Nego mi je fino to kad nabacam više kašika u jogurt - pa mi naumpade da li se može pretjerati s tim.
Jer nedavno čitam "istraživanje" od previše popijene vode na dan može ti oteći mozak
Moderator: anex
Nije to isto, niti smije biti. SMJESA je gotov proizvod, i kao takav mora imati svoju analizu, bez obzira na sadržaj i njegove prethodne analize.-Chesterfield- wrote: ↑15/10/2024 23:06SpoilerShowPostoji više studija koje se bave uticajem lana, suncokretovih i tikvinih sjemenki, kao i cimeta na masnoću u krvi. Evo nekoliko ključnih izvora:HelaS wrote: ↑15/10/2024 22:26U nekoj drugoj državi, shodno njihovim propisima o zaštiti zdravlja ljudi i zdravstvenim protokolima, koje i mi u BiH imamo, jednako kvalitetne kao i tamo, u takvoj državi u kojoj su inspekcije ažurne i nekorumpirane, ovakva promocija jednog prehrambenog proizvoda bila bi predmet provjere vjerodostojnosti i istinitosti njenih navoda, bilo ko da ih piše. Na web stranicia firme GAMEHA, na njenom katalogu, za ovaj proizvod piše da je "SMJESA" protiv masnoće u krvi, da je Smjesa dobar regulator u skidanju masnoće u krvi, triglicerida i holesterola, da pojačava rad crijeva, reguliše
dobru probavu i jača imunitet, i da sadrži lan, suncokret, tikvu i cimet. Konzumira se dva puta dnevno po jedna kašika u 2 dcl jogurta. Sve to piše i na ambalaži i kupac čita i vjeruje. Svi trgovci u daljoj prodaji takođe navode ove osobine SMJESE kao zdravstveni proizvod, ali niko ne piše na osnovu čega, na osnovu kojih informacija, na osnovu kojih istraživanja, kada, gdje, ko je istraživao, itd. Nije nikad niko! Ne postoji zdravstvena potvrda, ne postoji dokument koji potvrđuje navode o učinku na zdravlje ljudi konzumacijom SMJESE.
Ovaj proizvod bi trebao biti farmaceustki proizvod, da je tako. Ili dodatak prehrani ljudi, upisan u Registar kod ministarstava zdravlja oba BiH entiteta kao takav. Da li je....
![]()
1. Laneno sjeme:
Studija objavljena u American Journal of Clinical Nutrition (2009) pokazala je da laneno sjeme može značajno smanjiti nivoe LDL holesterola. Sistematski pregled i meta-analiza studija pokazali su njegov pozitivan efekat na snižavanje masnoće u krvi kod osoba sa visokim holesterolom.
Još jedna meta-analiza iz Journal of Nutrition (2015) sugeriše da unos lanenog sjemena može poboljšati lipidni profil i smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti.
2. Suncokretove sjemenke:
Studija objavljena u Nutrients (2017) pokazala je da sjemenke bogate fitosterolima, kao što su suncokretove sjemenke, mogu smanjiti LDL holesterol, čime poboljšavaju ukupni lipidni profil.
Istraživanja iz European Journal of Clinical Nutrition (2015) ukazuju na to da suncokretove sjemenke mogu imati umjereni pozitivan uticaj na holesterol.
3. Sjemenke tikve:
Studija iz Phytotherapy Research (2009) pokazala je da ulje sjemenki tikve sadrži fitosterole koji pomažu u snižavanju holesterola kod pacijenata sa visokim nivoima masnoća u krvi.
Još jedno istraživanje iz Journal of Medicinal Food (2011) ističe pozitivan efekat konzumacije sjemenki tikve na smanjenje LDL holesterola.
4. Cimet:
Meta-analiza iz Annals of Family Medicine (2013) pokazala je da cimet može smanjiti nivo triglicerida i LDL holesterola, posebno kod pacijenata sa dijabetesom tipa 2.
Studija objavljena u Diabetes Care (2003) izvještava o smanjenju triglicerida i ukupnog holesterola kod dijabetičara koji su koristili cimet.
Postoji više studija koje se bave uticajem lana, suncokretovih i tikvinih sjemenki, kao i cimeta na masnoću u krvi. Evo nekoliko ključnih izvora
Ove studije možeš pronaći na naučnim bazama podataka poput PubMed-a, Google Scholar-a ili direktno pretragom ovih časopisa.
Postoji taj neki narativ da je sve što nam dolazi iz nekih arapskih država, npr, sjemenke ćurekot, razna ulja i sl. da je neizmjerno zdravo, ljekovito, učinkovito, itd, skoro da čovjek ne može oboljeti niti umrijeti, konzumacijom takvih proizvoda. Mi, kupci, vjerujući, sve to kupujemo i nadamo se najboljem, ne razmišljajući o istini, o stvarnom efektu i djelovanju, pa i o kontraindikacijama, a uvijek ih neko ima. Ne osporavam nutritivna djelovanja raznih prirodnih proizvoda, sjemenki, ulja, itd, a i sam ih koristim, ali za svaki proizvod mora biti zdravstvena analiza. Neko stručan, validan, mora to pogledati, analizirati i staviti svoj potpis na tvrdnju da je to zaista tako kako piše. Jer, nimalo jeftini nisu takvi proizvodi, a ljudi će dati bogatstvo za zdravlje i produljenje života... Danas nije vrijeme da se ikome vjeruje, ali baš nikome
Ma to ti moraju jetra i bubrezi biti full 100 % operativni
ma ok sve to, ja ih trošim zbog visokog holesterola,zanima me je li još nekome to propisano da ih pije u 22 sata tacno?
Pijem ga ja.
Bio na sistematskom prošle sedmice, za razliku od prošle godine i masne jetre, ovaj put na UZ je odlična, nije masna.
i ja naveče,tako mi rečenoNaslovnica wrote: ↑17/05/2025 21:18Pijem ga ja.
Niko mi nikada nije rekao u koje doba dana da ga pijem.
Samostalno sam istraživao, koliko se sjećam za vrstu statina koji je u Rosixu svejedno je kada ga bubneš.
Ja ga obično popijem navečer.
Da, ovo je jako vazno.Ludzak wrote: ↑17/05/2025 20:57 Najvažnije je šta se ujutru jede, nakon ustajanja. Zato postoji mišljenje 'najvažniji je doručak'. Ali ne u fazonu da se naždereš svakakvih glupost, pola jagnjeta, i deset ćevapa u somunu.
Drugo, ko od vas popije čašu vode nakon ustajanja? Većina potegne za kafu, to je greška velika. Kafa nikako ujutru ne ide.
Meni je uvijek bio na gornjoj granici, rijetko kada preko nje.
Ne mogu da nadjem taj nalaz(iako nije bio nesto strasan ali iznad normala) a sada gledam od prosle godine:
Bome ja popijem čim ustanem još dok se umivam 7-10 gutljaja vode , obavezno, to je jedna čaša ,Ludzak wrote: ↑17/05/2025 20:57 Najvažnije je šta se ujutru jede, nakon ustajanja. Zato postoji mišljenje 'najvažniji je doručak'. Ali ne u fazonu da se naždereš svakakvih glupost, pola jagnjeta, i deset ćevapa u somunu.
Drugo, ko od vas popije čašu vode nakon ustajanja? Većina potegne za kafu, to je greška velika. Kafa nikako ujutru ne ide.