Američki napadi na Iran pojačali su sve otvoreniju raspravu u Teheranu o budućnosti zemlje i o tome treba li iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei ostati na vlasti.
U danima koji su prethodili američkom napadu, skupina iranskih poslovnih ljudi, političkih i vojnih dužnosnika te rođaka visokorangiranih klerika, počela je kovati plan za upravljanje Iranom bez Hameneija - bilo u slučaju smrti 86-godišnjeg vođe ili njegovog uklanjanja, piše Arash Azizi za The Atlantic, pozivajući se na dva izvora uključena u razgovore.
Kako se u tekstu navodi, Skupština stručnjaka (vjersko tijelo sastavljeno od 88 klerika), trebala bi glasovati za smjenu Hameneija s njegove pozicije, ali organiziranje takvog glasovanja pod trenutnim okolnostima je malo vjerojatno. Stoga se vjerojatnijim čini rasplet u kojem bi Hamenei bio neformalno stavljen po strani i stvarnu vlast prenio na svoju privremenu zamjenu.
DETALJI UROTE
Osobe uključene u razgovore složile su se da bi odbor za vodstvo, koji bi se sastoji od nekoliko visokorangiranih dužnosnika, onda preuzeo upravljanje zemljom i pregovarao o sporazumu sa Sjedinjenim Državama kako bi zaustavili izraelske napade. Za ključnu ulogu u tom odboru za vodstvo razmatra se bivši iranski predsjednik Hassan Rouhani, koji nije uključen u razgovore, a u tekstu se također otkriva da su u sve uključeni vojni dužnosnici koji su u redovitom kontaktu sa svojim kolegama iz "velike zaljevske zemlje" (Saudijske Arabije op. a.), tražeći podršku za promjenu iranskog smjera i sastava njegovog vodstva.
Kako navodi Azizi, razlog zbog kojeg su dva izvora odlučila izaći u javnost (doduše, anonimno) s informacijama o urotničkim razgovorima jest to što žele procijeniti kakav bi bio regionalni i globalni stav po tom pitanju.
"Naša je samo jedna od ideja. Teheran je sada pun takvih zavjera. I oni razgovaraju s Europljanima o budućnosti Irana. Svi znaju da su Hameneiju dani odbrojani. Čak i ako ostane u uredu, neće imati stvarnu vlast", rekao je jedan izvor za The Atlantic.
Pritom treba naglasiti da je tu izjavu dao prije američkog napada na Iran. Kada ga je Azizi kontaktirao nakon eksplozija u nuklearnim postrojenjima u Fordowu, Natanzu i Isfahanu, taj izvor mu je rekao da su se "šanse da nekako uspiju potisnuti Hameneija sada povećale", ali da ipak nisu sigurni u to i da mi stvari mogle otići "u suprotnom smjeru".
Drugi izvor bio je još manje optimističan u vezi postizanja mira sa SAD-om i Izraelom.
"Čak i ako Iran na kraju odabere ratoboran stav protiv Sjedinjenih Država, Hamenei možda mora biti gurnut po strani," rekao je.
RAZILAŽENJE U STAVOVIMA
Ono što je sigurno nakon američkog napada jest to da je u krugovima bliskima iranskom režimu došlo do razilaženja u stavovima. Neki žele tražiti sporazum s Trumpom, čak i ako to znači svrgavanje Hameneija, dok drugi vjeruju da Iran mora uzvratiti, jer će u suprotnom biti suočen s nastavkom agresije.
"Iran će odgovoriti i rat će se proširiti, makar to bilo nakratko," rekao je Aziziju Mostafa Najafi, stručnjak iz Teherana blizak iranskom sigurnosnom establišmentu, netom nakon napada.
Dan ranije je, pak, otkrio da su iranski kapaciteti projektila i dronova još uvijek značajni, dodavši da je iransko dugo iskustvo u asimetričnom ratovanju ostavilo zemlju u dobroj poziciji za produženu bitku sa Sjedinjenim Državama i Izraelom.
Ipak, treba uzeti u obzir da je današnji libanonski Hezbolah sjena onog prijašnjeg i da je pokazao je malo interesa za pridruživanje iranskoj borbi s Izraelom i Sjedinjenim Državama. Irak je usred nacionalne izborne kampanje, što znači da pro-teheranske militantne skupine ne žele ostaviti dojam kao da vuku svoju zemlju u novi sukob.
Neke osobe bliske iranskom režimu smatraju da bi Iran sada mogao otvoreno težiti nuklearnom naoružavanju, ali kako tvrdi Mojtaba Dehghani, stručnjak sa sjedištem u Europi koji odlično poznaje iransko vodstvo, Hamenei nema vremena za dugoročne planove i u nadolazećim danima je izgledno da Iran odgovori simboličkim napadom, vjerojatno na američke baze u Iraku. Prema njegovom mišljenju, takav potez bi vjerojatno proširio rat i završio Hameneijevim padom, jer bi se njegovi protivnici našli u povoljnijoj situaciji da preuzmu uzde i sklope mir sa SAD-om.
Iran sada praktički mora birati između "dva zla": ili će proširiti rat i riskirati dodatno pogoršavanje odnosa sa zaljevskim zemljama u kojima se nalaze američke baze, ili će tražiti povijesni kompromis sa SAD-om, što bi značilo odustajanje od desetljećima dugog neprijateljskog stava.
Azizi u svom tekstu za The Atlantic zaključuje da je "Hameneijev stav istovremeno nepokolebljiv i oprezan do te mjere da ga se može nazvati kukavičkim" te da se "elite oko njega pitaju hoće li morati biti bačen po strani u potrazi za bilo kojim smjerom".
Preuzeto sa:
https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/sv ... la-1484507 
Early Warning – Home Front Command
Affected Areas:
Early Warning – Home Front Command
Affected Areas:
