Gradovi, doline i ravnice = potomci Slavena, planinska sela = potomci Ilira. Druga grupa je kroz historiju nosila imena vlasi, balije, morlaci, bunjevci, uskoci, dinaridi, sve zavisno od lokacije i vjere, a najduze su se kao posebne grupe zadrzali u Crnoj Gori u obliku tamosnjih plemena. Zajednicko im je bilo nomadsko stocarstvo, podizanje stecaka kao nadgrobnih spomenika, obicaj krvne osvete (najduze se zadrzao u Albaniji, prilicno dugo u Crnoj Gori), te gusle ("lahuta" u Albaniji).Rejhana wrote: ↑07/04/2025 17:33
Sam naziv "Bali" gledajući npr. osmanske i perzijske riječnike nije uvredljiv. Sarajevski kadija zvao se Bali-efendija, jedan od komandanata osmanske vojske zvao se Bali-beg, a imamo i poznatog šejha hamzevijskog tarikata, Hamza Bali Orlovića koji je pogubljen 1573. godine zbog hereze i krivovjerstva (mulhid).
U turskim rječnicima riječ Bali znači: 1. star, vehd; 2. vrijedan poštovanja; 3. lično ime.
U perzijskim rječnicima za izraz "Bali" imamo ova značenja: 1. srce, srčan, hrabar; 2. ruka, rame, mišica; 3. misao, pamćenje; 4. prezentska osnova glagola bālīdan (ponositi se, dičiti se, gorditi se…)
Što se tiče izraza "balija" Klaić piše da je to izraz koji se nekada upotrebljavao u pogrdnom smislu za Turčina (str. 132). Abdulah Škaljić piše da je Balija indeklinacija muslimanskog muškog imena u značenju “Starinac” i pojašnjava da arapska riječ bālī znači “star, vehad”. Pored toga, navodi i još tri značenja: 1. muslimanski seljak, primitivan, prost čovjek, čovjek iz naroda koji ne pripada plemstvu i obrazovanom svijetu; 2. pogrdni naziv za bosanskohercegovačke muslimane i 3. naziv za sirova, neotesana, silovita čovjeka.
Hrvatska enciklopedija za izraz "balije" navodi ovo:
BALIJE su skupina među hercegovačkim seljaštvom islamske vjere, nastanjeni u području visokih planina (oko Veleža, na sjeveru Maglića, Zelen gore, oko Visočice, Bjelašnice i u Borču na Neretvi). Radi slabih prometnih veza s islamskim središtima balije su dosta kasno primile islam, i to u nedovoljnoj mjeri, pa je, čini se, to razlog, da ih je ostalo muslimansko stanovništvo preziralo. Muslimansko seljaštvo pripovijeda o njima: Ne vrše uredno propise islamske vjere, ne kriju žene kao drugi muslimani, nikada se ne kupaju i rijetko idu u džamiju. O podrijetlu balija postoje dvije teorije: K. Patsch-a, koji je u njima nazirao ostatke starog romanskog stanovništva, i G. Weiganda, koji je u balijama vidio mongolski tip. Nijedna od ovih teorija nije međutim dokazana.
LIT.: J. Dedijer, Hercegovina, Beograd 1909
Ramiza Smajić, istoričarka Instituta za historiju Sarajevskog univerziteta piše:
Učestalost imena Bali još u najstarijim osmanskim katastarskim popisima Bosne kao arabistu me je direktno upućivalo na pridjev izveden od arapske riječi “bâlˮ (mozak, um), pogotovo što su ljudi tog imena često bili begovi, vojnička klasa dakle, a čak je i jedan od dva šejhu’l-islama porijeklom iz Bosne bio Bali-zade. Pojedini su ustvrdili da postoji i arapski korijen koji ima značenje “starˮ, “istrošenˮ na čemu su zasnovali stanovište da su Osmanlije balijama nazivali “starinceˮ, starosjedioce. Time bi se naglasilo njihovo domaće porijeklo, za razliku od došljaka.
U savremenom turskom jeziku danas riječ abalı znači, između ostalog, “siromašanˮ, “bijednikˮ, “nemoćanˮ, “nadničarˮ, “neko na dnu društvene ljestviceˮ. Na taj način, u pežorativnom značenju, ta riječ se koristila i koristi i danas u bosanskom jeziku i od strane viših muslimanskih slojeva, da označi društveni talog među pripadnicima iste religije.
Prema tome izraz "balija" u pežorativnom smislu koristio se za dio muslimanskog stanovništva koji su se bavili stočarstvom i koji su nastanjivali planinsko područje visoke Hercegovine. Nerijetko su ga koristili i sami muslimani iz gradova, posebno aristokratija, begovi, pa sam nailazila na podatke da mostarski begovi podveleške seljake nazivaju "balijama". To mogu shvatiti dijelom i kao tenziju "selo - grad"
Bukvalno dva potpuno razlicita naroda koja su se donekle spojila u jedan, a onda podijelila na vise njih prema vjeri i jeziku (BHS/albanski u Crnoj Gori i Sandzaku).
