Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
_BataZiv_0809 wrote: ↑30/05/2025 08:02
Ne kontam sto bankari svoje usluge zovu "proizvodi"
Kakav ba proizvod dajes kes na kamatu
Da bar daju svoj kes, daju tudje pare koje vrte ili virtuelne koje ni nemaju.
Pa onda ja tim virtuelnim novcem platim robu, ovi iz trgovine to virtuelno proknjiže i imamo kruženje virtuelnog novca u prirodi.
To je to, nije dzaba sto toliko forsiraju karticno placanje. Sto se manje koristi kesa, to oni mogu "prodavati" vise virtuelnog i nepostojeceg novca i dobro naplacivati sto nam daju pare koje ni sami nemaju.
Da bar daju svoj kes, daju tudje pare koje vrte ili virtuelne koje ni nemaju.
Pa onda ja tim virtuelnim novcem platim robu, ovi iz trgovine to virtuelno proknjiže i imamo kruženje virtuelnog novca u prirodi.
To je to, nije dzaba sto toliko forsiraju karticno placanje. Sto se manje koristi kesa, to oni mogu "prodavati" vise virtuelnog i nepostojeceg novca i dobro naplacivati sto nam daju pare koje ni sami nemaju.
Želiš reći da banke kreditiraju novcima bez pokrića?
Pa onda ja tim virtuelnim novcem platim robu, ovi iz trgovine to virtuelno proknjiže i imamo kruženje virtuelnog novca u prirodi.
To je to, nije dzaba sto toliko forsiraju karticno placanje. Sto se manje koristi kesa, to oni mogu "prodavati" vise virtuelnog i nepostojeceg novca i dobro naplacivati sto nam daju pare koje ni sami nemaju.
Želiš reći da banke kreditiraju novcima bez pokrića?
Ne znam kakvo tacno pokrice imaju, ali znam da ako bi sad svi otisli da podignemo svoj novac sa bankomata i sa saltera, da banke ne bi imale dovoljno kesa da svima isplate njihov novac.
To je to, nije dzaba sto toliko forsiraju karticno placanje. Sto se manje koristi kesa, to oni mogu "prodavati" vise virtuelnog i nepostojeceg novca i dobro naplacivati sto nam daju pare koje ni sami nemaju.
Želiš reći da banke kreditiraju novcima bez pokrića?
Ne znam kakvo tacno pokrice imaju, ali znam da ako bi sad svi otisli da podignemo svoj novac sa bankomata i sa saltera, da banke ne bi imale dovoljno kesa da svima isplate njihov novac.
Imati dovoljno kesha, imati dovoljno novca, i imati dovoljno imovine su tri razlicite stvari.
Ti dajes banci pare kao depozit, banka tebi daje pare kao kredit. Ti mozes povuci svoje pare iz banke kad god hoces, ali banka ne moze naplatiti kredit kad ona hoce nego kad pise u ugovoru. Tvoj novac ne stoji u banci u trezoru ili na racunu niti je ikad stajao otkad postoje banke, to nema veze sa virtuelnom valutom vec je ista situacija bila kada se placalo u zlatu. Tvoj novac je proslijedjen komsiji koji je digao kredit za auto, a tebi ce se ako odlucis podici pare proslijediti rata za kucu od nekog lika iz Zenice. Kredit je imovina banke koja se polako pretvara u novac, ali ce to postati tek za 15-20 godina.
Da bi se sprijecili "bank runs" postoje agencije za bankarstvo koje tjeraju banke da imaju odredjenu rezervu novca, obicno da mogu pokriti mjesec dana poslovanja u normalnom obimu.
MarshalDodik wrote: ↑16/03/2025 09:11
Ne kontam, zasto se u pravilu svaki jaci napad u savremenim ratovima izvodi sa subote na nedjelju?
Uvijek u nedjelju ujutro citamo vijesti da se bas u toku noci desio silovit', do sada najjaci napad i sl.
Cudno?
Moram se citirati.
Sve udarne akcije idu u prime time-u
Želiš reći da banke kreditiraju novcima bez pokrića?
Ne znam kakvo tacno pokrice imaju, ali znam da ako bi sad svi otisli da podignemo svoj novac sa bankomata i sa saltera, da banke ne bi imale dovoljno kesa da svima isplate njihov novac.
Imati dovoljno kesha, imati dovoljno novca, i imati dovoljno imovine su tri razlicite stvari.
Ti dajes banci pare kao depozit, banka tebi daje pare kao kredit. Ti mozes povuci svoje pare iz banke kad god hoces, ali banka ne moze naplatiti kredit kad ona hoce nego kad pise u ugovoru. Tvoj novac ne stoji u banci u trezoru ili na racunu niti je ikad stajao otkad postoje banke, to nema veze sa virtuelnom valutom vec je ista situacija bila kada se placalo u zlatu. Tvoj novac je proslijedjen komsiji koji je digao kredit za auto, a tebi ce se ako odlucis podici pare proslijediti rata za kucu od nekog lika iz Zenice. Kredit je imovina banke koja se polako pretvara u novac, ali ce to postati tek za 15-20 godina.
Da bi se sprijecili "bank runs" postoje agencije za bankarstvo koje tjeraju banke da imaju odredjenu rezervu novca, obicno da mogu pokriti mjesec dana poslovanja u normalnom obimu.
Znam da su to razlicite stvari, mozda sam se malo neprecizno izrazio, ali svejedno stoji da nam banka prodaje nesto sto nema, korisi velikim dijelom pare koje nema da na njima uzima kamate.
Zbog toga im odgovara da sto vise transakcija ide preko kartice i ziralno, sto se manje koristi kes to je njima bolje na razne nacine, npr uzimanje provizija za transakcije
Ne znam kakvo tacno pokrice imaju, ali znam da ako bi sad svi otisli da podignemo svoj novac sa bankomata i sa saltera, da banke ne bi imale dovoljno kesa da svima isplate njihov novac.
Imati dovoljno kesha, imati dovoljno novca, i imati dovoljno imovine su tri razlicite stvari.
Ti dajes banci pare kao depozit, banka tebi daje pare kao kredit. Ti mozes povuci svoje pare iz banke kad god hoces, ali banka ne moze naplatiti kredit kad ona hoce nego kad pise u ugovoru. Tvoj novac ne stoji u banci u trezoru ili na racunu niti je ikad stajao otkad postoje banke, to nema veze sa virtuelnom valutom vec je ista situacija bila kada se placalo u zlatu. Tvoj novac je proslijedjen komsiji koji je digao kredit za auto, a tebi ce se ako odlucis podici pare proslijediti rata za kucu od nekog lika iz Zenice. Kredit je imovina banke koja se polako pretvara u novac, ali ce to postati tek za 15-20 godina.
Da bi se sprijecili "bank runs" postoje agencije za bankarstvo koje tjeraju banke da imaju odredjenu rezervu novca, obicno da mogu pokriti mjesec dana poslovanja u normalnom obimu.
Znam da su to razlicite stvari, mozda sam se malo neprecizno izrazio, ali svejedno stoji da nam banka prodaje nesto sto nema, korisi velikim dijelom pare koje nema da na njima uzima kamate.
Zbog toga im odgovara da sto vise transakcija ide preko kartice i ziralno, sto se manje koristi kes to je njima bolje na razne nacine, npr uzimanje provizija za transakcije
Varas se, nema to veze sa tim. Kada bi teoretski svi htjeli da prebacimo novac u inostranstvo, znaci "online, karticno", opet ne bi moglo. Nisu to samo brojke kako zamisljas, pa da kešom ne moze a virtuelno moze.
Ne sjecam se vise tacnog procenta, ali mislim da oko 10% banke imaju obavezne rezerve na racunu centralne banke. Kada bi krenuli svi da podignu/prebace, banka onda poteze za tim rezervama, ako predje dalje onda centralna banka moze da ih pogura i preko tog iznosa..
Banka u bankovnom sistemu bukvalno pravi nove pare, dakle povećava "money supply" u ekonomiji jedne države. Dakle, može se reći da je to njihov proizvod. Koristiću najmanje moguće sume zbog jednostavnosti.
Recimo, dođe osoba A, i depozitira na svoj račun 10 dolara. U tom trenutku, "money supply" je samo 10 dolara. Jasno je da ako je banka dužna da isplati kamate na tih deset dolara, mora nekako kreirati veću sumu od deset dolara. To ne može uraditi samo tako što će držati taj novac na računu. Mora kreirati "novi novac".
Banka je dužna po propisima Centralne Banke zadržati 10% (ovo je tipično) od tog depozita na računu, dakle jedan dolar. Ostatak, dakle devet dolara, da, recimo, meni kao kredit da pokrenem biznis. Ja tih devet dolara odnesem u moju banku i depozitiram. Sada već imamo originalnih 10 dolara depozitirano od strane osobe A i devet dolara depozitirano od mene, "money supply" je već 19 dolara. Centralna Banka može printati više para. S tim što ovaj moj depozit postaje stvarni novac kada počnem redovno otplaćivati svoj dug sa kamatama. Pretpostavlja se da ću ja to otplaćivati tako što zaradim. Dakle, tako je kako se rad pretvara u "novi novac", to jest novi proizvod.
Povećanje "money supply" indicira da je ekonomija zdrava. Ulaže se, otvaraju se novi biznisi, zapošljavaju se ljudi, potrošnja raste. Postoji i opasnost da prebrzo povećani "money supply" uzrokuje inflaciju (i druge probleme). Centralna Banka je dužna to da kontrolira. Postoji mogućnost i da banke počnu sumanuto posuđivati novac ljudima koji ne mogu to vratiti. Zato Centralna Banka određuje kamatne stope, da ohrabri ili obeshrabri dizanje kredita.
Ovo je najjednostavnije moguće objašnjenje. Naravno da ima još mnogo stvari koje treba razmatrati u jednoj ekonomiji.
Na pitanje da li bi banka imala dovoljno novca da isplati svima odjednom njihove pare, odgovor je da bi, ako se slijedi zakon,
imala pokriće da izvrši isplate, ali ne neophodno i fizičku stvar (proizvod) koja se zove novac. Centralna Banka bi im pomogla u tom slučaju.
Last edited by Osmi Socrates on 02/06/2025 04:05, edited 4 times in total.
E hajmo sad zamisliti apsurdnu situaciju u imaginarnoj državi X, u kojoj niko ne koristi "virtuelni" novac i sve se transakcije obavljaju isključivo fizičkim novcem.
To je to, nije dzaba sto toliko forsiraju karticno placanje. Sto se manje koristi kesa, to oni mogu "prodavati" vise virtuelnog i nepostojeceg novca i dobro naplacivati sto nam daju pare koje ni sami nemaju.
Želiš reći da banke kreditiraju novcima bez pokrića?
Ne znam kakvo tacno pokrice imaju, ali znam da ako bi sad svi otisli da podignemo svoj novac sa bankomata i sa saltera, da banke ne bi imale dovoljno kesa da svima isplate njihov novac.
moras to onda sagledati i sa druge strane. tebi banka daje pare koje ti nemas. i da sutra banka odluci da trazi svima koji imaju kredit da ga isplate skoro niko ne bi mogao, jer nemaju dovoljno kesa...
Banke vole digitalne transakcije iz vise razloga a primarna dva su:
1. Mogu naplatiti transakciju - jer svako placanje karticom ide dio transakcije banci.
2. Nema troskova vezanih za baratanje keso. Puno se para trosi na transport novca, osiguravanje sigurnosti tih transporta itd.. sve to kosta, a banci ne donosi apsolutno nista.
To je to.. nikakva zavjera da se nekome nesto kontrolise, vec samo interes banke da ona zaradi. U sustini banka u drustvu sa potpuno digitalnim novcem postaje kao i drzava. Na svaku transakciju uzima sebi dio. Gdje ces bolji poslovni model.
Želiš reći da banke kreditiraju novcima bez pokrića?
Ne znam kakvo tacno pokrice imaju, ali znam da ako bi sad svi otisli da podignemo svoj novac sa bankomata i sa saltera, da banke ne bi imale dovoljno kesa da svima isplate njihov novac.
moras to onda sagledati i sa druge strane. tebi banka daje pare koje ti nemas. i da sutra banka odluci da trazi svima koji imaju kredit da ga isplate skoro niko ne bi mogao, jer nemaju dovoljno kesa...
Banka to dobro naplati sto mi da pare, bezobrazno puno, pri tome novcem koji nije njihov.
Dope_Man wrote: ↑02/06/2025 17:01
Banke vole digitalne transakcije iz vise razloga a primarna dva su:
1. Mogu naplatiti transakciju - jer svako placanje karticom ide dio transakcije banci.
2. Nema troskova vezanih za baratanje keso. Puno se para trosi na transport novca, osiguravanje sigurnosti tih transporta itd.. sve to kosta, a banci ne donosi apsolutno nista.
To je to.. nikakva zavjera da se nekome nesto kontrolise, vec samo interes banke da ona zaradi. U sustini banka u drustvu sa potpuno digitalnim novcem postaje kao i drzava. Na svaku transakciju uzima sebi dio. Gdje ces bolji poslovni model.
Slazem se za nabrojane stavke, ali ne mozes reci da nema i ovoga da im odgovara da se pare samo prebacuju sa racuna na racun i da oni mogu raspolagati tim novcem i koristiti ga da daju kredite i zaradjuju na tome. Ne govorim da je to sad nekakva zavjera, vec dobro osmisljen nacin poslovanja, te samo zelim da kazem da oni guraju kartice i karticno placanje iskljucivo zato jer njima tako odgovara i oni imaju visestruke koristi od toga.
Novac na tvom bankovnom računu ne pripada tebi, sa zakonske tačke gledišta. Pripada banci. Kada depozitiraš novac, stvara se odnos u kojem si ti kreditor, a banka je tvoj dužnik. Dakle, daješ pare banci na kredit. Akademici su skoro jednoglasni što se ovoga tiče. Banka ima pravo da koristi taj novac da stvara profit. Dakle, ista stvar kao i kad banka da kredit nekome da otvori biznis. Onaj koji uzme takav kredit ima pravo da koristi taj novac da stvara profit. Taj novac pripada njemu.
Ima slučajeva kada banka, generalno govoreći, ne smije koristiti novac na računu da stvara profit. Recimo, kada klijent otvori a trust fund.
Ne znam kakvo tacno pokrice imaju, ali znam da ako bi sad svi otisli da podignemo svoj novac sa bankomata i sa saltera, da banke ne bi imale dovoljno kesa da svima isplate njihov novac.
moras to onda sagledati i sa druge strane. tebi banka daje pare koje ti nemas. i da sutra banka odluci da trazi svima koji imaju kredit da ga isplate skoro niko ne bi mogao, jer nemaju dovoljno kesa...
Banka to dobro naplati sto mi da pare, bezobrazno puno, pri tome novcem koji nije njihov.
ti ga ne bi dobio da nije banke i sam pristajes na takve uslove. nije tu do banke... nije tebe banka zvala da trazis kredit...
nego, ti si poceo sa sasvim drugim poredjenjem, pa kada ti se ukaze i druga strana, onda ti to ne valja. pa idi brate u vehabije (ili Amishe) i ne pristaj na bilo kakvu kamatu. to bi onda bilo posteno od tebe. odhebes banke i vozdra. ali da koristis njihove usluge i onda ih optuzujes za to sto ih koristis je u najmanju ruku glupo. zato ti opisah i kako to sa druge strane izgleda...
a, pazi sada - nikada u zivotu nisam radio u banci. ali sam otplatio 11 kredita i imam jedan tekuci. i nikada ne bih rekao da je bezobrazno puno, iako znam da novac nije njihov ali isto tako znam da nije ni moj. da sam mislio da je bezobrazno puno onda to ne bih ni koristio. promisli malo o ovom sto ti govorim prije iduceg odgovora...
Da bi se sprijecili "bank runs" postoje agencije za bankarstvo koje tjeraju banke da imaju odredjenu rezervu novca, obicno da mogu pokriti mjesec dana poslovanja u normalnom obimu.
I ovo je jedini instrument monetarne politike koji ima CBBiH.
moras to onda sagledati i sa druge strane. tebi banka daje pare koje ti nemas. i da sutra banka odluci da trazi svima koji imaju kredit da ga isplate skoro niko ne bi mogao, jer nemaju dovoljno kesa...
Banka to dobro naplati sto mi da pare, bezobrazno puno, pri tome novcem koji nije njihov.
ti ga ne bi dobio da nije banke i sam pristajes na takve uslove. nije tu do banke... nije tebe banka zvala da trazis kredit...
nego, ti si poceo sa sasvim drugim poredjenjem, pa kada ti se ukaze i druga strana, onda ti to ne valja. pa idi brate u vehabije (ili Amishe) i ne pristaj na bilo kakvu kamatu. to bi onda bilo posteno od tebe. odhebes banke i vozdra. ali da koristis njihove usluge i onda ih optuzujes za to sto ih koristis je u najmanju ruku glupo. zato ti opisah i kako to sa druge strane izgleda...
a, pazi sada - nikada u zivotu nisam radio u banci. ali sam otplatio 11 kredita i imam jedan tekuci. i nikada ne bih rekao da je bezobrazno puno, iako znam da novac nije njihov ali isto tako znam da nije ni moj. da sam mislio da je bezobrazno puno onda to ne bih ni koristio. promisli malo o ovom sto ti govorim prije iduceg odgovora...
Vidi, ja sam se nadovezao na pricu da li banke imaju proizvod ili ne, te dodao da pri tome ne samo da nemaju proizvod vec koriste nase pare da na njima zaradjuju. Ne kazem ni da je to nelegalno jer ocigledno nije, samo mislim da mnogi nisu svjesni kako to funkcionise. Nekad su kamatari imali svoj novac koji su posudjivali, banke su smislile jos bolji nacin kako mogu da zarade i sa novcem koji nemaju, mogu reci cak i da im je to odlicna ideja, a ja samo skrecem paznju na to kako to funkcionise, niesam rekao da ne treba uzeti kredit kome treba.
Naravno da svi mi prihvatamo te uslove, i visoke kamate. Imam pravo da kazem da su bezobrazno visoke jer jesu, pogotovo kod nas, uzimaju lopatom i pri tome obmanjuju javnost nacinom kako prikazuju kamate da zvuci manje, izbjegavaju da kazu koliko ces stvarno vratiti para.
Pa nije baš, krediti nikad u BiH nisu bili povoljniji nego sada, sjećam se uslova tamo 2005.-2007. i kredita, puno se više vraćalo nego danas.
Limun mu žuti, sad se 50 hiljada KM dobije skoro pa za 24 h, nekada su za iznos od 10 hiljada KM išla obavezna dva žiranta.
Uz svaki kredit piše jasno koliko je novca dato i koliko je ukupno zaduženje, odnosno koliko ćeš vratiti.
Kamate postoje, niko ne daje pare na lijepe oči, ali u slučajevima kad digneš npr. kredit za auto od nekih 30 000 KM i za osam ili deset godina vratiš 37-38 hiljada, ne može se reći da su baš neke lihvarske kamate.
Naravno, u zemljama EU to je daleko povoljnije, ali su npr. vrtići skuplji nego kod nas, pa za dvoje djece, ode skoro jedna plata na te izdatke.
Osmi Socrates wrote: ↑02/06/2025 02:59
E hajmo sad zamisliti apsurdnu situaciju u imaginarnoj državi X, u kojoj niko ne koristi "virtuelni" novac i sve se transakcije obavljaju isključivo fizičkim novcem.
Stara je izreka da je sav novac ustvari kredit.
U gruzijskim vukojebinama osnovna valuta je - krompir, doslovno
Gledao sam dokumentarac o nekom nakupcu koji u Tbilisiju za budzasto kupuje tricarije i rabljenu obucu i odjecu po second hand radnjama, potrpa u kombi i zaputi se u selendre gdje sve proda - rijetko sta za gotovinu, jer ti nesretnici gotovine i nemaju, pa vecinu robe da za krompir: polovne cizme, na primjer, kostaju 25 kg krompira.
Osmi Socrates wrote: ↑02/06/2025 02:59
E hajmo sad zamisliti apsurdnu situaciju u imaginarnoj državi X, u kojoj niko ne koristi "virtuelni" novac i sve se transakcije obavljaju isključivo fizičkim novcem.
Stara je izreka da je sav novac ustvari kredit.
U gruzijskim vukojebinama osnovna valuta je - krompir, doslovno
Gledao sam dokumentarac o nekom nakupcu koji u Tbilisiju za budzasto kupuje tricarije i rabljenu obucu i odjecu po second hand radnjama, potrpa u kombi i zaputi se u selendre gdje sve proda - rijetko sta za gotovinu, jer ti nesretnici gotovine i nemaju, pa vecinu robe da za krompir: polovne cizme, na primjer, kostaju 25 kg krompira.
kako im onda izgleda Centralna banka? mada to ima i prednosti. nisu potrebna zasebna ministarstva za finansije i poljoprivredu, nego sve pod jednu kapu... vidis sto ti je usteda na vise nivoa.
mada to ima i prednosti. nisu potrebna zasebna ministarstva za finansije i poljoprivredu, nego sve pod jednu kapu... vidis sto ti je usteda na vise nivoa.