Ukrajina
- drug_profi
- Posts: 64521
- Joined: 16/07/2012 16:00
#212327 Re: Ukrajina
Ovo je mač sa dvije oštrice. Glad puni vojne komeserijate. Ljudi računaju da će prehraniti porodicu od bonusa za potpis. Svaki od njih se nada i da će baš on preživiti...drndalo wrote: ↑18/12/2024 14:00 GLAD je egzaktna nauka, koju kada dostignu, nema carobnog stapica, dnevnika, vodje koji ce svojim govorom utaziti zavijajuci stomak... A korijenje kao prehrana za 100 mil. stanovnika, u 70% permafrostovanoj zemlji nije neka sigurna opcija za prezivljavanje. Tada kada vise nemas sta izgubiti, nastaje picvajz golog prezivljavanja. Kao sto rekoh, ni CCCP nije mario za zrtve, narod, stanovnistvo, i propade. Jedina razlika je sto je tada bio Gorbacov na vlasti pa je znao da je gotovo, i zavrsio agoniju. Da je bio Andropov, prvo bi ih karao dodatnih 6 mjeseci, i onda bi propali. Uz par miliona mrtvih, sto od gladi, sto od obracuna.
Tako da... dug je put do te gladi jer hrane će uvijek biti za one koji imaju novac.
- JoseMujica
- Posts: 32831
- Joined: 11/01/2011 14:33
- Location: u zagrljaju Vojina Mijatovića
- Grijem se na: malograDŽane
- Vozim: Tuarega
- Horoskop: Poskok
- JoseMujica
- Posts: 32831
- Joined: 11/01/2011 14:33
- Location: u zagrljaju Vojina Mijatovića
- Grijem se na: malograDŽane
- Vozim: Tuarega
- Horoskop: Poskok
-
Crvene_brigade
- Posts: 4008
- Joined: 19/10/2014 21:31
#212331 Re: Ukrajina
SLIJEDI PREOKRET? Kako će Trump prisiliti Zelenskog i Putina na pregovore? Tako što će uraditi sve suprotno od onog što je najavio
Donald Trump je nekoliko puta obećao da će zaustaviti rat u Ukrajini "u roku od 24 sata" nakon stupanja na dužnost u Bijelu kuću sljedećeg mjeseca, ne navodeći detalje kako to planira uraditi.
Ove je sedmice novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država opisao sukob kao "užasan" i "gadan" i izrazio namjeru da napreduje prema miru.
U Kijevu se strahuje da će Trump smanjiti vojnu pomoć Ukrajini kao sredstvo guranja zemlje u pregovore sa agresorom.
Međutim, bivši američki ambasador u Rusiji kaže da će najbolji način za početak pregovora započeti tako što će Amerika poslati još oružja trupama ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Michael McFaul kaže da bi Trump trebao ubrzati vojnu pomoć koja je već odobrena, a zatim osigurati još više oružja kako bi zaustavio trenutnu ofanzivu Rusije u istočnoj Ukrajini.
To bi, kaže, stvorilo zastoj na vojnom polju koji bi mogao pokrenuti pregovore s Moskvom.
Ruski predsjednik Vladimir Putin će ozbiljno pregovarati tek kada ruske oružane snage više ne budu imale kapacitete da zauzmu više ukrajinske teritorije, ili još bolje, iako manje vjerovatno, kada ruski vojnici počnu gubiti tlo pod nogama", napisao je u časopisu Foreign Affairs.
Da bi ozbiljni pregovori započeli, Putin prvo mora vjerovati da SAD neće napustiti Ukrajinu, dodaje on.
Izvor: “R.aport”
P.S. Iskrene čestitke kolegi @Čitalac na prinovi. Nedostajali su tvoji postovi.
Donald Trump je nekoliko puta obećao da će zaustaviti rat u Ukrajini "u roku od 24 sata" nakon stupanja na dužnost u Bijelu kuću sljedećeg mjeseca, ne navodeći detalje kako to planira uraditi.
Ove je sedmice novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država opisao sukob kao "užasan" i "gadan" i izrazio namjeru da napreduje prema miru.
U Kijevu se strahuje da će Trump smanjiti vojnu pomoć Ukrajini kao sredstvo guranja zemlje u pregovore sa agresorom.
Međutim, bivši američki ambasador u Rusiji kaže da će najbolji način za početak pregovora započeti tako što će Amerika poslati još oružja trupama ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Michael McFaul kaže da bi Trump trebao ubrzati vojnu pomoć koja je već odobrena, a zatim osigurati još više oružja kako bi zaustavio trenutnu ofanzivu Rusije u istočnoj Ukrajini.
To bi, kaže, stvorilo zastoj na vojnom polju koji bi mogao pokrenuti pregovore s Moskvom.
Ruski predsjednik Vladimir Putin će ozbiljno pregovarati tek kada ruske oružane snage više ne budu imale kapacitete da zauzmu više ukrajinske teritorije, ili još bolje, iako manje vjerovatno, kada ruski vojnici počnu gubiti tlo pod nogama", napisao je u časopisu Foreign Affairs.
Da bi ozbiljni pregovori započeli, Putin prvo mora vjerovati da SAD neće napustiti Ukrajinu, dodaje on.
Izvor: “R.aport”
P.S. Iskrene čestitke kolegi @Čitalac na prinovi. Nedostajali su tvoji postovi.
- drndalo
- Posts: 25037
- Joined: 26/06/2006 16:34
- Location: Sarajevo
#212332 Re: Ukrajina
Stoji...drug_profi wrote: ↑18/12/2024 14:27Ovo je mač sa dvije oštrice. Glad puni vojne komeserijate. Ljudi računaju da će prehraniti porodicu od bonusa za potpis. Svaki od njih se nada i da će baš on preživiti...drndalo wrote: ↑18/12/2024 14:00 GLAD je egzaktna nauka, koju kada dostignu, nema carobnog stapica, dnevnika, vodje koji ce svojim govorom utaziti zavijajuci stomak... A korijenje kao prehrana za 100 mil. stanovnika, u 70% permafrostovanoj zemlji nije neka sigurna opcija za prezivljavanje. Tada kada vise nemas sta izgubiti, nastaje picvajz golog prezivljavanja. Kao sto rekoh, ni CCCP nije mario za zrtve, narod, stanovnistvo, i propade. Jedina razlika je sto je tada bio Gorbacov na vlasti pa je znao da je gotovo, i zavrsio agoniju. Da je bio Andropov, prvo bi ih karao dodatnih 6 mjeseci, i onda bi propali. Uz par miliona mrtvih, sto od gladi, sto od obracuna.
Tako da... dug je put do te gladi jer hrane će uvijek biti za one koji imaju novac.
Ali kada dostignu npr. 10% zaista gladnih, dakle u njihovom slucaju 10 mil. ljudi, sta mislis da li ce biti primljeni u vojsku... Barem na kazan...?
- Hame_
- Posts: 7535
- Joined: 31/08/2007 21:42
- Location: Srebrenik, Županija tuzlanska, HiB, Europa, Svjeverna strana Zemlje, Mjesec, Sunce,... odosmo u PM!
- Contact:
#212333 Re: Ukrajina
Politico: Treći svjetski rat je već u toku
N1, autor: Politico.eu, L. M. 18. decembar 2024.

Da ste se našli na prvim linijama ratišta u prvim sedmicama rata u Ukrajini, čuli bibste povike na ukrajinskom i ruskom, možda pomiješane s glasovima koji govore regionalnim jezicima poput burjatskog i čečenskog. Danas trupe s obje strane linije sukoba komuniciraju na španskom, nepalskom, hindskom, somalijskom, srpskom i korejskom jeziku. Strani jezici koji se govore u blatnim rovovima samo su jedan od znakova kako sukob poprima sve veću međunarodnu dimenziju. Priču donosi magazin Politico.
Na nebu iznad bojnog polja američki sistem protuzračne odbrane mogao bi presresti iransku bespilotnu letjelicu Shahed, dok na zemlji artiljerija njemačke proizvodnje fijuče pored sjevernokorejskih granata.
Gotovo tri godine kasnije, čak i najokorjelijim izolacionistima bilo bi teško prodati rat kao “regionalni sukob” između Rusije i Ukrajine, smatra autorica teksta Eva Hartog.
“Ono što je u februaru 2022. počelo kao najveći europski kopneni rat od Drugog svjetskog rata, sada je u konkurenciji za titulu najglobalnijeg sukoba od Hladnog rata, s desetinama zemalja koji su uključene direktno ili indirektno”, ističe.
Taj bi aspekt sukoba u konačnici mogao zapečatiti njegovu sudbinu jer Ukrajina riskira da izgubi svoju najveću podršku dolaskom Donalda Trumpa na mjesto predsjednika u Sjedinjenim Državama, iako Rusija privlači sve veću podršku drugih neprijatelja Washingtona, ponajviše Sjeverne Koreje, dodaje Hartog.
“Posljednji put kad smo vidjeli ovako nešto vjerovatno bi bila sovjetska invazija na Afganistan”, rekao je istaknuti istoričar hladnog rata Sergej Radčenko. “Kad je postojala podrška mudžahedinima sa Zapada i također iz Pakistana, i svi su bili zadovoljni”.
Proxy rat
Kada je Moskva pokrenula svoj sveobuhvatni napad na Ukrajinu u februaru 2022., Kremlj i njegovi propagandisti opravdali su to kao nužan i odbrambeni potez protiv NATO-a.
Mišljenja su različita o tome je li ruski predsjednik Vladimir Putin stvarno namjeravao krenuti u borbu s takozvanim kolektivnim Zapadom, vatrenim oružjem. Ali postoji široki konsenzus da je očekivao da će rat biti gotov za nekoliko dana – i da je s razlogom računao da će Zapad odgovoriti osuđujućim, ali uglavnom prihvaćajućim stavom koji je pokazao prema ranijim zahvatima njegove zemlje u Ukrajini, Moldaviji i Gruziji.
“Bio bi to lokalni sukob da je brzo završio”, rekao je Radčenko. “Ali nije”.
Ukrajinci su uzvraćali svim sredstvima, nastavlja autorica teksta, a Putinove trupe su se kolebale tek toliko da Zapad privuče pažnju. Europa je bila zabrinuta da je njezina vlastita sigurnost ugrožena; SAD su držače imidž podržavatelja demokracije i europske sigurnosti. U roku od nekoliko dana, zapadno oružje i obavještajni podaci pristigli su, pomažući Ukrajincima da uzdrže rusko napredovanje i internacionaliziraju sukob.
S vremenom, kako su se i Ukrajina i Rusija našle sputane nedostatkom granata i preopterećenim trupama, ta je međunarodna dimenzija postala i vidljivija i važnija.
Danas se obje zemlje oslanjaju na vanjsku pomoć: Ukrajina, da opstane; Rusija, kako bi zadržala svoju dominaciju na nebu i na zemlji, a da minimizira učinak rata na vlastito stanovništvo.
Dok su lobirale u svijetu za više resursa, obje su strane iznosile velike, ideološke zahtjeve. Ukrajina kaže da se bori za “demokraciju” Rusija kaže da vodi križarski rat protiv onoga što naziva američkom hegemonijom i “kolektivnog Zapada”.
Moskovska prodajna priča “multipolarnog svjetskog poretka”, koliko god nejasno definirana jest, bila je dovoljno uvjerljiva da joj Iran isporuči bespilotne letjelice Shahed, a Sjeverna Koreja da joj isporuči balističke projektile, milione granata i, u novije vrijeme, hiljade vojnika.
Takozvani globalni jug također se priklonio Putinu pod kišobranom BRICS-a, kluba zemalja koje su, usprkos velikim razlikama, pronašle zajednički jezik u zajedničkom “zamjeranju” sistemu koji ih je držao po strani od ključnih institucija poput Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.
---------------------------------------
Najveća slamka spasa Moskve je Kina, koja je odigrala ključnu ulogu u zaštiti ruske ekonomije od zapadnih sankcija osiguravajući tržište za njenu naftu i gnojiva, a istovremeno joj dajući pristup prijeko potrebnoj tehnologiji.
---------------------------------------
“Indija i drugi mogu trgovati s Rusijom i to je značajno. Ali ništa nije ni blizu onoga što Kina donosi na stol”, rekao je Alexander Gabuev, direktor Carnegie Russia Eurasia Center.
Osim toga, Rusija je nastavila i proširila svoju prastaru praksu hibridnog ratovanja, raspirujući nevolje i šireći postojeće rascjepe u inostranstvu.
Međutim, za razliku od Hladnog rata, nema posredničkih sukoba u kojima Moskva može napasti NATO. Dakle, “Rusija pokušava tražiti alate za odbijanje”, na druge načine, rekao je Gabuev. “Pripisati troškove, nanijeti bol, osvetiti se”.
To je uključivalo miješanje u izbore, izazivanje požara i druge sabotaže, te pružanje podrške raznim protuzapadnim akterima i grupama; od financiranja proruskog oligarha s namjerom da izbaci iz kolosijeka proeuropski kurs Moldavije, do pružanja podataka jemenskim Hutijima kako bi im pomogli u napadima na zapadne brodove u Crvenom moru.
Zapadna pomoć i varljiva podrška
U međuvremenu, ruski protivnici nisu mirovali.
Kijevski nastup, koji je televizijski prenosio predsjednik Volodymyr Zelenskyy, donio mu je više od 220 milijardi dolara vrijednu pomoć iz Europe i SAD-a. Zemlje NATO-a isporučivale su sve snažnije oružje: od topničkih granata haubica na početku rata do lovca F-16 mlažnjaka i rakete dugog dometa ATACMS u skorije vrijeme.
Kao jasno geopolitičko upozorenje Moskvi koliko Brisel može dati, Europska unija je pospješila Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju u nastojanjima da se pridruže bloku.
Bez zapadne pomoći, rat ne bi preživio svoju prvu godinu i završio bi “razornim porazom” za Ukrajinu, rekao je Gabuev.
Ali Zapad se također držao određenih ograda; birajući strategiju opreznog inkrementalizma umjesto eskalacije. Na veliku frustraciju Kijeva, isporuke oružja su dolazile u fazama i s priloženim pravilima.
Gotovo tri godine lideri u SAD-u i Europi oglušivali su se na sve očajnije molbe Kijeva za dopuštenjem korištenja dalekometnog oružja za napade na ciljeve unutar Rusije.
S druge strane, uprkos čestim prijetnjama iz Moskve da bi mogla nuklearkom napasti neki zapadni grad, čini se da je crveno dugme nedostupno. I, bez obzira na uzbunu zemalja na istočnom krilu Europe zbog predstojeće ruske invazije, moskovske su se trupe klonile teritorija NATO-a.
Kina je također poštovala neke od zapadnih crvenih linija, pazeći da izravno ne krši zapadne sankcije (iako to čini neizravno) i, za sada, ne opskrbljujući Rusiju nikakvim smrtonosnim oružjem (iako je isporučila pojedinačne dijelove i, prema nedavnim izvještajima, sumnja se da isporučuje dronove).
S obje strane činilo se da strane trupe na terenu ne mogu proći. Dok su neki glasovi, ponajviše francuski predsjednik Emmanuel Macron, iznosili mogućnost da zapadna čizma stane na zemlju, ideja nikada nije otišla dalje od brzo srušenog prijedloga.
To ne znači da te crvene linije nisu testirane. Ukrajina je izvršila invaziju na rusku regiju Kursk i upotrijebila zapadno oružje za napad na ruske mete, poput crnomorske flote. Sjevernokorejske trupe putovale su u Rusiju. A odlazeći američki predsjednik Joe Biden konačno je dao zeleno svjetlo Ukrajini za korištenje oružja dugog dometa ATACMS za upotrebu protiv ciljeva na ruskom tlu.
Ipak, problem s internacionaliziranim sukobima – kao što Ukrajina otkriva – je taj što vanjski partneri mogu biti hiroviti, a njihova predanost duboka samo onoliko koliko je duboka sljedeća izborna kampanja.
Pred kraj 2024., apetiti za podržavanjem ukrajinske pobjede – definirane kao povratak na granice Ukrajine iz 1991. – smanjili su se u Washingtonu i Bruxellesu.
“Od početka je bilo jasno da će Amerika ispasti ako Ukrajina ne pobijedi dovoljno brzo”, rekla je Nina Hruščova, profesorica međunarodnih odnosa na New School u New Yorku i praunuka sovjetskog vođe Nikite Hruščova.
“Na sve se ovo od samog početka gledalo kao na holivudsku seriju”, rekla je. U početku, dodala je, oni koji su navijali za ukrajinu mislili su da će biti gotovo nakon jedne sezone. Ali onda se desila još jedna.
“A sada je tu i treća, pa je pažnja naravno izblijedjela”, rekla je. “Ne želimo četvrtu sezonu, ali to će se dogoditi”.
Radchenko, s druge strane, ima više razumijevanja.
“Za Sjedinjene Države, izbjegavanje nuklearnog rata s Rusijom uvijek je bio prioritet broj 1 u ovom sukobu. Drugi je pomaganje Ukrajini da pobijedi”, rekao je Radchenko, dodajući: “Ta se dva konkurentska cilja nekako moraju pomiriti”.
Tu je i činjenica da se podržavatelji Ukrajine, za razliku od Rusije, moraju nositi s javnim mnijenjem. Anketa Pew Research Centera u julu pokazala je da su Amerikanci podjednako podijeljeni u tome misle li da njihova zemlja ima odgovornost pomoći Ukrajini.
Kraj rata
Kako se sukob približava početku svoje četvrte godine, niti jedna strana ne dobiva svu pomoć koju želi. U međuvremenu, sukob izgleda više kao rat iscrpljivanja iz Prvog svjetskog rata nego kao visokotehnološki Treći svjetski rat.
“Bilo bi logično vidjeti hiljade Iranaca i kompaktnu vojsku Kineza kako se bore [za Rusiju] u Ukrajini upravo sada”, napisao je u oktobru ultranacionalistički ruski mislilac Alexander Dugin, koji se smatra jednim od ideologa ukrajinskog rata i dodao:
“Logično je da oni koji su protiv zapadne hegemonije i za multipolarni svijet podržavaju Rusiju djelima. A Rusija će ih tada podržati u njihovim vlastitim antiimperijalističkim ratovima”.
Do sada ruski pusti san o globalnoj solidarnosti nije proizveo ništa više od dima. Procjenjuje se da Rusija ispušta oko 30 hiljada vojnika mjesečno i regrutira samo toliko da ih zamijeni. Sjeverna Koreja (za sada) ne isporučuje dovoljno vojnika da bi napravila značajnu razliku.
Kijev je u još goroj nevolji. Sumnje u snagu zapadne podrške rastu upravo u trenutku kada se Ukrajinci suočavaju s još jednom zimom, oslabljeni niskim moralom i pateći od deficita u gotovo svemu. Prema procjeni Pentagona, zemlja ima dovoljno vojnika da izdrži još šest do dvanaest mjeseci prije nego što upadne u ozbiljne probleme.
Budući da su se i Rusija i Ukrajina borile da mobiliziraju dovoljno vlastitih ljudi, dvije su strane kao trijažu koristile hiljade stranaca, uglavnom iz siromašnih zemalja, da se pridruže njihovoj borbi.
Uz trupe koje je osigurao Pjongjang, Moskva je regrutirala borce s Kube, Indije, Nepala, Sirije, Srbije, Srednjoafričke Republike i Libije uz obećanja velikodušnih plaća i ruskog državljanstva (obaveza koja se ne drži uvijek, prema nekima koji prijavili su se).
U međuvremenu, Ukrajina, povrh financijskih poticaja, strancima nudi priliku da budu na pravoj strani istorije.
---------------------------------
“Zajedno smo pobijedili Hitlera, a porazit ćemo i Putina”, napisao je tadašnji ministar vanjskih poslova te zemlje Dmitro Kuleba na platformi X 2022. godine.
To je dovelo do situacije u kojoj se, više od tri decenijenakon raspada Sovjetskog Saveza i navodnog “kraja istorije”, Kolumbijci bore s Kubancima, pate od šrapnela i umiru, hiljadama kilometara daleko od kuće.
---------------------------------
“Mi se borimo za slobodu dok Latinoamerikanci s druge strane brane opresivni režim ugnjetavanja”, rekao je Jhoe Manuel Almanza Chica, Kolumbijac uvršten u 241. brigadu ukrajinske vojske.
Rekao je da nema plemenitijeg razloga za umrijeti od slobode. “Ali ako ostanem živ, želim svojoj djeci moći reći da sam bio dio istorije”.
U konačnici, rekli su analitičari, ishod rata vjerojatno će ovisiti o odlukama primarnih zemalja odnosno partnera: NATO-a i Kine.
“Ako povučete podršku NATO-a Ukrajini, neće biti Ukrajine”, rekao je Gabuev. “Ali ako povučete kinesku podršku ruskim ratnim naporima, to bi prisililo Moskvu da ograniči svoje apetite i priguši nade da je vrijeme na njezinoj strani”.
Trenutno se čini da je Kina glavni dobrotvor sukoba, rekao je Gabuev. Rat je odvratio pozornost Washingtona i pomogao Pekingu da učvrsti kontrolu nad Rusijom — oslabljeni, ali pod Putinom pouzdani partner.
To bi se, međutim, moglo promijeniti ako se zbog uplitanja Sjeverne Koreje u sukob on prelije u Indo-Pacifik, koji Peking vidi kao svoje dvorište, uvlačenjem Južne Koreje i možda NATO-a.
Drugi faktori, zaključuje autorica teksta, mogli bi preokrenuti ravnotežu – u SAD-u, nepredvidivi Trump. Na Bliskom istoku – sukob Irana s Izraelom. U Europi porast popularnosti ekstremno desnih stranaka, od kojih su neke skeptične prema pomoći Ukrajini.
U međuvremenu, uvijek postoji rizik od daljnje eskalacije, rekao je Radchenko. “Sve dok rat traje, postoji opasnost da će se još netko pridružiti borbi”.
*K'o pročito pročito, ja pročito
N1, autor: Politico.eu, L. M. 18. decembar 2024.

Da ste se našli na prvim linijama ratišta u prvim sedmicama rata u Ukrajini, čuli bibste povike na ukrajinskom i ruskom, možda pomiješane s glasovima koji govore regionalnim jezicima poput burjatskog i čečenskog. Danas trupe s obje strane linije sukoba komuniciraju na španskom, nepalskom, hindskom, somalijskom, srpskom i korejskom jeziku. Strani jezici koji se govore u blatnim rovovima samo su jedan od znakova kako sukob poprima sve veću međunarodnu dimenziju. Priču donosi magazin Politico.
Na nebu iznad bojnog polja američki sistem protuzračne odbrane mogao bi presresti iransku bespilotnu letjelicu Shahed, dok na zemlji artiljerija njemačke proizvodnje fijuče pored sjevernokorejskih granata.
Gotovo tri godine kasnije, čak i najokorjelijim izolacionistima bilo bi teško prodati rat kao “regionalni sukob” između Rusije i Ukrajine, smatra autorica teksta Eva Hartog.
“Ono što je u februaru 2022. počelo kao najveći europski kopneni rat od Drugog svjetskog rata, sada je u konkurenciji za titulu najglobalnijeg sukoba od Hladnog rata, s desetinama zemalja koji su uključene direktno ili indirektno”, ističe.
Taj bi aspekt sukoba u konačnici mogao zapečatiti njegovu sudbinu jer Ukrajina riskira da izgubi svoju najveću podršku dolaskom Donalda Trumpa na mjesto predsjednika u Sjedinjenim Državama, iako Rusija privlači sve veću podršku drugih neprijatelja Washingtona, ponajviše Sjeverne Koreje, dodaje Hartog.
“Posljednji put kad smo vidjeli ovako nešto vjerovatno bi bila sovjetska invazija na Afganistan”, rekao je istaknuti istoričar hladnog rata Sergej Radčenko. “Kad je postojala podrška mudžahedinima sa Zapada i također iz Pakistana, i svi su bili zadovoljni”.
Proxy rat
Kada je Moskva pokrenula svoj sveobuhvatni napad na Ukrajinu u februaru 2022., Kremlj i njegovi propagandisti opravdali su to kao nužan i odbrambeni potez protiv NATO-a.
Mišljenja su različita o tome je li ruski predsjednik Vladimir Putin stvarno namjeravao krenuti u borbu s takozvanim kolektivnim Zapadom, vatrenim oružjem. Ali postoji široki konsenzus da je očekivao da će rat biti gotov za nekoliko dana – i da je s razlogom računao da će Zapad odgovoriti osuđujućim, ali uglavnom prihvaćajućim stavom koji je pokazao prema ranijim zahvatima njegove zemlje u Ukrajini, Moldaviji i Gruziji.
“Bio bi to lokalni sukob da je brzo završio”, rekao je Radčenko. “Ali nije”.
Ukrajinci su uzvraćali svim sredstvima, nastavlja autorica teksta, a Putinove trupe su se kolebale tek toliko da Zapad privuče pažnju. Europa je bila zabrinuta da je njezina vlastita sigurnost ugrožena; SAD su držače imidž podržavatelja demokracije i europske sigurnosti. U roku od nekoliko dana, zapadno oružje i obavještajni podaci pristigli su, pomažući Ukrajincima da uzdrže rusko napredovanje i internacionaliziraju sukob.
S vremenom, kako su se i Ukrajina i Rusija našle sputane nedostatkom granata i preopterećenim trupama, ta je međunarodna dimenzija postala i vidljivija i važnija.
Danas se obje zemlje oslanjaju na vanjsku pomoć: Ukrajina, da opstane; Rusija, kako bi zadržala svoju dominaciju na nebu i na zemlji, a da minimizira učinak rata na vlastito stanovništvo.
Dok su lobirale u svijetu za više resursa, obje su strane iznosile velike, ideološke zahtjeve. Ukrajina kaže da se bori za “demokraciju” Rusija kaže da vodi križarski rat protiv onoga što naziva američkom hegemonijom i “kolektivnog Zapada”.
Moskovska prodajna priča “multipolarnog svjetskog poretka”, koliko god nejasno definirana jest, bila je dovoljno uvjerljiva da joj Iran isporuči bespilotne letjelice Shahed, a Sjeverna Koreja da joj isporuči balističke projektile, milione granata i, u novije vrijeme, hiljade vojnika.
Takozvani globalni jug također se priklonio Putinu pod kišobranom BRICS-a, kluba zemalja koje su, usprkos velikim razlikama, pronašle zajednički jezik u zajedničkom “zamjeranju” sistemu koji ih je držao po strani od ključnih institucija poput Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.
---------------------------------------
Najveća slamka spasa Moskve je Kina, koja je odigrala ključnu ulogu u zaštiti ruske ekonomije od zapadnih sankcija osiguravajući tržište za njenu naftu i gnojiva, a istovremeno joj dajući pristup prijeko potrebnoj tehnologiji.
---------------------------------------
“Indija i drugi mogu trgovati s Rusijom i to je značajno. Ali ništa nije ni blizu onoga što Kina donosi na stol”, rekao je Alexander Gabuev, direktor Carnegie Russia Eurasia Center.
Osim toga, Rusija je nastavila i proširila svoju prastaru praksu hibridnog ratovanja, raspirujući nevolje i šireći postojeće rascjepe u inostranstvu.
Međutim, za razliku od Hladnog rata, nema posredničkih sukoba u kojima Moskva može napasti NATO. Dakle, “Rusija pokušava tražiti alate za odbijanje”, na druge načine, rekao je Gabuev. “Pripisati troškove, nanijeti bol, osvetiti se”.
To je uključivalo miješanje u izbore, izazivanje požara i druge sabotaže, te pružanje podrške raznim protuzapadnim akterima i grupama; od financiranja proruskog oligarha s namjerom da izbaci iz kolosijeka proeuropski kurs Moldavije, do pružanja podataka jemenskim Hutijima kako bi im pomogli u napadima na zapadne brodove u Crvenom moru.
Zapadna pomoć i varljiva podrška
U međuvremenu, ruski protivnici nisu mirovali.
Kijevski nastup, koji je televizijski prenosio predsjednik Volodymyr Zelenskyy, donio mu je više od 220 milijardi dolara vrijednu pomoć iz Europe i SAD-a. Zemlje NATO-a isporučivale su sve snažnije oružje: od topničkih granata haubica na početku rata do lovca F-16 mlažnjaka i rakete dugog dometa ATACMS u skorije vrijeme.
Kao jasno geopolitičko upozorenje Moskvi koliko Brisel može dati, Europska unija je pospješila Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju u nastojanjima da se pridruže bloku.
Bez zapadne pomoći, rat ne bi preživio svoju prvu godinu i završio bi “razornim porazom” za Ukrajinu, rekao je Gabuev.
Ali Zapad se također držao određenih ograda; birajući strategiju opreznog inkrementalizma umjesto eskalacije. Na veliku frustraciju Kijeva, isporuke oružja su dolazile u fazama i s priloženim pravilima.
Gotovo tri godine lideri u SAD-u i Europi oglušivali su se na sve očajnije molbe Kijeva za dopuštenjem korištenja dalekometnog oružja za napade na ciljeve unutar Rusije.
S druge strane, uprkos čestim prijetnjama iz Moskve da bi mogla nuklearkom napasti neki zapadni grad, čini se da je crveno dugme nedostupno. I, bez obzira na uzbunu zemalja na istočnom krilu Europe zbog predstojeće ruske invazije, moskovske su se trupe klonile teritorija NATO-a.
Kina je također poštovala neke od zapadnih crvenih linija, pazeći da izravno ne krši zapadne sankcije (iako to čini neizravno) i, za sada, ne opskrbljujući Rusiju nikakvim smrtonosnim oružjem (iako je isporučila pojedinačne dijelove i, prema nedavnim izvještajima, sumnja se da isporučuje dronove).
S obje strane činilo se da strane trupe na terenu ne mogu proći. Dok su neki glasovi, ponajviše francuski predsjednik Emmanuel Macron, iznosili mogućnost da zapadna čizma stane na zemlju, ideja nikada nije otišla dalje od brzo srušenog prijedloga.
To ne znači da te crvene linije nisu testirane. Ukrajina je izvršila invaziju na rusku regiju Kursk i upotrijebila zapadno oružje za napad na ruske mete, poput crnomorske flote. Sjevernokorejske trupe putovale su u Rusiju. A odlazeći američki predsjednik Joe Biden konačno je dao zeleno svjetlo Ukrajini za korištenje oružja dugog dometa ATACMS za upotrebu protiv ciljeva na ruskom tlu.
Ipak, problem s internacionaliziranim sukobima – kao što Ukrajina otkriva – je taj što vanjski partneri mogu biti hiroviti, a njihova predanost duboka samo onoliko koliko je duboka sljedeća izborna kampanja.
Pred kraj 2024., apetiti za podržavanjem ukrajinske pobjede – definirane kao povratak na granice Ukrajine iz 1991. – smanjili su se u Washingtonu i Bruxellesu.
“Od početka je bilo jasno da će Amerika ispasti ako Ukrajina ne pobijedi dovoljno brzo”, rekla je Nina Hruščova, profesorica međunarodnih odnosa na New School u New Yorku i praunuka sovjetskog vođe Nikite Hruščova.
“Na sve se ovo od samog početka gledalo kao na holivudsku seriju”, rekla je. U početku, dodala je, oni koji su navijali za ukrajinu mislili su da će biti gotovo nakon jedne sezone. Ali onda se desila još jedna.
“A sada je tu i treća, pa je pažnja naravno izblijedjela”, rekla je. “Ne želimo četvrtu sezonu, ali to će se dogoditi”.
Radchenko, s druge strane, ima više razumijevanja.
“Za Sjedinjene Države, izbjegavanje nuklearnog rata s Rusijom uvijek je bio prioritet broj 1 u ovom sukobu. Drugi je pomaganje Ukrajini da pobijedi”, rekao je Radchenko, dodajući: “Ta se dva konkurentska cilja nekako moraju pomiriti”.
Tu je i činjenica da se podržavatelji Ukrajine, za razliku od Rusije, moraju nositi s javnim mnijenjem. Anketa Pew Research Centera u julu pokazala je da su Amerikanci podjednako podijeljeni u tome misle li da njihova zemlja ima odgovornost pomoći Ukrajini.
Kraj rata
Kako se sukob približava početku svoje četvrte godine, niti jedna strana ne dobiva svu pomoć koju želi. U međuvremenu, sukob izgleda više kao rat iscrpljivanja iz Prvog svjetskog rata nego kao visokotehnološki Treći svjetski rat.
“Bilo bi logično vidjeti hiljade Iranaca i kompaktnu vojsku Kineza kako se bore [za Rusiju] u Ukrajini upravo sada”, napisao je u oktobru ultranacionalistički ruski mislilac Alexander Dugin, koji se smatra jednim od ideologa ukrajinskog rata i dodao:
“Logično je da oni koji su protiv zapadne hegemonije i za multipolarni svijet podržavaju Rusiju djelima. A Rusija će ih tada podržati u njihovim vlastitim antiimperijalističkim ratovima”.
Do sada ruski pusti san o globalnoj solidarnosti nije proizveo ništa više od dima. Procjenjuje se da Rusija ispušta oko 30 hiljada vojnika mjesečno i regrutira samo toliko da ih zamijeni. Sjeverna Koreja (za sada) ne isporučuje dovoljno vojnika da bi napravila značajnu razliku.
Kijev je u još goroj nevolji. Sumnje u snagu zapadne podrške rastu upravo u trenutku kada se Ukrajinci suočavaju s još jednom zimom, oslabljeni niskim moralom i pateći od deficita u gotovo svemu. Prema procjeni Pentagona, zemlja ima dovoljno vojnika da izdrži još šest do dvanaest mjeseci prije nego što upadne u ozbiljne probleme.
Budući da su se i Rusija i Ukrajina borile da mobiliziraju dovoljno vlastitih ljudi, dvije su strane kao trijažu koristile hiljade stranaca, uglavnom iz siromašnih zemalja, da se pridruže njihovoj borbi.
Uz trupe koje je osigurao Pjongjang, Moskva je regrutirala borce s Kube, Indije, Nepala, Sirije, Srbije, Srednjoafričke Republike i Libije uz obećanja velikodušnih plaća i ruskog državljanstva (obaveza koja se ne drži uvijek, prema nekima koji prijavili su se).
U međuvremenu, Ukrajina, povrh financijskih poticaja, strancima nudi priliku da budu na pravoj strani istorije.
---------------------------------
“Zajedno smo pobijedili Hitlera, a porazit ćemo i Putina”, napisao je tadašnji ministar vanjskih poslova te zemlje Dmitro Kuleba na platformi X 2022. godine.
To je dovelo do situacije u kojoj se, više od tri decenijenakon raspada Sovjetskog Saveza i navodnog “kraja istorije”, Kolumbijci bore s Kubancima, pate od šrapnela i umiru, hiljadama kilometara daleko od kuće.
---------------------------------
“Mi se borimo za slobodu dok Latinoamerikanci s druge strane brane opresivni režim ugnjetavanja”, rekao je Jhoe Manuel Almanza Chica, Kolumbijac uvršten u 241. brigadu ukrajinske vojske.
Rekao je da nema plemenitijeg razloga za umrijeti od slobode. “Ali ako ostanem živ, želim svojoj djeci moći reći da sam bio dio istorije”.
U konačnici, rekli su analitičari, ishod rata vjerojatno će ovisiti o odlukama primarnih zemalja odnosno partnera: NATO-a i Kine.
“Ako povučete podršku NATO-a Ukrajini, neće biti Ukrajine”, rekao je Gabuev. “Ali ako povučete kinesku podršku ruskim ratnim naporima, to bi prisililo Moskvu da ograniči svoje apetite i priguši nade da je vrijeme na njezinoj strani”.
Trenutno se čini da je Kina glavni dobrotvor sukoba, rekao je Gabuev. Rat je odvratio pozornost Washingtona i pomogao Pekingu da učvrsti kontrolu nad Rusijom — oslabljeni, ali pod Putinom pouzdani partner.
To bi se, međutim, moglo promijeniti ako se zbog uplitanja Sjeverne Koreje u sukob on prelije u Indo-Pacifik, koji Peking vidi kao svoje dvorište, uvlačenjem Južne Koreje i možda NATO-a.
Drugi faktori, zaključuje autorica teksta, mogli bi preokrenuti ravnotežu – u SAD-u, nepredvidivi Trump. Na Bliskom istoku – sukob Irana s Izraelom. U Europi porast popularnosti ekstremno desnih stranaka, od kojih su neke skeptične prema pomoći Ukrajini.
U međuvremenu, uvijek postoji rizik od daljnje eskalacije, rekao je Radchenko. “Sve dok rat traje, postoji opasnost da će se još netko pridružiti borbi”.
*K'o pročito pročito, ja pročito
- JoseMujica
- Posts: 32831
- Joined: 11/01/2011 14:33
- Location: u zagrljaju Vojina Mijatovića
- Grijem se na: malograDŽane
- Vozim: Tuarega
- Horoskop: Poskok
#212334 Re: Ukrajina
sve vam je to šupljiranje morebit bidne, a morebit i ne bidne...eno vam Sjeverne Koreje kao primjeradrndalo wrote: ↑18/12/2024 15:59Stoji...drug_profi wrote: ↑18/12/2024 14:27Ovo je mač sa dvije oštrice. Glad puni vojne komeserijate. Ljudi računaju da će prehraniti porodicu od bonusa za potpis. Svaki od njih se nada i da će baš on preživiti...drndalo wrote: ↑18/12/2024 14:00 GLAD je egzaktna nauka, koju kada dostignu, nema carobnog stapica, dnevnika, vodje koji ce svojim govorom utaziti zavijajuci stomak... A korijenje kao prehrana za 100 mil. stanovnika, u 70% permafrostovanoj zemlji nije neka sigurna opcija za prezivljavanje. Tada kada vise nemas sta izgubiti, nastaje picvajz golog prezivljavanja. Kao sto rekoh, ni CCCP nije mario za zrtve, narod, stanovnistvo, i propade. Jedina razlika je sto je tada bio Gorbacov na vlasti pa je znao da je gotovo, i zavrsio agoniju. Da je bio Andropov, prvo bi ih karao dodatnih 6 mjeseci, i onda bi propali. Uz par miliona mrtvih, sto od gladi, sto od obracuna.
Tako da... dug je put do te gladi jer hrane će uvijek biti za one koji imaju novac.
Ali kada dostignu npr. 10% zaista gladnih, dakle u njihovom slucaju 10 mil. ljudi, sta mislis da li ce biti primljeni u vojsku... Barem na kazan...?
pravo pitanje je gdje će na ovoj društvenoj klackalici biti više ludaka spremnih na sve...u vlasti ili među narodom? A na to pitanje niko nema odgovora
i druga veoma bitna stvar jeste, da je zadnja stvar koju Zapad želi haos u Rusiji...nažalost više im odgovara i ovakav Putko nego haos koji bi nastao njegovim nekontrolisanim padom
-
Crvene_brigade
- Posts: 4008
- Joined: 19/10/2014 21:31
#212336 Re: Ukrajina
Izgleda da još jedan zaplatio...
- Occasionally
- Posts: 383
- Joined: 03/06/2017 11:17
#212337 Re: Ukrajina
Razotkriven (čitaj prikriveni degustator sendviča tokom vikenda) od strane pilota.Vic Rattlehead wrote: ↑18/12/2024 10:14 zbog čega forumaš "čitalac" više ne piše na ovoj temi?
jedan od par rijetkih čije je postove vrijedilo čitati.
Ne smijem više napisati jer ti prišiju etiketu advokata prikrivenih ljubitelja sendviča.
- karanana
- Posts: 50699
- Joined: 26/02/2004 00:00
#212338 Re: Ukrajina
da, covjek napadnut da silji za ruse. nevjerovatni su neki karakteri ovdje koji nicim ne doprinose na temi, za razliku od citaoca, nego samo svojom demagogijom i "istinom" kako je oni vide, a u vecini slucajeva je iskrivljena i netacna kao i ona proruska. a ako ukazes na to onda si na listi gnjavatora ili na ruskom platnom spisku.
- pici
- Posts: 46218
- Joined: 19/07/2007 23:17
- Location: zbrinut u kupleraju...
- Grijem se na: Ženske gHuzove
- Vozim: Trajvan
- Horoskop: Djevac
#212339 Re: Ukrajina
zar nisi placen ruskinjom tjedno... akaranana wrote: ↑18/12/2024 18:10 da, covjek napadnut da silji za ruse. nevjerovatni su neki karakteri ovdje koji nicim ne doprinose na temi, za razliku od citaoca, nego samo svojom demagogijom i "istinom" kako je oni vide, a u vecini slucajeva je iskrivljena i netacna kao i ona proruska. a ako ukazes na to onda si na listi gnjavatora ili na ruskom platnom spisku.
- karanana
- Posts: 50699
- Joined: 26/02/2004 00:00
#212340 Re: Ukrajina
promjenio sam na kesh opciju kako se rublja stabilizirala.pici wrote: ↑18/12/2024 18:15zar nisi placen ruskinjom tjedno... akaranana wrote: ↑18/12/2024 18:10 da, covjek napadnut da silji za ruse. nevjerovatni su neki karakteri ovdje koji nicim ne doprinose na temi, za razliku od citaoca, nego samo svojom demagogijom i "istinom" kako je oni vide, a u vecini slucajeva je iskrivljena i netacna kao i ona proruska. a ako ukazes na to onda si na listi gnjavatora ili na ruskom platnom spisku.
-
1Dante1
- Posts: 4226
- Joined: 21/07/2012 20:09
- Location: GB
- Contact:
#212341 Re: Ukrajina
Sami ste krivi, vi koji ste označili temu svojom uz moderatore. Svako ko napise ili prenese nesto sto se određenoj peroni ne svidja ide grupno prozivanje. Sta mislite zašto je ova tema tako utihnula?
- Occasionally
- Posts: 383
- Joined: 03/06/2017 11:17
#212342 Re: Ukrajina
Ako je oko toga šta je objektivno i šta to nama paše a šta ne kada čitamo postove ovdje ja lično se samo vraćam na onu antologijsku;drndalo wrote: ↑18/12/2024 12:31 Prde metla kao top... Ako si sam sa sobom cist, zasto te nesto moze pokolebati?
Ja se slazem da u njegovom objavljivanju nije bilo bas sve "samo objektivno". Jednostavno je bilo malo previse UKR mana isticano, u odnosu na RU. Da se on to balansirao bolje, ne bi bilo takvog osjecaja. Mozda nije bilo namjerno, ali pitanje koje mu je postavio drugi forumas stoji.
Pitali su ga za statistiku objava, ovih vs. onih. Ako nije bila istina, i ako se brojevima moglo dokazati suprotno, zasto nije?
Ili je mogao napisati i npr. "toliko ovi drugi, subjektivni postavljaju RU problema, da ne zeli da se ponavljaju stvari, a kako ne stavljamo UKR probleme, onda zbog sire slike on to stavlja". Pa bi to imalo nekog smisla.
Ovako, ostaju pretpostavke razne, za koje ne znamo da li su istinite.
" I don*t need ride. I need ammo"
Hoću reći, samo Ukrajinci mogu odlučiti sudbinu Ukrajine. Ako se njima ne ratuje neće je ni biti.
Sad nama na ovom forumu kao krivo što nema onog inteziteta i naboja ukrajinskog patriotizma i doprinosa s početka rata!
Koliko puta vam je suza krenula na pojedine objave i slike? Sada kada toga nema više (možda i ima ali se mi privikli) i kada su se Ukrajinci iscrpili i traže malo pauze da se pregrupišu (treba/ ne treba mobilizacija - zatvoriti ili ne restorane u Lavovu - momentalno iskorjeniti korupciju...), mi bi smo da im sudimo za taj umor i sve ljudske greške koje svako društvo ima ali se posebno iskažu u ratu.
Čovjek kriv zato što nam prenosi realnu sliku vlade i stanovništva.
Sendvičar, nema šta...
- Occasionally
- Posts: 383
- Joined: 03/06/2017 11:17
- pici
- Posts: 46218
- Joined: 19/07/2007 23:17
- Location: zbrinut u kupleraju...
- Grijem se na: Ženske gHuzove
- Vozim: Trajvan
- Horoskop: Djevac
#212344 Re: Ukrajina
najveca greska ukrajinaca je ona takticka pauza izjuma, morali su gurati po svaku cijenu, rusi su bili u rasulu i bez rezervi... dali su pauzu, tj djavolu vode i vidi sad... pregrupisali se, mobilisali, koriste iranske dronove i rakete, s.korejsku municiju i meso i kinesku tehnologiju i kupnju nafte i plina.
I opet prave gresku, vode pozicioni rovovski rat u kojem su rusi tata mate... i kakva je to glupost da se ne mobilisu momci od 18-25 godina, pa tada je muskarac u naponu snage i najsnazniji i najokretniji.
Ovo mi smrdi na pregovore i ustupke rusima. Da su htjeli osloboditi ukrajinu, do sada bi imali dva miliona vojnika i oruzja na bacanje...
I opet prave gresku, vode pozicioni rovovski rat u kojem su rusi tata mate... i kakva je to glupost da se ne mobilisu momci od 18-25 godina, pa tada je muskarac u naponu snage i najsnazniji i najokretniji.
Ovo mi smrdi na pregovore i ustupke rusima. Da su htjeli osloboditi ukrajinu, do sada bi imali dva miliona vojnika i oruzja na bacanje...
- video
- Posts: 8356
- Joined: 26/06/2006 12:13
- Location: Teheran
- apsidejzi
- Posts: 9944
- Joined: 25/05/2013 23:49
#212346 Re: Ukrajina
Ako su nas Asad i Sirija ista naucili to je da nista ne pada samo od sebe. Moras kupiti armiju, a to je zajebano u Rusiji jer se za malu izdaju leti kroz prozor. Ako uspiju sklopiti dogovor sa ruskim generalima onda ce i biti pad. Nikome nije u cilju anarhija u nuklearnoj zemlji.JoseMujica wrote: ↑18/12/2024 16:45sve vam je to šupljiranje morebit bidne, a morebit i ne bidne...eno vam Sjeverne Koreje kao primjeradrndalo wrote: ↑18/12/2024 15:59Stoji...drug_profi wrote: ↑18/12/2024 14:27
Ovo je mač sa dvije oštrice. Glad puni vojne komeserijate. Ljudi računaju da će prehraniti porodicu od bonusa za potpis. Svaki od njih se nada i da će baš on preživiti...
Tako da... dug je put do te gladi jer hrane će uvijek biti za one koji imaju novac.
Ali kada dostignu npr. 10% zaista gladnih, dakle u njihovom slucaju 10 mil. ljudi, sta mislis da li ce biti primljeni u vojsku... Barem na kazan...?
pravo pitanje je gdje će na ovoj društvenoj klackalici biti više ludaka spremnih na sve...u vlasti ili među narodom? A na to pitanje niko nema odgovora
i druga veoma bitna stvar jeste, da je zadnja stvar koju Zapad želi haos u Rusiji...nažalost više im odgovara i ovakav Putko nego haos koji bi nastao njegovim nekontrolisanim padom
- JoseMujica
- Posts: 32831
- Joined: 11/01/2011 14:33
- Location: u zagrljaju Vojina Mijatovića
- Grijem se na: malograDŽane
- Vozim: Tuarega
- Horoskop: Poskok
#212347 Re: Ukrajina
upravo...tako da ćemo se načekati da se unutar Mordora formira grupacija željna vlasti i koja iz to ima muda da to odradi, a da je prihvatljiv partner zapadu.
na primjer, da su htjeli mogli su pogurati Prigožina, ali mislim da su njega vidjeli kao još goru opciju i samo ga ostavili Putku za kurbana
na primjer, da su htjeli mogli su pogurati Prigožina, ali mislim da su njega vidjeli kao još goru opciju i samo ga ostavili Putku za kurbana
- AliceInChains
- Posts: 3717
- Joined: 09/02/2010 19:40
#212348 Re: Ukrajina
Da rezimiramo glavne prednosti Rusa naspram Ukrajinaca, o kojima se ne voli rado razgovarati:
1. Imaju gomilu resursa, koje imaju kome i prodati, uz kombinaciju sa teškom industrijom
2. Nisu izolirani. Iza sebe imaju fabriku svijeta, koja ih hrani sa (iskopiranom) zapadnom tehnologijom i ostalim potrebama, a ne isključivo
3. Ekonomski patuljak; ali vojno nije razapet po cijelom svijetu (čak mislim da im povlačenje iz Sirije u ovom trenutku i koristi)
4. Solidna vojna industrija / samoproizvodnja i vojna akademija, umjesto X nehomogenih sistema iz X država
5. Veće stanovništvo
6. Jaka diplomatija
7. Ne vodi se rat na njihovoj teritoriji, osim u šumama na jednom kvadratnom kilometru
8. Ozbiljna historija, koja doprinosi zajedništvu društva i voljnost borbe za državu
9. Putin nema kancer i nije crko; stabilna vlast sa visedecejniskim iskustvom
10.Nuklearna sila
11. Sankcije ne pogađaju isključivo njih
12. Nisu zaduženi / finasijski ovisni od vanjski kreditora, sa solidnom CB
Hmmm, zašto sam iz pocetka agresije blago pezimistican uvezi ratobornih pobjedničkih izjava prepotentnih foteljasa na levelu mentalnog kapaciteta berbokicke i već duže (samo treba prelistati unazad na ovoj temi) mislim da bez direktnog uključenja otana ne ide?
Još ih neki uspoređuju sa našim istočnim komšama. Ma ne možeš ih usporediti ni po mitomaniji, jer bi već davno pukli ko truhla lubenica
Jednostavno mi je pod tim uslovima žao samih Ukrajinaca, žetvenih jaraca, koji kao barem ginu jer kao brane naše guzice malo zapadnije, sto također nije zagarantirano. Zašto mi ih je žao? Jer vidim po nama a i općenito Južnim Slavenima, koliko smo grohnuli, kad pomislim na njihovu budućnost nakon rata.
Uvezi veće globalne igranke ih se prosto malo podcjenilo.
Ali ko zna, nada umire kao zadnja.
1. Imaju gomilu resursa, koje imaju kome i prodati, uz kombinaciju sa teškom industrijom
2. Nisu izolirani. Iza sebe imaju fabriku svijeta, koja ih hrani sa (iskopiranom) zapadnom tehnologijom i ostalim potrebama, a ne isključivo
3. Ekonomski patuljak; ali vojno nije razapet po cijelom svijetu (čak mislim da im povlačenje iz Sirije u ovom trenutku i koristi)
4. Solidna vojna industrija / samoproizvodnja i vojna akademija, umjesto X nehomogenih sistema iz X država
5. Veće stanovništvo
6. Jaka diplomatija
7. Ne vodi se rat na njihovoj teritoriji, osim u šumama na jednom kvadratnom kilometru
8. Ozbiljna historija, koja doprinosi zajedništvu društva i voljnost borbe za državu
9. Putin nema kancer i nije crko; stabilna vlast sa visedecejniskim iskustvom
10.Nuklearna sila
11. Sankcije ne pogađaju isključivo njih
12. Nisu zaduženi / finasijski ovisni od vanjski kreditora, sa solidnom CB
Hmmm, zašto sam iz pocetka agresije blago pezimistican uvezi ratobornih pobjedničkih izjava prepotentnih foteljasa na levelu mentalnog kapaciteta berbokicke i već duže (samo treba prelistati unazad na ovoj temi) mislim da bez direktnog uključenja otana ne ide?
Još ih neki uspoređuju sa našim istočnim komšama. Ma ne možeš ih usporediti ni po mitomaniji, jer bi već davno pukli ko truhla lubenica
Jednostavno mi je pod tim uslovima žao samih Ukrajinaca, žetvenih jaraca, koji kao barem ginu jer kao brane naše guzice malo zapadnije, sto također nije zagarantirano. Zašto mi ih je žao? Jer vidim po nama a i općenito Južnim Slavenima, koliko smo grohnuli, kad pomislim na njihovu budućnost nakon rata.
Uvezi veće globalne igranke ih se prosto malo podcjenilo.
Ali ko zna, nada umire kao zadnja.
Last edited by AliceInChains on 18/12/2024 22:17, edited 1 time in total.
- arman1
- Posts: 7230
- Joined: 06/11/2006 12:06
- Location: Na selu čuvam stoku. U gradu se čuvam od stoke.
- Grijem se na: ljubav bližnjih svoj
- Vozim: šta klepim
- Horoskop: BOG
- Contact:
#212349 Re: Ukrajina
S ovakvim prijateljima mislim da bi Zelenski trebao početi razmišljati o fortifikacije šire okoline Kijeva.
-
zilog
- Posts: 8965
- Joined: 06/03/2009 11:19
#212350 Re: Ukrajina
Sve, gore navedene, "prednosti" su Rusi imali i 1914. (osim atomske bombe, koju ionako ne mogu upotrijebiti, brz da sami svijetle u mraku), pa su prakticno kapitulirali i izgubili ogromne teritorije...
