Članovi su državnog Predsjedništva. Ako im se nešto desi ostade država obezglavljena.
Kako to Britanci radeSve hoću da pitam pa zaboravim. Čija je “genijalna” sigurnosna procjena bila da je ok da se dva člana Predsjedništva pošalju u ratnu zonu zajedno?
Imali smo tu situaciju, ako se sjecam Jozo Krizanovic je tako usao u Predsjednistvo.
Ja samo SDP pratim
Političar i historičar Denis Bećirović posjetio piramide u Visokom: Oduševljen sam
Jel to u okviru emisije "Na dnu dna"?Političar i historičar Denis Bećirović posjetio piramide u Visokom: Oduševljen sam
https://youtu.be/pRlT1dp-lt0?si=gKg9zlop1znFWn4uPolitičar i historičar Denis Bećirović posjetio piramide u Visokom: Oduševljen sam
Dva bošnjačka člana Predsjedništva se očito ponašaju kao politički slobodni strijelci u svrhu osobne promidžbe prije svega pred svojim glasačima. Pisanje i predlaganje zakona izvan datih ovlasti nije posao članova Predsjedništva.Komšić i Bećirović uputili u proceduru državni zakon o imovini: BiH titular, entiteti je mogu koristiti
3. Ovlaštenja
Predsjedništvo je nadležno za:
a) Vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine.
b) Imenovanje veleposlanika i drugih međunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine, od kojih najviše dvije trećine mogu biti odabrani sa teritorija Federacije.
c) Predstavljanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim i europskim organizacijama i institucijama i traženje članstva u onim međunarodnim organizacijama i institucijama u kojima Bosna i Hercegovina nije član.
d) Vođenje pregovora za zaključenje međunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine, otkazivanje i, uz suglasnost Parlamentarne skupštine, ratificiranje takvih ugovora.
e) Izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine.
f) Predlaganje godišnjeg proračuna Parlamentarnoj skupštini, uz preporuku Vijeća ministara.
g) Podnošenje izvješća o rashodima Predsjedništva Parlamentarnoj skupštini na njezin zahtjev, ali najmanje jedanput godišnje.
h) Koordinaciju, prema potrebi, sa međunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini.
i) Vršenje drugih djelatnosti koje mogu biti potrebne za obavljanje dužnosti koje mu prenese Parlamentarna skupština, ili na koje pristanu entiteti.
Ah ta mala Bosnicasa dva bošnjačka člana predsEdništva,.....Novak20 wrote: ↑03/10/2023 18:23 Nakon Zakona o plinu, još jedan od zakona Bećirovićevih savjetnika koji nema šanse da dobije većinu u Parlamentu BiH i zaživi u praksi. Tim prije što su do sada vlasti F BiH i RS krčmile trideset godina državne firme, njihovu imovinu, šume i sve ostalo po vlastitom entitetskom pa i općinskom nahođenju. Treba riješiti ove probleme svakako ali ovaj način je dolijevanje ulja na vatru političke zajednice koja je iz dana u dan sve labilnija.
https://www.klix.ba/vijesti/komsic-i-be ... /231003142
Dva bošnjačka člana Predsjedništva se očito ponašaju kao politički slobodni strijelci u svrhu osobne promidžbe prije svega pred svojim glasačima. Pisanje i predlaganje zakona izvan datih ovlasti nije posao članova Predsjedništva.Komšić i Bećirović uputili u proceduru državni zakon o imovini: BiH titular, entiteti je mogu koristiti
3. Ovlaštenja
Predsjedništvo je nadležno za:
a) Vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine.
b) Imenovanje veleposlanika i drugih međunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine, od kojih najviše dvije trećine mogu biti odabrani sa teritorija Federacije.
c) Predstavljanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim i europskim organizacijama i institucijama i traženje članstva u onim međunarodnim organizacijama i institucijama u kojima Bosna i Hercegovina nije član.
d) Vođenje pregovora za zaključenje međunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine, otkazivanje i, uz suglasnost Parlamentarne skupštine, ratificiranje takvih ugovora.
e) Izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine.
f) Predlaganje godišnjeg proračuna Parlamentarnoj skupštini, uz preporuku Vijeća ministara.
g) Podnošenje izvješća o rashodima Predsjedništva Parlamentarnoj skupštini na njezin zahtjev, ali najmanje jedanput godišnje.
h) Koordinaciju, prema potrebi, sa međunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini.
i) Vršenje drugih djelatnosti koje mogu biti potrebne za obavljanje dužnosti koje mu prenese Parlamentarna skupština, ili na koje pristanu entiteti.
Slavo Kukić kaže za Srpskainfo da je dobrim dijelom uvjeren da će Bećirović napustiti SDP i osnovati novu stranku, ali da ne vjeruje da će se to desiti prije općih izbora 2026. godine.
"Nije uopšte upitno da Bećirović nije čovjek građanske političke opcije, a da ne pominjem da nema puno dodirnih tačaka sa idejom socijaldemokratije. Naprotiv, sve što je činio do sada kao član Predsjedništva BiH ga je demistificiralo kao čovjeka koji nastupa s pozicija etno političara", ističe Kukić.
Dodaje da lider SNSD, Milorad Dodik, može biti zahvalan što je Bećirović došao na mjesto člana Predsjedništva BiH jer mu je on "bolji suparnik za homogenizovanje nacionalnog biračkog tijela nego što je bio lider SDA, Bakir Izetbegović".
Kukić ističe da Bećirović svojim istupima i djelovanjem daje osnova za tezu "svi su isti", bilo da je riječ o čovjeku iz SDA ili SDP. Navodi da su toga danas svjesni i ljudi u SDP.
"Ako je to tako, onda je logično da ta pukotina između Bećirovića i SDP mora biti sve veća. Prema nekim mojim informacijama, Bećirović nije bio na organima SDP od prethodnog kongresa, kada je biran za potpredsjednika stranke. Dakle, ne dolazi na sjednice Predsjedništva, niti Glavnog odbora. To znači da se od SDP distancira koliko god da se o tome ne govori u javnosti", navodi Kukić.
Kukić kaže da bi se "razlaz" mogao dogoditi i do narednih lokalnih izbora, ali da je izvjesnije da će to biti do parlamentarnih izbora za tri godine.
Nije sporno, kako navodi Kukić, da će za sobom povući jedan dio članova iz SDP, jer i tamo ima onih koji su puno bliži Bećiroviću nego ideji socijaldemokratije.
Jedna od njih je, na primjer, ističe Kukić, sarajevska gradonačelnica Benjamina Karić.
Govoreći o tome kako bi Bećirovićeva partija uticala na trenutnu koaliciju na nivou BiH, Kukić kaže da ne vidi da bi se tu nešto spektakularno promijenilo.
Međutim, kako ističe on, to će dodatno pomoći Dodiku da homgenizuje biračko tijelo oko sebe u Republici Srpskoj.
"Nije sporno da Bećirović svojim istupima pomaže Dodiku da svoje neistomišljenike u Republici Srpskoj proziva srpskim kvislinzima, izdajnicima i ljudima koji su opasni za budućnost srpskog naroda. Bećirovića to ne zanima. Uostalom, i on sam zna da time što čini šteti SDP, dakle, stranci od koje prima platu otkako se rodio", navodi Kukić.
On kaže da je Bećirović ušao u politiku sa 18 godina i nikada ništa drugo nije radio.......
Bećirović se priključio HDZ-u: Pokrenuo proceduru za uklanjanje Farisa Vehabovića, favoriti – Nedim Ademović i Neven Anđelić!
GROM IZ VEDRA NEBA: Denis Bećirović se priključio HDZ-u - Pokreće proceduru za uklanjanje Farisa Vehabovića, želi novog bh. sudiju u Strasbourgu; Bećirovićevi favoriti su...
Na konkurs za bh. sudiju u ESLJP 2021. godine prijavilo se 13 kandidata. Za ovu poziciju aplicirali su Nedim Ademović, Elmerina Ahmetaj-Hrelja, Neven Anđelić, Katica Artuković, Božidarka Dodik, Jasminka Džumhur, Tanja Hadžagić, Dženana Hadžiomerović, Monika Mijić, Svjetlana Milišić-Veličković, Irena Puzić-Obradović, Sanida Vahida-Ramić i Andrea Zubović-Devedžić.
Prema informacijama Istrage, dvojica kandidata, Nedim Ademović i Neven Anđelić intenzivno lobiraju da Bećirović iz Strazbura ukloni Vehabovića.
Ademović je proteklih mjeseci u javnosti otvoreno podržavao odluke Christiana Schmidta kojim je suspendovan Ustav Federacije BiH, dok je Anđelić bio jedan od četvero ljudi koji su prisustvovali sarajevskoj promociji filma Borisa Malagurskog, poznatog negatora genocida u Srebrenici.
Budućnost Bosne i Hercegovine je povezana s implementacijom presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
Bosna i Hercegovina ima obavezu da osigura individualna prava građana, a ne samo kolektivna prava naroda. Vrijeme je da retrogradne snage prestanu opstruirati implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava.
Nedopustivi su pritisci na Evropski sud za ljudska prava zbog najnovije presude u predmetu Slaven Kovačević. Mi moramo eliminirati svaki oblik diskriminacije građana, uključujući i diskriminaciju prema etničkoj i teritorijalnoj osnovi.
Naša je obaveza da Ustav BiH usklađujemo s međunarodnim pravom i općeprihvaćenim demokratskim principima i praksama. U tom procesu neophodno je jačati demokratsku i multietničku državu Bosnu i Hercegovinu.
Bosna i Hercegovina je prihvatila Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kao dio međunarodnih obaveza u okviru Dejtonskog sporazuma, čime je preuzela odgovornost za zaštitu ljudskih prava po najvišim evropskim standardima.
Bosni i Hercegovini ne treba selektivna primjena ove konvencije.
Ustav BiH propisuje direktnu primjenu Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i prioritet ove konvencije nad svakim drugim pravom.
Bosni i Hercegovini trebaju demokratska rješenja za prevazilaženje trenutnih izazova.
U tom smislu, smatram da se trebamo fokusirati na:
- dosljednu i cjelovitu provedbu svih aspekata Dejtonskog sporazuma;
- harmonizaciju Ustava BiH, u skladu sa zahtjevima Evropskog suda za ljudska prava;
- prihvatanje EU acquisa.
Moja država treba politički sistem koji će svim građanima osigurati jednaka prava i bolju budućnost.
Denis ne sjedi tri godine u Predsjedništvu BiH, već 2 godine.Novak20 wrote: ↑02/11/2024 14:08 Osim što sa govornice UN vrši pritisak na ESLJP i izbacuje floskule, Denis se niti jednog trenutka ne pita zašto on osobno i Predsjedništvo BiH u kojem sjedi već tri godine ne bira novog suca u ESLJP.
Tko jedno priča, drugo radi i treće misli ne može eliminirati diskriminaciju građana. Šteta što ga nitko ne pita zašto tri godine Predsjedništvo BiH opstruira izbor novog suca u ESLJP i je li razlog tome što se ne može naći njemu ili njima podoban sudac.
https://www.vijesti.ba/clanak/665752/be ... i-schmidta
Budućnost Bosne i Hercegovine je povezana s implementacijom presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
Bosna i Hercegovina ima obavezu da osigura individualna prava građana, a ne samo kolektivna prava naroda. Vrijeme je da retrogradne snage prestanu opstruirati implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava.
Nedopustivi su pritisci na Evropski sud za ljudska prava zbog najnovije presude u predmetu Slaven Kovačević. Mi moramo eliminirati svaki oblik diskriminacije građana, uključujući i diskriminaciju prema etničkoj i teritorijalnoj osnovi.
Naša je obaveza da Ustav BiH usklađujemo s međunarodnim pravom i općeprihvaćenim demokratskim principima i praksama. U tom procesu neophodno je jačati demokratsku i multietničku državu Bosnu i Hercegovinu.
Bosna i Hercegovina je prihvatila Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kao dio međunarodnih obaveza u okviru Dejtonskog sporazuma, čime je preuzela odgovornost za zaštitu ljudskih prava po najvišim evropskim standardima.
Bosni i Hercegovini ne treba selektivna primjena ove konvencije.
Ustav BiH propisuje direktnu primjenu Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i prioritet ove konvencije nad svakim drugim pravom.
Bosni i Hercegovini trebaju demokratska rješenja za prevazilaženje trenutnih izazova.
U tom smislu, smatram da se trebamo fokusirati na:
- dosljednu i cjelovitu provedbu svih aspekata Dejtonskog sporazuma;
- harmonizaciju Ustava BiH, u skladu sa zahtjevima Evropskog suda za ljudska prava;
- prihvatanje EU acquisa.
Moja država treba politički sistem koji će svim građanima osigurati jednaka prava i bolju budućnost.
