu naše priče

isus je svašta osnivao što postoji i danas i vidljivo i nevidljivo
i više ljudi za njega zna
nekih 25 000 izvora napram aleksandrovih 15-ak

[PixelDrifter]

Ne izmisljaj i ne izvrci, zna se njegova godina rodjenja i godina smrti, zna se ime njegovog oca i datum njegovog rodjenja i smrti. Znaju se bitke, pobjede, sve lijepo zapisano. Kada se neko upire da izjednaci mit sa istorijom. Ne ide na silu. Aleksandar i njegov otac su u udzbenicima istorije za osnovnu i srednju skolu, a Isusa tamo nema. A, ti insistiraj i dalje kao i Zehran, ali dzaba ti: cinjenice su jedno, a naklapanja iz Biblije nesto sasvim drugo. Znas kako se kaze, lazes k'o Biblija. Mozda o Aleksandru nisu sacuvani spisi koji su tadasnji isoricari pisali o njemu, ali nam je ostalo more materijala od njegovog oca:

AI CHAT BOT:

Filip II Makedonski je izuzetno dobro dokumentovan za svog vremena.

Za razliku od nekih drugih antičkih ličnosti čije postojanje ponekad dovode u pitanje revizionisti (poput Homerusa ili kralja Arturije), postojanje Filipa II Makedonskog je nesumnjivo i čvrsto utemeljeno u savremenim mu izvorima i arheologiji.

Evo dokaza kategorizovanih po tipu:
1. Savremeni Istorijski Izvori (napisani za njegovog života)

Ovi izvori su najdirektniji dokaz, iako nisu sačuvani u originalu, već kroz citate i reference kasnijih autora.

Eshina (Aeschines) i Demosten (Demosthenes): Ovo su najvažniji i najdirektniji dokazi. Obojica su bila atinska državnika i govornika koji su živeli u isto vreme kao Filip i lično se sreli s njim. Njihovi politički govori, posebno Demostenove "Filipike" (Φιλιππικοί) i "Olinthijake" (Ὀλυνθιακοί), kao i Eshinovi odgovori, prepuni su reference na Filipa, njegove akcije, namere i karakter. Ovi govori nisu napisani kao istorija, već kao politički instrumenti, što ih čini još autentičnijim kao savremenim zapisima. Oni ne dokumentuju samo njegovo postojanje, već i njegove specifične aktivnosti u realnom vremenu.

Primer: Demosten u Prvoj Filipici (351. p.n.e.) direktno upućuje sav Atinjane: "Vi znate, Atinjani, da se Filip nije ovlastio ne samo zahvaljujući svojoj snazi, već i našem nemaru...".

Teopomp (Theopompus) iz Hiosa: Savremenik Filipa koji je napisao "Filipike" (Φιλιππικά) – monumentalno delo od 58 knjiga posvećeno isključivo Filipovoj vladavini. Iako je delo izgubljeno, preko 300 fragmenta je sačuvano kroz citate kod kasnijih autora (poput Ateneja i Plutarha). Teopomp je proveo vreme na Filipovom dvoru i njegovo delo, iako kritičko, predstavlja izuzetno detaljan savremeni izveštaj.

Efor (Ephorus) i Anaksimen (Anaximenes) iz Lampsaka: Drugi istoričari čija su dela, iako delimično sačuvana, sadržala značajne odlomke o Filipu. Anaksimen se takođe smartao savremenikom koji je poznavao Filipa.

Njegovo postojanje je potkrepljeno:

Direktnim, savremenim pisanim izvorima (Demosten, Eshin) koji su s njim lično komunicirali.

Detaljnim istorijama napisanim od strane savremenika (Teopomp) koji su ga pratili.

Nepobitnim fizičkim dokazima – njegovim grobom sa kosturom koji nosi tragove njegovih poznatih povreda.

Njegovim likom na hiljadama kovanica koje je kovao togom života.

Zbog ovog bogatstva dokaza, Filip II se smatra jednom od najbolje dokumentovanih ličnosti iz 4. veka pre nove ere. Istoričarska debata se ne vodi oko toga da li je postojao, već oko tumačenja njegovih motiva, karaktera i tačne prirode njegovih reformi.

[Truba]

sve se za Isusa zna isto
čak se i godine broje od njega

[PixelDrifter]

sve se za Isusa zna isto
čak se i godine broje od njega

Pa, nije. napisao sam ti iznad. Nije. Cini ti se. Vjerujes u izmisljotine i siris izmisljotine. Nije to dobro.

AI CHAT BOT:
Fizički dokazi istorije Aleksandra Velikog:

Gradovi koje je osnovao: Najpoznatiji je Aleksandrija u Egiptu. Arheološka istraživanja otkrivaju planiranje grada, palatu Ptolemejevića i druge strukture iz njegovog vremena.

Novac (kovanice): Ovo je možda najautentičniji i najrasprostranjeniji savremeni prikaz koji imamo. Aleksandar je kovao ogromne količine novca tokom i nakon svoje vladavine. Na kovanicama (srebrni tetradrahmi i zlatni stateri) često se pojavljuje njegov lik, idealizovan, sa atributima Zeus-Amona (rogovi ovna), koji simbolišu njegovo božansko poreklo.

Ostaci u gradu Peli (Makedonija): Mozaici, zidne slike i ostaci palate njegovog oca Filipa II, gde je Aleksandar odrastao. Pružaju uvid u sredinu iz koje je došao.

[Truba]

ima sinagoga u kojoj je isus molio i crkve koje je gradio po svojim suradnicima
a tu su i sakramenti te lokacije kuda je hodio sve je evidentirano naknadno nakon njegove smrti i sve se poklapa
i mjerne jedinice za duljinu i težinu i novci


ne bi bio prvi put da je neki grad osnovao neki izmisljeni lik

naravno ja karikiram aleksander je postojao
ucili smo o njemu u skoli
problem je što u istoj smo knjizi ucili i o isusu
plava knjiga povijesti prvi razred gimnazije

[teodati]

To su te budalastine...

Koje godine je Ivan to napisao? Zna li se?

Shvati da ne postoje dokazi za kriz. Ne postoje dokazi cak ni da je Isus postojao.

Ali, zato postoje dokazi, naucno potvrdjeni:
- Da je sve sto je ikad zapisano o Isusu nastalo desetinama i stotinama godina nakon njega, tacnije nakon navodnog perioda u kojem je zivio.
- Da niko od tih famoznih "apostola" nije ni zivio u njegovo vrijeme, cak ne zna ni da li su se ti ljudi uopste zvali onako kako se navodi u Bibliji (Matej, Luka, Ivan, Marko...).
- Da je sadrzaj Biblije funkcionalno i sustinski mijenjan tokom 500 godina, do prve kanonizacije od strane crkve, koja je probrala sta ide, a sta ne ide u Bibliju (logicno, probrali su ono sto ce odgovarati tadasnjoj crkvi).
- Itd.itd.itd.itd.


Sve je kontradikcija jer je sve laz.

Već sam ovo sve objasnio, neću ponavljati, bitno je da nitko nema dokaza ni da je to sve istina ni da je laž, pametnome dosta, ne raspravlja se o nečemu što nitko ne zna, kraj priče.

Ma hajde... Kad ne mozes nesto dokazati, onda relativiziras
Ne postoje dokazi za nabrojano, ali postoje neki drugi za drugo nabrojano.

2-2=0

Opet ti nije jasno što je zapravo dokaz, ok, jednom ćeš shvatiti, što drugo reći.

[teodati]

Već sam ovo sve objasnio, neću ponavljati, bitno je da nitko nema dokaza ni da je to sve istina ni da je laž, pametnome dosta, ne raspravlja se o nečemu što nitko ne zna, kraj priče.

Ma hajde... Kad ne mozes nesto dokazati, onda relativiziras
Ne postoje dokazi za nabrojano, ali postoje neki drugi za drugo nabrojano.

2-2=0

A koliko je 2:0?

Tebi ne ide matematika, a još manje logika.

0:2=0

0:0=2

2X0:0

Možda jednom ovo shvatiš, samo kažem.

[Hakiz]

Ma hajde... Kad ne mozes nesto dokazati, onda relativiziras
Ne postoje dokazi za nabrojano, ali postoje neki drugi za drugo nabrojano.

2-2=0

A koliko je 2:0?

Tebi ne ide matematika, a još manje logika.

0:2=0

0:0=2

2X0:0

Možda jednom ovo shvatiš, samo kažem.

[teodati]

A koliko je 2:0?

Tebi ne ide matematika, a još manje logika.

0:2=0

0:0=2

2X0:0

Možda jednom ovo shvatiš, samo kažem.

I meni je smiješno kako se praviš pametan, a osnove logike i matematike ne razumiješ, ali to zapravo nije smiješno, naprotiv!