Porijeklo porodica i prezimena

[Domaci izdajnik]

Pored Kozarske Dubice ima selo zove se Murati, a blizu je i Begovo polje, čisto srpsko od postanka. Ne zna se tačno kako je nastao naziv sela...

[Tvrtko II Kotromanić]

pretpostavljam po begu cija je zemlja bila, a stanovnici vjerovatno kmetovi

ima jos tako naziva etimoloski obrnuto od sastava stanovnistva

narocito sela koja su vec tokom 19.vijeka pocela mjenjati etnicku sliku sto zbog epidemija i umiranja prvobitnog, sto zbog naseljavanja (cesto od strane begova-zemljoposjednika) pravoslavnog zivlja iz drugih krajeva BiH ili (cesce) iz Crne Gore

[apsidejzi]

Zar nisu prezimena kod nas postala aktuelna dolaskom Austrougarske? Do tada se pripadnost odredjivala po glavi porodice i bilo je mnogo dinamicnije. Hodzina djeca su bila hodzici a ako neko dijete kasnije postane kujundzija onda budu kujundzici. Mada je obicno porodica zadrzavala isti zanat kroz par generacija tako da se stvarao utisak "plemena". Dolaskom AU se to formaliziralo i oni su trazili da se odredi pripadnost. Tu su se ljudi sprdali i davali svakakva prezimena iz revolta. Mnogi su uzeli trenutnu pripadnost ali dobar dio je izmisljao svasta. Zato i imamo nekad smjesna i bezobrazna prezimena.
Makar sam tako ja zamisljao prezimena a mozda i grijesim.

[Tvrtko II Kotromanić]

djelimicno si upravu, a vecim dijelom grijesis

[apsidejzi]

E jbg

[fortaleza]

Pored Kozarske Dubice ima selo zove se Murati, a blizu je i Begovo polje, čisto srpsko od postanka. Ne zna se tačno kako je nastao naziv sela...

A tek Islam Latinski i Islam Grčki kod Zadra?

https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Islam_Latinski

https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Islam_Gr%C4%8Dki

[fortaleza]

Zar nisu prezimena kod nas postala aktuelna dolaskom Austrougarske? Do tada se pripadnost odredjivala po glavi porodice i bilo je mnogo dinamicnije. Hodzina djeca su bila hodzici a ako neko dijete kasnije postane kujundzija onda budu kujundzici. Mada je obicno porodica zadrzavala isti zanat kroz par generacija tako da se stvarao utisak "plemena". Dolaskom AU se to formaliziralo i oni su trazili da se odredi pripadnost. Tu su se ljudi sprdali i davali svakakva prezimena iz revolta. Mnogi su uzeli trenutnu pripadnost ali dobar dio je izmisljao svasta. Zato i imamo nekad smjesna i bezobrazna prezimena.
Makar sam tako ja zamisljao prezimena a mozda i grijesim.

Ovisi o kojem dijelu BiH se radi i o kojoj konfesiji. Franjevci su za krštenu djecu upisivali prezimena još od 16tog stoljeća. Moje je konkretno skraćenica od imena zaseoka iz kojeg potječe.

Prezime često u Dalmaciji i zapadnoj Hercegovini, a izvorište je isto.

Moguće da su Dubrovčani prednjačili i među prvima počeli davati prezimena, a i pismenost stanovništva je bila za ta vremena dosta visoka.

[Domaci izdajnik]

Pored Kozarske Dubice ima selo zove se Murati, a blizu je i Begovo polje, čisto srpsko od postanka. Ne zna se tačno kako je nastao naziv sela...

A tek Islam Latinski i Islam Grčki kod Zadra?

https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Islam_Latinski

https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Islam_Gr%C4%8Dki

Turski Lužani kod Dervente isto.

[stubrijez]

Zar nisu prezimena kod nas postala aktuelna dolaskom Austrougarske? Do tada se pripadnost odredjivala po glavi porodice i bilo je mnogo dinamicnije. Hodzina djeca su bila hodzici a ako neko dijete kasnije postane kujundzija onda budu kujundzici. Mada je obicno porodica zadrzavala isti zanat kroz par generacija tako da se stvarao utisak "plemena". Dolaskom AU se to formaliziralo i oni su trazili da se odredi pripadnost. Tu su se ljudi sprdali i davali svakakva prezimena iz revolta. Mnogi su uzeli trenutnu pripadnost ali dobar dio je izmisljao svasta. Zato i imamo nekad smjesna i bezobrazna prezimena.
Makar sam tako ja zamisljao prezimena a mozda i grijesim.

...iz revolta izazvanog cime

[Haris.ba]

Ima selo Bosnjaci, sa prezimenom Bosnjak u selu, preko rijeke Save kod Brckog. Nacionalno se svi izjasnjavaju kao Hrvati, vjera katolicka.

[Urchin]

Ni jedna vlast u Bosni nije ljudima "davala" prezimena. Ovakve gluposti se ponavljaju bez ikakve veze. Prezime ti daje okolina a ne vlast.

Prezimena nastaju iz potrebe da se ljudi dodatno obilježe, pogotovu kad je imenski fond prije 300-400 godina debelo smanjen kod sve tri vjere. U patrijarhalnom, rodovskom društvu, ona nastaju brže i ranije. Zato su u Hercegovini starija nego u istočnoj Bosni. U Hercegovini iz dokumenata crkvene i državne provenijencije znamo da su današnja prezimena stanovnika postojala već u XVII stoljeću, neovisno o vjeri. Katolici imaju ustaljena prezimena iz tog vremena i u drugim dijelovima BiH.

Slično je u Krajini gdje sva tri naroda imaju stara prezimena, dok se istočnije stvari mijenjanju. U Podrinju i muslimani i pravoslavni nemaju trajna prezimena do druge polovice XIX stoljeća. To se može pratiti kroz osmanski popis 1850/51., kao i gruntovnice i crkvene knjige/džematske domovnike. U tom slučaju su prezimena patronimska. Jednostavno je uzeto djedovo ili očevo ime i od njega stvoreno prezime. Opet, nije nitko dodjeljivao prezimena, već su nastala po jednostavnom šablonu.

U Bratuncu su prije rata najčešća prezimena kod Bošnjaka bila Omerović, Hasanović, Salihović, Alić i Husić. Kod Srba: Jovanović, Ilić, Nikolić, Mitrović, Simić. Ne samo da su sva patronimi, već po vrlo čestim imenima što ukazuje na to da su nastala u XIX stoljeću.

S druge strane, u Stocu su kod Bošnjaka: Obradović, Tabaković, Balavac, Hajdarović, Medar. Samo jedno je patronim, a za druge se i vjera teško pogađa. Kod Srba: Đurica, Samardžić, Bjelica, Mihić, Šakota. Opet i zanati, i nadimci, i par patronima. Starija prezimena, veća raznovrsnost.

[HelaS]

Zašto djeca uvijek imaju očeva prezimena?

[sime_cipol]

Zar nisu prezimena kod nas postala aktuelna dolaskom Austrougarske? Do tada se pripadnost odredjivala po glavi porodice i bilo je mnogo dinamicnije. Hodzina djeca su bila hodzici a ako neko dijete kasnije postane kujundzija onda budu kujundzici. Mada je obicno porodica zadrzavala isti zanat kroz par generacija tako da se stvarao utisak "plemena". Dolaskom AU se to formaliziralo i oni su trazili da se odredi pripadnost. Tu su se ljudi sprdali i davali svakakva prezimena iz revolta. Mnogi su uzeli trenutnu pripadnost ali dobar dio je izmisljao svasta. Zato i imamo nekad smjesna i bezobrazna prezimena.
Makar sam tako ja zamisljao prezimena a mozda i grijesim.

...iz revolta izazvanog cime

Plaćanja poreza.
Kod mene radni kolega ima cudno prezime. I pricali smo o tome kako je koje nastalo. Kaze, kad su došli AU da popisu narod njegov djed se sprdao sa njima i popisali ga tako. Iduće godine došli do uzmu porez, kaze nisam ja taj. Jesi jesi druskane, daj ovamo. I ostalo prezime do današnjih dana.

[apsidejzi]

Zar nisu prezimena kod nas postala aktuelna dolaskom Austrougarske? Do tada se pripadnost odredjivala po glavi porodice i bilo je mnogo dinamicnije. Hodzina djeca su bila hodzici a ako neko dijete kasnije postane kujundzija onda budu kujundzici. Mada je obicno porodica zadrzavala isti zanat kroz par generacija tako da se stvarao utisak "plemena". Dolaskom AU se to formaliziralo i oni su trazili da se odredi pripadnost. Tu su se ljudi sprdali i davali svakakva prezimena iz revolta. Mnogi su uzeli trenutnu pripadnost ali dobar dio je izmisljao svasta. Zato i imamo nekad smjesna i bezobrazna prezimena.
Makar sam tako ja zamisljao prezimena a mozda i grijesim.

...iz revolta izazvanog cime

Pa kako bi objasnio prezimena poput: Lesina, Penisovic, Supcic, Zaklan, Guzina, Drakula, Pizdolac, Drka, Kures... Sve su ovo stvarna prezimena. Moja neka zamisao je da kada su dosli u neko selo da popisu stanovnike i trazili sta sta stave pod prezime, vecina je bila u stilu: Mi smo svi Husini, bicemo Husici. Mi smo porodica lokalnog imama, bicemo Imamovici, hodze Hodzici i sl. Al imalo je i gorstaka koji nisu htjeli pod austrijsku vlast a nisu imali mogucnost da se bore. I onda iz revolta uzeli neka luda prezimena. Ili jednostavno iz zajebancije. Recimo scenarij, dolazi lik da popise stanovnike a ovi malo cugnuli i zajebaju se: Nas pisi kao Pisdolace. Mi smo Drke i sl. I taj otisao a zivot ostao isti. A i registar stanovnika. Sjetili se tog popisa samo kad im se novo dijete rodi. Ja ne mislim da je to bio big deal tada.

Naravno, ovo je samo neko moje razmisljanje koje se ne bazira ni na cemu. Nisam nigdje ovo procitao al mi nekako logicno zvuci. Prezimena kao takva su postojala dugo, ali kada se popisivalo ko je ko a to je bilo prije 150 godina onda je bilo svega. Od zeze, do revolta do onih koji su ozbiljno shvatali.

[Urchin]

Naravno, ovo je samo neko moje razmisljanje koje se ne bazira ni na cemu. Nisam nigdje ovo procitao al mi nekako logicno zvuci.

Čekaj, zašto ti logično zvuči da su ljudi sami birali svoja prezimena?

[apsidejzi]

Naravno, ovo je samo neko moje razmisljanje koje se ne bazira ni na cemu. Nisam nigdje ovo procitao al mi nekako logicno zvuci.

Čekaj, zašto ti logično zvuči da su ljudi sami birali svoja prezimena?

Zato sto prezime nije bilo toliko bitna kategorija u necijem zivotu. Pogotovo na balkanu. Kod nas je tek u 19 i 20 stoljecu to postalo bitno.

[Vjecita_zavrzlama]

Činjenica je da se za samo 150 godina to genetski izmiksalo u jednu prilično izjednačenu masu koju danas zovemo Bošnjaci, pa nema nikakve razlike između onog koji može svoje porijeklo datirati u predosmansku Bosnu,i onog doseljenog iz Uzica ili Budima.

Ja onako pokrajkom posmatram i analiziram Srbijance sa kojima, zbog posla, u masama dolazim u kontakt, ne bi li kod njih uočio nešto što mi je poznato.

Moj neki lični zaključak je i da Bošnjaci i Srbijanci poprilično drugačije funkcionišu i ponašaju se u more različitih pitanja i dešavananja, a koje nemaju veze sa kulturološkim normama religije u kojoj odrastaš, Turcima, Njegošom, Svetim Savom itd, jednostavno na neke situacije potpuno drugačije reagujemo.

npr mnogo smo mekaniji ko narod od Srba, što većina smatra našom manom, i duboko sam ubijeđen da to nema veze sa islamom, već da to korijen vuče iz srednovjekovne Bosne, i onog dobri Bošnjani, znam da je presimpliciranje, ali ne znam kako drugačije da objasnim tu krupnu razliku između Srba i Bošnjaka.

Ne znam koliko poznajes sve Bosnjake? Nisu isti Bosnjaci Sandzaka koji su najslicniji nekako kosovarima u mentalitetu i oni srednje Bosne Podrinja ili Krajine

Ja bih rekao da su Bosanci opcenito takvi kako ih ti opisujes(a ne Bosnjaci), vole se saliti na svoj racun cesto drustveni su itd.Srbijaci su ostriji , mada ne poznajem dovoljno.Ali nisu te rszlike toliko ogromne koliko se zeli naglasiti,

[Vjecita_zavrzlama]

Ni jedna vlast u Bosni nije ljudima "davala" prezimena. Ovakve gluposti se ponavljaju bez ikakve veze. Prezime ti daje okolina a ne vlast.

Prezimena nastaju iz potrebe da se ljudi dodatno obilježe, pogotovu kad je imenski fond prije 300-400 godina debelo smanjen kod sve tri vjere. U patrijarhalnom, rodovskom društvu, ona nastaju brže i ranije. Zato su u Hercegovini starija nego u istočnoj Bosni. U Hercegovini iz dokumenata crkvene i državne provenijencije znamo da su današnja prezimena stanovnika postojala već u XVII stoljeću, neovisno o vjeri. Katolici imaju ustaljena prezimena iz tog vremena i u drugim dijelovima BiH.

Slično je u Krajini gdje sva tri naroda imaju stara prezimena, dok se istočnije stvari mijenjanju. U Podrinju i muslimani i pravoslavni nemaju trajna prezimena do druge polovice XIX stoljeća. To se može pratiti kroz osmanski popis 1850/51., kao i gruntovnice i crkvene knjige/džematske domovnike. U tom slučaju su prezimena patronimska. Jednostavno je uzeto djedovo ili očevo ime i od njega stvoreno prezime. Opet, nije nitko dodjeljivao prezimena, već su nastala po jednostavnom šablonu.

U Bratuncu su prije rata najčešća prezimena kod Bošnjaka bila Omerović, Hasanović, Salihović, Alić i Husić. Kod Srba: Jovanović, Ilić, Nikolić, Mitrović, Simić. Ne samo da su sva patronimi, već po vrlo čestim imenima što ukazuje na to da su nastala u XIX stoljeću.

S druge strane, u Stocu su kod Bošnjaka: Obradović, Tabaković, Balavac, Hajdarović, Medar. Samo jedno je patronim, a za druge se i vjera teško pogađa. Kod Srba: Đurica, Samardžić, Bjelica, Mihić, Šakota. Opet i zanati, i nadimci, i par patronima. Starija prezimena, veća raznovrsnost.

Zanimljivo.Ja sam nasao knjigu koja spominje ta podrinjska prezimena,znam da je moje nastalo pocetkom 1900ih, i po imenu nekog pradjeda,a neformalno imamo i drugo prezime, sto je cesta pojava u Podrinju

Npr prezime Omerovic ali ih narod zna i kao ”murtici” (lupam sad prezimena ali razumijes poentu ) itd

Postoji li razlog za to?

[Urchin]

Zanimljivo.Ja sam nasao knjigu koja spominje ta podrinjska prezimena,znam da je moje nastalo pocetkom 1900ih, i po imenu nekog pradjeda,a neformalno imamo i drugo prezime, sto je cesta pojava u Podrinju

Npr prezime Omerovic ali ih narod zna i kao ”murtici” (lupam sad prezimena ali razumijes poentu ) itd

Postoji li razlog za to?

Najčešće se radi o rodovskim nadimcima. Kad se potomstvo određenog čovjeka čije ime ili nadimak su postali prezime dovoljno namnoži, onda postoji potreba za obilježavanjem grana unutar većeg roda. Imaj na umu da od jednog čovjeka koji je živio krajem XIX stoljeća je do pada nataliteta 1970-ih moglo nastati 10-20 domaćinstava njegovih potomaka po muškoj liniji. Ako uzmemo da se taj čovjek zvao Omer i da su njegovi potomci Omerovići, onda imamo 10-20 kuća Omerovića. Ako je Omer imao sinove Murtu, Saliha i Šabana, onda tri grane koje su nastale od tih sinova mogu imati nadime Murtići, Salihovići i Šabanović. Moguće je da su kod nekih ti nadimci samo dio usmene kulture i da im u dokumentima piše Omerović, ali nekim možda piše i Murtić. Nakon 1945. i opismenjivanja, nije bio problem otići u općinu i reći mi se sad prezivamo Murtić i to će mu pisati u dokumentima.

Znači, ovdje je najčešće jedna od dvije stvari. Ili je to drugo(usmeno) prezime samo nadimak te grane roda ili je to drugo prezime ustvari sjećanje na ranije prezime šireg roda, tj. situacija da Murtići znaju da su se ranije prezivali Omerović i da su ljudi koji se i dalje tako prezivaju dalja rodbina.

[PreWiBa]

Naravno, ovo je samo neko moje razmisljanje koje se ne bazira ni na cemu. Nisam nigdje ovo procitao al mi nekako logicno zvuci.

Čekaj, zašto ti logično zvuči da su ljudi sami birali svoja prezimena?

Zato sto prezime nije bilo toliko bitna kategorija u necijem zivotu. Pogotovo na balkanu. Kod nas je tek u 19 i 20 stoljecu to postalo bitno.

Pa i nije to baš nebitno, pogotovo kod Bošnjaka koji su činili elitu u Osmanskom društvu i koji su većinom nasljedili bogatstvo prijašnjih generacija, pazili iz koje familije dolazi mlada npr.

Mamina strana je iz jedne takve porodice. Historičari pišu kako je se prvi član "loze" prozvao "X-pašićem" još na početku 18. vijeka.

Pretpostavljam da samo manje imućni slojevi društva nisu imali prezimena. A i tu su bili razni nadimci, samo što nisu bili formalizirani.

[apsidejzi]

Čekaj, zašto ti logično zvuči da su ljudi sami birali svoja prezimena?

Zato sto prezime nije bilo toliko bitna kategorija u necijem zivotu. Pogotovo na balkanu. Kod nas je tek u 19 i 20 stoljecu to postalo bitno.

Pa i nije to baš nebitno, pogotovo kod Bošnjaka koji su činili elitu u Osmanskom društvu i koji su većinom nasljedili bogatstvo prijašnjih generacija, pazili iz koje familije dolazi mlada npr.

Mamina strana je iz jedne takve porodice. Historičari pišu kako je se prvi član "loze" prozvao "X-pašićem" još na početku 18. vijeka.

Pretpostavljam da samo manje imućni slojevi društva nisu imali prezimena. A i tu su bili razni nadimci, samo što nisu bili formalizirani.

Pa da. I dolaskom Austrougarske su najvise stradali imucniji slojevi drustva. Jedan veliki dio je izbjegao u Tursku, nesto malo u Albaniju i oni koji su ostali, morali su prihvatiti da vise nisu imucniji sloj drustva. Doduse i to je postepeno islo kroz jednu generaciju. Zemaljski sud je poceo sa svojim pravilima tek pocetkom 20 stoljeca a sve do tada (nekih 20tak godina) i dalje je vazio serijatski sud. No kad su poceli sa austrijskom praksom, pojavio se otpor medju tim bivsim uglednim stalezima. Ne znam opet... to je neko moje misljenje i pretpostavka.

[PreWiBa]

Zato sto prezime nije bilo toliko bitna kategorija u necijem zivotu. Pogotovo na balkanu. Kod nas je tek u 19 i 20 stoljecu to postalo bitno.

Pa i nije to baš nebitno, pogotovo kod Bošnjaka koji su činili elitu u Osmanskom društvu i koji su većinom nasljedili bogatstvo prijašnjih generacija, pazili iz koje familije dolazi mlada npr.

Mamina strana je iz jedne takve porodice. Historičari pišu kako je se prvi član "loze" prozvao "X-pašićem" još na početku 18. vijeka.

Pretpostavljam da samo manje imućni slojevi društva nisu imali prezimena. A i tu su bili razni nadimci, samo što nisu bili formalizirani.

Pa da. I dolaskom Austrougarske su najvise stradali imucniji slojevi drustva. Jedan veliki dio je izbjegao u Tursku, nesto malo u Albaniju i oni koji su ostali, morali su prihvatiti da vise nisu imucniji sloj drustva. Doduse i to je postepeno islo kroz jednu generaciju. Zemaljski sud je poceo sa svojim pravilima tek pocetkom 20 stoljeca a sve do tada (nekih 20tak godina) i dalje je vazio serijatski sud. No kad su poceli sa austrijskom praksom, pojavio se otpor medju tim bivsim uglednim stalezima. Ne znam opet... to je neko moje misljenje i pretpostavka.

Austrijanci to nisu dirali, makar ne puno. Naravno, vlast je druga, ali ekonomski gledano, staleži su ostali isti i imovinsko stanje je se većinom poštovalo.

Primjera radi, svi vlasnici parcela oko hotela na Ilidži su uredno isplaćeni i čekalo je se na njihovo odobrenje.

Tek su kasnije četnici išli u otimanje tuđe imovine, tj. nakon 1918.

A i kako bi dirali kada je i kod njih bilo grofova i velikih zemljoposjednika.

[Spartan17]

Glede promjene prezimena u periodu od 1850 do 1900. godine zanimljivu usmenu predaju sam čuo od svoje pranane.
Naime prema kazivanjima njenog svekra u to vrijeme je u istočnoj Bosni je vladala kuga, kako su je oni tada zvali morija ili mora, pa su vlasti davale preporuku da se kompletne porodice, ono što bi ostalo od njih nakon takvih pošasti sele na druga područja, nerijetko samo nekoliko kilometara daleko, prilikom tih seljenja porodice su mijenjale i prezimena. Tako je npr otac njenog svekra koji se prezivao Hodžić, nakon preseljenja uzeo prezime Pribišić, koji je razlog za to iskreno ne mogu da skontam nijedno logično objašnjenje

[dr_Evil]

Glede promjene prezimena u periodu od 1850 do 1900. godine zanimljivu usmenu predaju sam čuo od svoje pranane.
Naime prema kazivanjima njenog svekra u to vrijeme je u istočnoj Bosni je vladala kuga, kako su je oni tada zvali morija ili mora, pa su vlasti davale preporuku da se kompletne porodice, ono što bi ostalo od njih nakon takvih pošasti sele na druga područja, nerijetko samo nekoliko kilometara daleko, prilikom tih seljenja porodice su mijenjale i prezimena. Tako je npr otac njenog svekra koji se prezivao Hodžić, nakon preseljenja uzeo prezime Pribišić, koji je razlog za to iskreno ne mogu da skontam nijedno logično objašnjenje

Bit ce da su dosli iz Priboja, nista neobicno da se nakon preseljenja neko nazove po mjestu iz kojeg je "potekao".

[Bosanac sa dna kace]

Za neke znam da je teritorijalna. Posebno u sjevernoj Bosni.

Poslije Karlovackog mira oni sto su napustili Slavoniju kada su dosli/pobjegli u Bosnu dobili su od domicilnih taj naziv (posto su se naselili u grupama na obodima postojecih naselja).

Tako kažu za za veliko selo Hrvati kod Banovića, da su ih tako nazvali kad su se doselili, ako ste nekad bili na lijepom izletištu kod Banovića, Zlaća na Konjuhu, adresa je "Hrvatska brana bb"

Međutim još su zanimljivije u Tk varijacije na ime Hrvat, Hrvatović, Hrvatinić, ima još , a sve Bošnjaci

Ima tu razlike u naglasku nije isto kad se odnosi na državu/narod i kad se odnosi na selo Hrvati kod Banovića