Jugoslavija

[Domaci izdajnik]

Kako ti onda završi u SA i ovuda po forumu nam mjeriš pamet?

[skupljac_zeljeza]

Nepismeni od nista napravise nesto(svasta) a danasnji pismeni od svasta stvorise NISTA.

Bilo je i tada kako kome. Ako si imao partijsku imao si veće šanse kao i danas. Ako nisi, imao si Njemačku kao opciju i onda i danas.

[HelaS]

[HelaS]

Na današnji dan, 27. jula 1950. godine, tačno pet godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, u saobraćaj je pušten put Beograd–Zagreb, dug 400 kilometara, poznatiji kao "Auto-put bratstva i jedinstva".

Bio je to infrastrukturni i ideološki poduhvat bez presedana u tadašnjoj Jugoslaviji, koji nije samo povezivao dva najveća grada Federativne Narodne Republike Jugoslavije, već je simbolizirao obnovu, ujedinjenje i novu epohu zajedništva jugoslovenskih naroda.

Prvi pravi auto-put u Jugoslaviji

"Auto-put bratstva i jedinstva" bio je prvi moderni put takvog tipa u zemlji, s ciljem da olakša kretanje ljudi i roba, ali i da posluži kao simbol državne snage i socijalističkog entuzijazma. Izgradnja puta bila je organizovana u duhu poratne obnove – ne kao državni građevinski projekat u današnjem smislu, već kao masovna društvena akcija u kojoj su glavnu ulogu imale omladinske radne brigade.

Na njegovoj izgradnji radilo je više od 200.000 mladih ljudi iz svih republika i pokrajina tadašnje Jugoslavije, uključujući i veliki broj omladinaca iz Bosne i Hercegovine, koji su mjesecima spavali u šatorima, jeli iz vojničkih kazana i lopatama kopali trasu kroz šume, polja i brda.

Koliko je trajala izgradnja?

Izgradnja ove dionice puta trajala je manje od godinu dana – prema arhivskim podacima, glavni radovi su započeli u jesen 1949. godine, a već 27. jula 1950. godine put je svečano pušten u promet. Iako skromno uređen po tadašnjim standardima (u početku bez asfaltne podloge, s jednom trakom u svakom smjeru), ovaj put bio je revolucionaran u jugoslovenskom saobraćaju.

Tačna novčana vrijednost izgradnje nije zvanično precizirana u tadašnjim izvorima, djelimično i zbog toga što je najveći dio radne snage bio dobrovoljan. No, dostupne procjene govore da je ukupna vrijednost materijala, logistike, opreme i koordinacije premašila nekoliko milijardi dinara tadašnje vrijednosti, što bi danas iznosilo desetine miliona eura. Međutim, najvrednija "valuta" u ovom projektu bila je radna snaga omladine, koja je svoj trud smatrala doprinosom izgradnji bolje budućnosti.


Naziv "Auto-put bratstva i jedinstva" nije bio slučajan. On je, uz praktičnu funkciju, nosio i snažnu simboliku – povezivanje naroda koji su tek izašli iz krvavog rata i stvaranje osjećaja zajedništva unutar nove socijalističke zajednice. Omladinske brigade nisu bile samo fizička sila na gradilištu, već i ideološka snaga – učesnici su u večernjim satima imali politička predavanja, kulturne večeri, pisali radne dnevnike i učili o tekovinama revolucije.

Kasnije je ovaj put produžen ka Ljubljani, Skoplju, a potom i ka grčkoj granici, čime je nastala magistrala duga više od 1.000 kilometara, koja je povezivala sjever i jug Jugoslavije. Auto-put bratstva i jedinstva bio je kičma saobraćajne mreže bivše države – put koji je Jugoslaviju spajao fizički, ali i simbolički.

Danas, iako tehnički nadograđivan i rekonstruisan, ovaj put i dalje postoji kao dio savremene mreže autoputeva, ali njegovo izvorno ime sve rjeđe se spominje. Ipak, 27. juli ostaje podsjetnik na doba kada su ideali, mladost i lopate zajednički gradili temelje jedne države.
https://www.klix.ba/vijesti/bih/na-dana ... /250727037

[Truba]

podivljali seksualni komunisti

Sarajevo:
Žalosni moralni ekscesi među radništvom u Tvornici duhana

Tuže nam se neke katolikinje-radnice iz sarajevske Tvornice duhana na više nego žalosne moralne prilike među radništvom u tvornici. Javno se, osobito u vrijeme odmo¬ra, vode najbljutaviji bordelski razgovori i pjevaju pornografske pjesme, psuje se na najprostačkiji način, nekoje pokvarene rad¬nice i radnici javno, pred drugima, provode seksualno orgijanje, na skoro nevjerojatan način, po zahodima i kupaonama goni se blud bez ikakva sakrivanja i rezerve, a na strahovitu sablazan poštenijeg dijela rad¬nika i radnica, osobito mlađih. Očito među radnicama ima i aktivnih prostitutki.
Upozorujemo na to Upravu tvornice, re¬darstvo i sve druge nadležne vlasti. Neka se provede istraga, neka se moralno pokva¬reni individui odstrane, neka se uvede ozbi¬ljan i strog nadzor nad moralnim vladanjem radnika, neka se propiše kućni red, koji će voditi računa o javnom moralu i higijen¬skoj zaštiti radništva.
Nažalost, među našim radništvom i od¬više je još vidljiv razorni utjecaj socijalističko komunističkog odgoja kroz decenije. Velik dio radništva bio je u moralnom po¬gledu posve podivljao, a seksualni nihilizam promican je među radništvom programatski i sustavno.
Treba jedamput početi s ozbiljnim čišće¬njem i liječenjem. Ne samo u sarajevskoj Tvornici duhana, nego svagdje po radovima i industrijama!
Očekujemo konkretne mjere. Za stvar će¬mo se i dalje interesirati.

1941. god

[holowey]

[Domaci izdajnik]

Što genijalno izjavi radosni, blajburška narikača

[SmokingMan]

Nisam siguran da se išta radikalnije promijenilo od afere Fabrike Duhana, ljudi se uredno tucaju na radnom mjestu i danas.

[Domaci izdajnik]

В СССР секса нет

[muha_sa]

Katolkinje se tuže

[Truba]

evo još jedna iz istog broja ali 10 godina prije...ali se mnogo odnosi na komunjare
stepincilin

Krašić:
Mlada misa dr. Alojzija Stepinca.

U nedjelju, 19. srpnja, čitao je mladu misu u svom rodnom mjestu Krašiću vlč. g. dr. Alojzije Stepinac, član veoma ugledne i stare obitelji, koja je hrvatskom na rodu dala velik broj pobožnih i svetih svećenika. Dr. Alojzije Stepinac upravo je dovršio filozofske i bogoslovske nauke u Rimu gdje je bio pitomac glasovitog kolegija Germanikuma. Njegova mlada misa bila je poseban događaj za njegov kraj te je obavljena uz velike svečanosti. Mladome slugi oltara od srca čestita naše uredništvo uz željni, da naš prijatelj umnoži redove oduševljenih, apostolskih trudbenika u vinogradu Gospodnjem.

1931

vizionarska vijest

[stric]

podivljali seksualni komunisti

Sarajevo:
Žalosni moralni ekscesi među radništvom u Tvornici duhana

Tuže nam se neke katolikinje-radnice iz sarajevske Tvornice duhana na više nego žalosne moralne prilike među radništvom u tvornici. Javno se, osobito u vrijeme odmo¬ra, vode najbljutaviji bordelski razgovori i pjevaju pornografske pjesme, psuje se na najprostačkiji način, nekoje pokvarene rad¬nice i radnici javno, pred drugima, provode seksualno orgijanje, na skoro nevjerojatan način, po zahodima i kupaonama goni se blud bez ikakva sakrivanja i rezerve, a na strahovitu sablazan poštenijeg dijela rad¬nika i radnica, osobito mlađih. Očito među radnicama ima i aktivnih prostitutki.
Upozorujemo na to Upravu tvornice, re¬darstvo i sve druge nadležne vlasti. Neka se provede istraga, neka se moralno pokva¬reni individui odstrane, neka se uvede ozbi¬ljan i strog nadzor nad moralnim vladanjem radnika, neka se propiše kućni red, koji će voditi računa o javnom moralu i higijen¬skoj zaštiti radništva.
Nažalost, među našim radništvom i od¬više je još vidljiv razorni utjecaj socijalističko komunističkog odgoja kroz decenije. Velik dio radništva bio je u moralnom po¬gledu posve podivljao, a seksualni nihilizam promican je među radništvom programatski i sustavno.
Treba jedamput početi s ozbiljnim čišće¬njem i liječenjem. Ne samo u sarajevskoj Tvornici duhana, nego svagdje po radovima i industrijama!
Očekujemo konkretne mjere. Za stvar će¬mo se i dalje interesirati.

1941. god

malo mi je čudan "razorni utjecaj socijalističko komunističkog odgoja kroz decenije 1941.¨
stric

[Truba]

ja sam završio katoličku gimnaziju
većina profa su bili komunisti
mentalno ili stvarno
samo su slučajno imali katolicko obiteljsko naslijedje i ime da im je lakše radit u ksc nego drugoj gimnaziji

isto je bilo i za vrijeme kraljevine...
socijalista na svakom koraku
antiklerika

isto je i danas
obrazovanje...cudna institicija

[Domaci izdajnik]

Šta ti koristiš kada ti se mjesto Gospe ukazuju komunisti na svakom koraku?

[HelaS]

[muha_sa]

[teskeredzic_22]

ja sam završio katoličku gimnaziju
većina profa su bili komunisti
mentalno ili stvarno
samo su slučajno imali katolicko obiteljsko naslijedje i ime da im je lakše radit u ksc nego drugoj gimnaziji

isto je bilo i za vrijeme kraljevine...
socijalista na svakom koraku
antiklerika

isto je i danas
obrazovanje...cudna institicija

Točno.
Trebalo je to efikasnije
No potrajalo je od deseti travnja do deseti travnja
Odprilike

[sinuhe]

Sergeja, vođu tog hora Djevojke sa Neretve, su ono fizički napali poslije rata "zbog rata u Čečeniji". Bio je iz porodice ruskih emigranata.
Je li mu ta plavokosa djevojka sa snimka ćerka?

[mishic]

Da su sredstva u SFRJ koja su uložena u podzemne objekte JNA ulagana u fabrike ili npr. putnu infrastrukturu bila bi to znatno drugačija zemlja od one koju pamtimo.

Pokušaji da se dođe do podataka o broju tih podzemnih objekata ostaju bez rezultata a tek kada bi se nastojalo doći do cijene njihova koštanja to bi bile zapanjujuće brojke.

Ono što je dodatna žalost je njihovo današnje stanje počev od "Željave" pa do stotina i stotina drugih koji nisu imali sreću da budu spašeni kao objekat u Konjicu.

[RtrnOfSalisbury]

Da su sredstva u SFRJ koja su uložena u podzemne objekte JNA ulagana u fabrike ili npr. putnu infrastrukturu bila bi to znatno drugačija zemlja od one koju pamtimo.

Pokušaji da se dođe do podataka o broju tih podzemnih objekata ostaju bez rezultata a tek kada bi se nastojalo doći do cijene njihova koštanja to bi bile zapanjujuće brojke.

Ono što je dodatna žalost je njihovo današnje stanje počev od "Željave" pa do stotina i stotina drugih koji nisu imali sreću da budu spašeni kao objekat u Konjicu.

jes, ali nebi ondak osvojili cetvrto mjesto u takmicenju vojski. ovako se isplatilo, malo je falilo za trece mjesto i broncanu medalju ali i etvrto mjesto je ogroman uspijeh. malo ko je imo tako dobre djenerale

[skupljac_zeljeza]

"Jugoslavija nije propala jer nije bilo rješenja, već zato što je Srbija odbila sva rješenja"
Latinka Perović

[Truba]

jugoslavija je propala jer se nije cijenilo poduzetnistvo privatna svojina i sloboda

https://ramski-vjesnik.ba/clanak/spomen ... ne/260586/

Nekada se ovdje živjelo punim plućima. Težak je to bio život, ali s dosta ljubavi i puno radosti. Iako je bilo teško ljudi su ostajali i opstajali sve do pedesetih i šezdesetih godina dvadesetog stoljeća. Ondašnja država Jugoslavija odlučila je stanovnike potjerati s njihovih stoljetnih ognjišta. Važnije je bilo graditi zadrugu i farmu, nego životi obitelji Blažević, Vladić, Rajić, Škarica, Šelo…

I tako je počeo egzodus pod palicom socijalističke države koja se klela u socijalnost, ali je uvijek za provedbu koristila palicu. Stanovnici su se morali seliti gdje su znali i mogli. Tako su se raselili od Dobrošina i Ždrimaca Gornjem Vakufu-Uskoplju do ravne Slavonije.

[Domaci izdajnik]

jugoslavija je propala jer se nije cijenilo poduzetnistvo privatna svojina i sloboda

https://ramski-vjesnik.ba/clanak/spomen ... ne/260586/

Nekada se ovdje živjelo punim plućima. Težak je to bio život, ali s dosta ljubavi i puno radosti. Iako je bilo teško ljudi su ostajali i opstajali sve do pedesetih i šezdesetih godina dvadesetog stoljeća. Ondašnja država Jugoslavija odlučila je stanovnike potjerati s njihovih stoljetnih ognjišta. Važnije je bilo graditi zadrugu i farmu, nego životi obitelji Blažević, Vladić, Rajić, Škarica, Šelo…

I tako je počeo egzodus pod palicom socijalističke države koja se klela u socijalnost, ali je uvijek za provedbu koristila palicu. Stanovnici su se morali seliti gdje su znali i mogli. Tako su se raselili od Dobrošina i Ždrimaca Gornjem Vakufu-Uskoplju do ravne Slavonije.

Joj bajki led te jebo kao kada sa srpske strane pričaju o selima sa Manjače, Zmijanja i oko Grahova i Glamoča, manje-više ista priča u rangu Grimovih bajki Nije ih niko "potjerao" nego su mladi otišli u gradove na školovanje i tamo se zapošljavali i osnivali porodice, nije niko budala da se iz grada vraća u vukojebinu gdje skoro 6 mjeseci snijeg ne kopni pa si odsječen od svijeta, dok se u proljeće i ljeto radilo od jutra do mraka na njivi...

Seljačka posla, da im nije bilo SFRJ grad bi vidjeli samo na odsluženju vojnog roka ili kad odu ljekaru

[swanfilter]

jugoslavija je propala jer se nije cijenilo poduzetnistvo privatna svojina i sloboda

https://ramski-vjesnik.ba/clanak/spomen ... ne/260586/

Nekada se ovdje živjelo punim plućima. Težak je to bio život, ali s dosta ljubavi i puno radosti. Iako je bilo teško ljudi su ostajali i opstajali sve do pedesetih i šezdesetih godina dvadesetog stoljeća. Ondašnja država Jugoslavija odlučila je stanovnike potjerati s njihovih stoljetnih ognjišta. Važnije je bilo graditi zadrugu i farmu, nego životi obitelji Blažević, Vladić, Rajić, Škarica, Šelo…

I tako je počeo egzodus pod palicom socijalističke države koja se klela u socijalnost, ali je uvijek za provedbu koristila palicu. Stanovnici su se morali seliti gdje su znali i mogli. Tako su se raselili od Dobrošina i Ždrimaca Gornjem Vakufu-Uskoplju do ravne Slavonije.

Raspitaj se ti o protjerivanju i kaznjavanju stanovnistva Krajine nakon Cazinske bune, a koje je trajalo decenijama. Generacije su komad kruha samo po bijelom svijetu mogli zaraditi. Da se nije pojavio Pozderac razlike ne bi bilo između 45 i 91.

[PreWiBa]

jugoslavija je propala jer se nije cijenilo poduzetnistvo privatna svojina i sloboda

https://ramski-vjesnik.ba/clanak/spomen ... ne/260586/

Nekada se ovdje živjelo punim plućima. Težak je to bio život, ali s dosta ljubavi i puno radosti. Iako je bilo teško ljudi su ostajali i opstajali sve do pedesetih i šezdesetih godina dvadesetog stoljeća. Ondašnja država Jugoslavija odlučila je stanovnike potjerati s njihovih stoljetnih ognjišta. Važnije je bilo graditi zadrugu i farmu, nego životi obitelji Blažević, Vladić, Rajić, Škarica, Šelo…

I tako je počeo egzodus pod palicom socijalističke države koja se klela u socijalnost, ali je uvijek za provedbu koristila palicu. Stanovnici su se morali seliti gdje su znali i mogli. Tako su se raselili od Dobrošina i Ždrimaca Gornjem Vakufu-Uskoplju do ravne Slavonije.

Joj bajki led te jebo kao kada sa srpske strane pričaju o selima sa Manjače, Zmijanja i oko Grahova i Glamoča, manje-više ista priča u rangu Grimovih bajki Nije ih niko "potjerao" nego su mladi otišli u gradove na školovanje i tamo se zapošljavali i osnivali porodice, nije niko budala da se iz grada vraća u vukojebinu gdje skoro 6 mjeseci snijeg ne kopni pa si odsječen od svijeta, dok se u proljeće i ljeto radilo od jutra do mraka na njivi...

Seljačka posla, da im nije bilo SFRJ grad bi vidjeli samo na odsluženju vojnog roka ili kad odu ljekaru

Ne znam baš, ali mislim da i ti moraš proznati da je poslijeratna vlast puno više uradila na prebacivanju ruralnog stanovništva u gradove.
Kako na to sada svako gleda je naravno druga stvar.