Neradna nedjelja u FBiH

[plain vanilla]

Ima li u Sar dragstora? Kod nas ima prodavnica koja je i prije radila 24/7 i sad radi naravno i nedjeljom, ne mora se ici na pumpu

[Hakiz]

Ima li u Sar dragstora? Kod nas ima prodavnica koja je i prije radila 24/7 i sad radi naravno i nedjeljom, ne mora se ici na pumpu

Ima.

[Hakiz]

Svako poboljsanje je opet poboljsanje,ma koliko bilo.
Doci ce se nekada i na to da u zakonu pise 48 sati ali ovdje kod nas je nemoguce napraviti veci iskorak,jer se uvijek neko buni na sve.
Ti mislis da bi poslodavci podrzali da su obavezna 2 neradna dana radnicima?
Isti ovi sto 4 dana kukaju na monimalnu platu??

Ko ih pita?

Zakon doneseš i kazniš ko ga ne poštuje. Kao što bi mene kaznio kada bih imao radnju i otvorio je u nedjelju, neka kazni i onoga koji ne da 48 sati. Kome se ne sviđa, neka ne bude poslodavac.

[kuli1961]

Prema članu 29 ZoR FBiH, radno vrijeme iznosi najduže 40 sati sedmično.
Moguće su preraspodjele radnog vremena, zavisno od uslova definisanih zakonom.
Ne znam odakle 48 sati? Tipfeller?

[Hakiz]

Prema članu 29 ZoR FBiH, radno vrijeme iznosi najduže 40 sati sedmično.
Moguće su preraspodjele radnog vremena, zavisno od uslova definisanih zakonom.
Ne znam odakle 48 sati? Tipfeller?

Govorimo da je umjesto neradne nedjelje trebalo mijenjati član 46 zakona o radu, stav 1.

Sedmični odmor
Član 46
(1) Radnik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je neophodno da radi
na dan svog sedmičnog odmora, osigurava mu se jedan dan u periodu određenom prema dogovoru poslodavca i
radnika koji ne može biti duži od dvije sedmice.

[kuli1961]

Prema članu 29 ZoR FBiH, radno vrijeme iznosi najduže 40 sati sedmično.
Moguće su preraspodjele radnog vremena, zavisno od uslova definisanih zakonom.
Ne znam odakle 48 sati? Tipfeller?

Govorimo da je umjesto neradne nedjelje trebalo mijenjati član 46 zakona o radu, stav 1.

Sedmični odmor
Član 46
(1) Radnik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je neophodno da radi
na dan svog sedmičnog odmora, osigurava mu se jedan dan u periodu određenom prema dogovoru poslodavca i
radnika koji ne može biti duži od dvije sedmice.

OK, no to se opet veže za pitanje preraspodjele radnog vremena. Važno je zapaziti da zakon koristi termin "sat", a ne konkretan dan.

[_BataZiv_0809]

Ne znam odakle 48 sati? Tipfeller?

Citanje zakona je stvar pismenosti. Tumacenje je stvar pravne nauke.

A za to treba ici 4 godine na fax, 2 godine zatim stazirati pa polagati pravosudni da bi bio tek na pocetku.

Odatle svi feleri pa i tip.

[Hakiz]

Prema članu 29 ZoR FBiH, radno vrijeme iznosi najduže 40 sati sedmično.
Moguće su preraspodjele radnog vremena, zavisno od uslova definisanih zakonom.
Ne znam odakle 48 sati? Tipfeller?

Govorimo da je umjesto neradne nedjelje trebalo mijenjati član 46 zakona o radu, stav 1.

Sedmični odmor
Član 46
(1) Radnik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je neophodno da radi
na dan svog sedmičnog odmora, osigurava mu se jedan dan u periodu određenom prema dogovoru poslodavca i
radnika koji ne može biti duži od dvije sedmice.

OK, no to se opet veže za pitanje preraspodjele radnog vremena. Važno je zapaziti da zakon koristi termin "sat", a ne konkretan dan.

Da, upravo to. Pa je i nedjelja išla kroz zakon o trgovini, ne kroz zakon o radu. Zbog toga što zakon o trgovini ne može regulisati radno vrijeme radnika, išlo se na to da zakon zabranjuje da trgovine, prodavnice, rade nedjeljom, ne zabranjuje rad radnicima.

U teoriji, pod uslovom da poslodavac ispoštuje 40 satnu radnu sedmicu i zakonom propisane dnevni, sedmični, godišnji odmor, nema zakonske prepreke da angažuje radnika da radi nešta u nedjelju, sve dok je prodavnica zatvorena za ulazak kupaca.

Na primjer, da obavlja poslove vezane za prodaju internetom i dostavom. Takav rad trgovine nedjeljom zakon o trgovini nije zabranio.

[Cherry-Cherry]

Kada bi došlo do Ustavnog suda, ovo za neradnu nedelju bi bilo proglašeno neustavnim. Čovjek hoće da radi i zaradi, a država mu ne da. Ali ta ista država hoće da joj platiš doprinose i poreze. I još poveća minimalnu platu, a ne smanji poreze.

[drug_profi]

Samo da su izdvojili STR iz ovoga, bio bi to solidan zakon. Omogucio bi opstanak mnogim porodicnim biznisima.

[-Chesterfield-]

Prema članu 29 ZoR FBiH, radno vrijeme iznosi najduže 40 sati sedmično.
Moguće su preraspodjele radnog vremena, zavisno od uslova definisanih zakonom.
Ne znam odakle 48 sati? Tipfeller?

Govorimo da je umjesto neradne nedjelje trebalo mijenjati član 46 zakona o radu, stav 1.

Sedmični odmor
Član 46
(1) Radnik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je neophodno da radi
na dan svog sedmičnog odmora, osigurava mu se jedan dan u periodu određenom prema dogovoru poslodavca i
radnika koji ne može biti duži od dvije sedmice.

Nije trebalo ništa mijenjati nego ispoštovati zakon o 40 radnih sati.
Mene su godinama plaćali kao da radim 40 sati. A ja radim u smjenama pa tako da bude možda desetak sati više u toku mjeseca. Nekada i nema viška.
Prvo su išle tužbe koje smo dobijali. Možeš tužiti za tri godine unatrag.
Na kraju je poslodavac pristao da nam plati prekovremeni rad.

Ja ne znam zašto radnici u trgovinama ne tuže poslodavca?

[zippoo87]

Zato sto tu rade pretezno osobe sa manje skole i znanja i sto nemaju nikakvu pravnu zastitu ili savjetnika. A kada tuze poslodavca,izgubiti ce posao cim istekne ugovor,jer su svi ugovori na odredjeno i jos ce trpiti mobing.
Drugi razlog je sto je tuzba kod advokata 400-500 KM i sto ce biti jos par rocista i sto ce morati dati 2000 KM,koje ce kasnije nekada dobiti ako dobije parnicu.
Treci razlog je sto nema 2000 KM viska za tuzbu,da naplati par stotina vise kroz 5 godina,koje ce inflacija pojesti.
Ima jos razloga.

Skroz druga opcija je ako radis u drzavnoj firmi,na neodredjeno...niti te smije otpustiti,niti mobingovati a pare koje ce ti platiti nisu njegove svakako,pa ga boli K.

[kuli1961]

Nažalost, sve ovo što forumaš @zippoo87 nabroja, je sušta istina.
Postoji još čitav katalog povreda prava radnika. Generalno sve rečeno se može podvesti pod elementarnu neupućenost zaposlenika o obimu i sadržini svojih radničkih prava.
Primjerice, radna sedmica traje 40 sati maksimalno. Dakle, ne može više. No, iz primjera vidimo da može i da se uglavnom krsti, karakteriše kao prekovremeni rad, koji se shodno zakonu, KU, PKU mora bolje platiti. Ali, i prekovremeni rad ima svoju sadržinu, a to je on nije redovna pojava, već izuzetak, tj da se ne javlja kao "redovno stanje"- Ako bi bio redovna pojava, radi se o potrebi dodatnog zapošljavanja radnika, a ne o preraspodjeli, niti o prekovremeno radu. Nije zakonom bezveze rečeno maksimalno 40 sati. Dakle, i tu se negatornom tužbom može djelovati, da se poslodavac svede u zakonske okvire.
Tačno je o to da se radi o sloju slabije plaćenih radnika, koji nemaju "luksuz" plaćanja nagrade i troškova advokatu, ma kako uspjeh u parnici bio siguran. Ako je i siguran, jako je dugačak put naplate tih prethodno plaćenih, a presudom dosudjenih troškova. To si ogroman broj radnika jednostavno ne može priuštiti.
Upravo u ovom segmentu jako je važno postojanje,a još više uloga sindikata, koji bi trebalo da pruža stručnu pomoć radniku, angažovanjem advokata. Svakako da veliku ulogu u ovome igraju i Centar za besplatnu pravnu pomoć, koja može uklkjučivati i besplatno stručno zastupanje, te javna ustanova Agencija za mirno rješavanje radnih sporova.
Posebna je priča ugovor o radu na odredjeno vrijeme! Realno je stanje da radnik godinama radi na osnovu takvog ugovora. Kod takvog stanja stvari, tužba za zaštitu bilo kojeg prava iz radnog odnosa, ima značenje prestanka radnog odnosa istekom ugovora. Zakon je i to predvidio, sankcionisao tako da se višekratni takav ugovor može pretvoriti u rad na neodredjeno vrijeme.
Te krive Drine se teško ispravljaju, ali se mogu makar početi ispravljati anonimnim prijavama insspekciji rada.

[Hakiz]

Nažalost, sve ovo što forumaš @zippoo87 nabroja, je sušta istina.
Postoji još čitav katalog povreda prava radnika. Generalno sve rečeno se može podvesti pod elementarnu neupućenost zaposlenika o obimu i sadržini svojih radničkih prava.
Primjerice, radna sedmica traje 40 sati maksimalno. Dakle, ne može više. No, iz primjera vidimo da može i da se uglavnom krsti, karakteriše kao prekovremeni rad, koji se shodno zakonu, KU, PKU mora bolje platiti. Ali, i prekovremeni rad ima svoju sadržinu, a to je on nije redovna pojava, već izuzetak, tj da se ne javlja kao "redovno stanje"- Ako bi bio redovna pojava, radi se o potrebi dodatnog zapošljavanja radnika, a ne o preraspodjeli, niti o prekovremeno radu. Nije zakonom bezveze rečeno maksimalno 40 sati. Dakle, i tu se negatornom tužbom može djelovati, da se poslodavac svede u zakonske okvire.
Tačno je o to da se radi o sloju slabije plaćenih radnika, koji nemaju "luksuz" plaćanja nagrade i troškova advokatu, ma kako uspjeh u parnici bio siguran. Ako je i siguran, jako je dugačak put naplate tih prethodno plaćenih, a presudom dosudjenih troškova. To si ogroman broj radnika jednostavno ne može priuštiti.
Upravo u ovom segmentu jako je važno postojanje,a još više uloga sindikata, koji bi trebalo da pruža stručnu pomoć radniku, angažovanjem advokata. Svakako da veliku ulogu u ovome igraju i Centar za besplatnu pravnu pomoć, koja može uklkjučivati i besplatno stručno zastupanje, te javna ustanova Agencija za mirno rješavanje radnih sporova.
Posebna je priča ugovor o radu na odredjeno vrijeme! Realno je stanje da radnik godinama radi na osnovu takvog ugovora. Kod takvog stanja stvari, tužba za zaštitu bilo kojeg prava iz radnog odnosa, ima značenje prestanka radnog odnosa istekom ugovora. Zakon je i to predvidio, sankcionisao tako da se višekratni takav ugovor može pretvoriti u rad na neodredjeno vrijeme.
Te krive Drine se teško ispravljaju, ali se mogu makar početi ispravljati anonimnim prijavama insspekciji rada.

To je rat. Svaki rat traži žrtve. Niko se neće žrtvovati da drugima bude bolje, nismo takva kultura. A bez žrtava, rat se neće dobiti.

Dakle, radnici su u poziciji u kojoj jesu zbog toga što su poslodavcima dozvolili da ih u tu poziciju stave.

[laserShow]

Niko se neće žrtvovati da drugima bude bolje, nismo takva kultura

Nekada sam bio spreman, sada mi svejedno. Imas samo 7 dana iako je zakonski 20? Bravo, da sam ti ja gazda imao bi tri i to samo subotom.

[vjeshalica]

Ne znam odakle 48 sati? Tipfeller?

Citanje zakona je stvar pismenosti. Tumacenje je stvar pravne nauke.

A za to treba ici 4 godine na fax, 2 godine zatim stazirati pa polagati pravosudni da bi bio tek na pocetku.

Odatle svi feleri pa i tip.

Drzis se ko pjan plota pravosudnog ispita. Zna se gdje je uslovljeno po Zakonu i za sta.

[_BataZiv_0809]

Ne znam odakle 48 sati? Tipfeller?

Citanje zakona je stvar pismenosti. Tumacenje je stvar pravne nauke.

A za to treba ici 4 godine na fax, 2 godine zatim stazirati pa polagati pravosudni da bi bio tek na pocetku.

Odatle svi feleri pa i tip.

Drzis se ko pjan plota pravosudnog ispita. Zna se gdje je uslovljeno po Zakonu i za sta.

Kad samo procitas jednom tu kolicinu pravne materije mozemo pricati

[Hakiz]

Ne znam odakle 48 sati? Tipfeller?

Citanje zakona je stvar pismenosti. Tumacenje je stvar pravne nauke.

A za to treba ici 4 godine na fax, 2 godine zatim stazirati pa polagati pravosudni da bi bio tek na pocetku.

Odatle svi feleri pa i tip.

To ti sugerisao onaj čije je pisanje "sveto slovo"

[_BataZiv_0809]

Ne znam odakle 48 sati? Tipfeller?

Citanje zakona je stvar pismenosti. Tumacenje je stvar pravne nauke.

A za to treba ici 4 godine na fax, 2 godine zatim stazirati pa polagati pravosudni da bi bio tek na pocetku.

Odatle svi feleri pa i tip.

To ti sugerisao onaj čije je pisanje "sveto slovo"

Kume
Nema meni sta ko sugerisat
Sve ovo gore navedeno imam plus preko decenije radnog staza i prosjecno 3 do 4 seminara i strucne edukacije godisnje. I opet znam koliko je moje neznanje.

Svaka cast svakome, ali nek se svako bavi svojom strukom
Mislim da je to posteno

[kuli1961]

Ne znam kako ostali, no nakon godina i godina prakse u struci, čini mi se da sam zaboravio više nego što će mnogi pročitati ili naučiti...

[akcija007]

Cudi me da do danas niko nije podnio zahtjev Ustanvnom sudu za ocjenom ustavnosti ovog zakona.
A to moze uciniti bilo ko i obicni gradjanin.

[Dzontra_Volta]

Cudi me da do danas niko nije podnio zahtjev Ustanvnom sudu za ocjenom ustavnosti ovog zakona.
A to moze uciniti bilo ko i obicni gradjanin.

Nije baš tako:

Ocjena ustavnosti zakona

NADLEŽNOSTI

(Član VI/3. tačka a) Ustava)

Ustavni sud ima nadležnost da odluči je li bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

Iako Ustav eksplicitno govori samo o "odredbama zakona entiteta", slijedeći generalni zadatak Suda da podržava Ustav Bosne i Hercegovine, ovim se od ocjene ustavnosti ne isključuju i zakoni Bosne i Hercegovine.

Prema Ustavu, spor može pokrenuti samo određen krug ovlaštenih pokretača: član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući ili njegov zamjenik bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, jedna četvrtina članova / delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.

Zamisli da svaki građanin može pokrenuti ocjenu ustavnosti zakona, pa trebalo bi nam stotinu sudija Ustavnog suda, a ne ovih jedva 7 što su nahvatali.

[akcija007]

Ovo sto si citirao je Ustavni Sud BiH a kako je federalni zakon zar ne bi trebalo ici na Ustavni Federacije !?

[Dzontra_Volta]

Pa eto taj Ustavni sud BiH svakodnevno obara zakone entiteta RS, tako da može ako odredbe entitetskog zakona nisu u skladu sa Ustavom BiH.
A i na Ustavni sud FBiH ne može svako podnijeti apelaciju vezano za zakone.

[DebelinJoe]

Zato sto tu rade pretezno osobe sa manje skole i znanja i sto nemaju nikakvu pravnu zastitu ili savjetnika. A kada tuze poslodavca,izgubiti ce posao cim istekne ugovor,jer su svi ugovori na odredjeno i jos ce trpiti mobing.
Drugi razlog je sto je tuzba kod advokata 400-500 KM i sto ce biti jos par rocista i sto ce morati dati 2000 KM,koje ce kasnije nekada dobiti ako dobije parnicu.
Treci razlog je sto nema 2000 KM viska za tuzbu,da naplati par stotina vise kroz 5 godina,koje ce inflacija pojesti.
Ima jos razloga.

Skroz druga opcija je ako radis u drzavnoj firmi,na neodredjeno...niti te smije otpustiti,niti mobingovati a pare koje ce ti platiti nisu njegove svakako,pa ga boli K.

Ja ne znam da je u ovoj zemlji iko ikada tužio poslodavca u privatnom sektoru, zbog povrede nekih prava. Jednostavno, ne isplati se, ne u samo u finansijskom smislu, nego i zbog nečega drugog. Jednostavno, svi poslodavci iz jedne branše znaju jedan drugoga i jarani su, koliko god se to činilo čudnim. Kad se posvađaš s jednim poslodavcem ovaj će svim svojim jaranima-gazdama reći da si šupak, levat i lopov i niko te više neće zaposliti.

U privatnom sektoru, borba sa poslodavcem je unaprijed izgubljena bitka, nego podviješ rep, prebrojiš koliko imaš para u šteku do novog posla i stisneš zube.

Poslodavac je uvijek u jačem položaju. Tamo gdje se više radnika pobuni, bila to poslovnica banke ili trgovina ili call centar, poslodavci jednostavno ukinu kompletnu poslovnicu i otpuste sve uposlene.