sehohari wrote: ↑30/12/2024 18:31
Pandakonda wrote: ↑30/12/2024 18:11
Također, prema ovoj odluci Vlada FBiH bi trebala sufinansirati razliku u doprinosima mikro, malim i srednjim preduzećima.
Ovo da nije smjesno bilo bi zalosno. Znaci Vlada koja ionako ima malo para je odlucila da sama sebi skoci u stomak tako sto je digla minimalac, pa ce mojim poreznim parama placati razliku privatnicima radi zakona kojeg su oni sami donijeli ? Ovo vise nije za smijanja nego za zatvora.
Umjesto da smanje namete sa 70% na nekih 30-35% i da ljudi mogu normalnim putem dobiti povecanja i da im se drzava makne iz dzepa, oni ce sada jos vise morati zaduziti da bi pokrili doprinose ovim gore navedenim preduzecima.
I sad se postavlja dobro pitanje da li se ovo odnosi na primanje ili platu ? Ako je na platu onda serbez sutra svi ovi iz javnog sektora mogu izaci i traziti povecanje jer bi sa toplim i prevozom trebali imati cca 200km vise. A ako se odnosi na primanje eto opet belaja jer ako se topli i prevoz neoporezuju, firme ce samo smanjiti platu za tu razliku da bi se doslo do ove cifre. Sto je na papiru ok jer ljudi misle da im je samo ovako para, ali kada dođe penzija eto belaja jer se racunalo na manji iznos.
I opet sta cemo sa ljudima koji zarađuju preko 1000 maraka ? Obzirom da nisi smanjio namete firmama one opet nemaju nikakvu inicijativu da ljudima povecavaju plate jer povecavanjem drzava uzima sve vise i vise. Samo greska za greskom, nece ovi na vlast doci opet za narednih 10 godina kad ih ukinu na narednim izborima
U pravu si dosta, ali trenutni nameti nisu 70%, to je laž koju plasiraju poslodavci.
Ona i jeste već tu negdje oko 35%, možda malo manje čak.
Prema postojećem zakonskom okviru, fiskalna opterećenja rada u FBiH čine tri vrste doprinosa iz plate: penzijsko-invalidsko osiguranje (17%), zdravstveno osiguranje (12,5%) i osiguranje u slučaju nezaposlenosti (1,5%). Ukupan iznos ovih troškova uz doprinose na platu (10,5%) iznosi 41,5%. Na neto platu dodatno se obračunava i porez na dohodak po stopi od 10%, a za obračun se koristi poreska osnovica koja je umanjena za iznos ličnog odbitka i koji je veći ili manji u ovisnosti da li poreski obveznik izdržava djecu ili druge osobe predviđene relevantnim pravilnikom.
Primjera radi, u Republici Srpskoj zbirna stopa doprinosa iznosi 33%, u Crnoj Gori 22%, u Srbiji 37,8% a u Hrvatskoj 37,2%.
Prema kalkulatoru za obračun plata u FBiH, na neto platu od 1.000 KM poslodavac u FBiH državi plati 743,82 KM dažbina. Dio tih troškova pada i na teret radnika (lični odbitak od 300 KM na sve plate veće od 700 KM), ali u cijeloj BiH sve troškove rada za jednog radnika prema državi uplaćuju poslodavci.
poreznim klinom koji, prema posljednjim dostupnim podacima, iznosi 53% i značajno je viši nego u FBiH. Ipak, to ne znači da svi imaju isto opterećenje na platu. Prema obračunu koji je objavljen na stranicama OECD-a za 2022. godinu, visina klina u Belgiji zavisi od nekoliko faktora, među kojima je i visina plate.
Ukoliko osobi koja je zaposlena bruto plata iznosi 67% prosječne plate u toj zemlji, porezni klin iznosi 46,5%. Ukoliko ta ista osoba ima dvoje djece, visina poreznog klina je 29,6%, jer država radi povrat novca u tom slučaju.
Na godišnju bruto platu od 37.072 eura, nakon poreza, osobi bez djece ostane 25.030 eura na godišnjem nivou. Ukoliko osoba sa spomenutom bruto platom ima dvoje djece, njegova ili njena godišnja neto plata iznosi 32.921 euro.
Naprimjer, ako u FBiH osoba s dvoje djece i koeficijentom odbitka od 1,7 ima bruto platu od 2.000 KM, nakon svih poreza, neto plata iznosi 1.328,70, odnosno 66,5% bruto plate, dok je u Belgiji taj iznos blizu 89%.
Činjenica je da su dažbine na plate u FBiH najveće u regionu, ali i u nivou nekih evropskih zemalja, u kojima su ova opterećenja najviša. Uz tolika opterećenja i bez izmjene fiskalnih zakona, poput onog o doprinosima, kako kažu stručnjaci, ali i sami poslodavci, teško je da će moći doći do ozbiljnijeg povećanja primanja u ovom entitetu.
Ovako mogu staviti i 5000KM, samo će im se obiti o glavu.
