Kako bi se Trumpu i Putinu njihov podli pakt o odstrelu Zelenskog mogao spektakularno obiti o glavu
Volodimir Zelenski suočava se s rastućom marginalizacijom na međunarodnoj sceni
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prekjučer je ujutro položio vijenac na grob Kemala Atatürka, osnivača moderne Turske, u Ankari. U isto vrijeme, u Saudijskoj Arabiji odvijali su se važni politički i diplomatski manevri koji se tiču njegove zemlje, a on nije bio prisutan.
Po prvi put od početka rata u veljači 2022. godine, Zelenski se našao potpuno na marginama. Već su se prije pobjede Donalda Trumpa na izborima nazirali znakovi slabljenja njegova utjecaja na Zapadu. Kada je ukrajinski predsjednik u rujnu posjetio Capitol Hill, jedva je uspio osigurati sastanke s najmoćnijim političarima u Washingtonu. To je u oštrom kontrastu s oduševljenim i očaranim masama koje su ga dočekale na istom mjestu dvije godine ranije.
Međutim, puni razmjeri marginalizacije ukrajinskog ratnog vođe došli su do izražaja tek ovog tjedna. Dok se Zelenski uspinjao stepenicama Atatürkovog groba, budućnost njegove zemlje krojila se u Rijadu, gdje su se po prvi put sastali američki i ruski predstavnici kako bi razgovarali o izlasku iz rata.
Otkazao put u Rijad
Nije bio pozvan ni na hitni summit europskih lidera u Parizu u ponedjeljak, sazvan kao odgovor na Trumpov iznenadni pritisak za postizanje dogovora. Čak je i sama odluka Zelenskog da nenajavljeno otputuje u Ankaru naglasila koliko se situacija promijenila. Dok je Istanbul u ranoj fazi rata bio domaćin pregovora između Ukrajine i Rusije, sada je tu ulogu preuzela Saudijska Arabija.
Ukrajinski vođa planirao je nastaviti put u Rijad, no na konferenciji za novinare objavio je kako je odlučio otkazati putovanje. Razlog? Primao je tako malo informacija da nije mogao biti siguran hoće li američki ili ruski izaslanici uopće još biti tamo za značajnije razgovore. “Ne znam tko će ostati, a tko otići, a iskreno, nije me ni briga”, rekao je.
Prvi izvještaji sa summita daju naslutiti zašto su Rusi i Amerikanci odlučili da neće pozvati Zelenskog. Prema dostupnim informacijama, dvije delegacije su se složile – ili barem razmotrile – ideju održavanja izbora u Ukrajini prije bilo kakvog mirovnog sporazuma. Uklanjanje Zelenskog očito je jedan od ključnih ciljeva Vladimira Putina, piše Telegraph.
Gubitak popularnosti
To što ga ruske tajne službe (FSB) nisu uspjele eliminirati smatra se ozbiljnim neuspjehom. Najveća nada Kremlja sada je, čini se, izborna manipulacija – iskoristiti dobro poznate metode miješanja u izbore kako bi se instalirao prokremaljski kandidat koji bi bio spreman potpisati ponižavajući mirovni sporazum kakav bi Zelenski sigurno odbio.
Postoji mogućnost da bi Amerikanci čak mogli podržati taj plan. Trump nikada nije bio osobito naklonjen Zelenskom, a njegov sin dijeli memeove u kojima ukrajinskog predsjednika naziva “sponzorušom”.
Američki predsjednik sve češće ponavlja kako Zelenski gubi popularnost, pozivajući se na ankete prema kojima je povjerenje birača u njega palo na oko 50 posto krajem 2024., u odnosu na više od 70 posto godinu ranije.
Trump ga nazvao diktatorom
Produbljivanje jaza između Ukrajine i SAD-a nastavilo se nakon što je Trump Zelenskog nazvao diktatorom. Američki predsjednik je rekao da je Zelenski odradio “grozan posao” i da bi mu bilo bolje “da se pokrene ili od njegove zemlje neće ostati ništa”.
“Volim Ukrajinu, ali Zelenski je napravio grozan posao. Njegova zemlja je slomljena, milijuni su nepotrebno umrli. I to se nastavlja…”, napisao je. Zelenskog je opisao “umjereno uspješnim komičarem” koji je nagovorio SAD da potroši 350 milijardi dolara “kako bi išao u rat koji ne može dobiti”.
“Odbija izbore, jako je nisko u ukrajinskim anketama i jedino u čemu je bio dobar je da Bidena vrti oko malog prsta”, kazao je. “Diktator bez izbora, Zelenski se mora pokrenuti ili od njegove zemlje neće ostati ništa”, poručio je. Kazao je da u međuvremenu SAD uspješno pregovara o kraju rata s Rusijom te da “svi priznaju” kako to samo njegova administracija može napraviti.
Utjecaj na izbore
Istina je da je popularnost Zelenskog oslabila posljednjih mjeseci, rat ne ide dobro, a prošlog je tjedna sankcionirao političke protivnike, među kojima i bivšeg predsjednika Petra Porošenka, uslijed glasina da mu spremaju politički udar. Porošenko je nedavno posjetio Washington kako bi se sastao sa saveznicima Donalda Trumpa.
Međutim, ako bi čovjek kojeg mnogi i dalje smatraju ratnim herojem – hrabrim, prkosnim, inspirativnim – bio odbačen pod pritiskom stranih sila zbog svoje odlučne obrane ukrajinskih interesa, takav bi scenarij mogao postati prednost u njegovoj političkoj borbi.
Osim toga, Rusiji više nije tako jednostavno utjecati na ukrajinske izbore kao prije rata. Većina ukrajinskog stanovništva s gnušanjem odbacuje i samo spominjanje Putinova imena. Najveća prokremaljska biračka baza bila je u Donbasu, koji je sada pod ruskom kontrolom i čiji stanovnici više nisu dionici ukrajinske političke scene.
Ograničene opcije
Tko može jamčiti da Ukrajinci ne bi ponovno masovno izabrali Zelenskog, koji bi tada još odlučnije odbio nepovoljan mirovni sporazum? Čak i ako bi bio zamijenjen nekim drugim, daleko je vjerojatnije da bi to bio netko poput Valerija Zalužnog, bivšeg zapovjednika vojske i sadašnjeg veleposlanika u Velikoj Britaniji, čiji otpor prema Rusiji nije ništa manji.
Na stepenicama Atatürkovog mauzoleja, Zelenski se možda suočavao s realnošću svojih ograničenih opcija. Bez čvrste američke potpore, pitanje je postoji li uopće mirovni sporazum koji bi Ukrajina mogla prihvatiti pod povoljnim uvjetima.
Suočavanje s pritiscima jedne velike sile dovoljno je zahtjevno, a istovremeni pritisak s dvije strane dodatno smanjuje prostor za manevre. Kao ključna figura ukrajinskog otpora, Zelenski bi se mogao naći pred dilemom hoće li nastaviti voditi rat ili prepustiti političke posljedice nepovoljnog mira nekom drugom.
Preneseno sa:
https://www.telegram.hr/politika-krimin ... i-o-glavu/
