Realan prikaz ko napreduje, a tko pada na izborima.
Većina političkih stranaka provela je vlastita istraživanja popularnosti uoči predstojećih lokalnih izbora koji će se za dvanaest dana održati u Bosni i Hercegovine, a usporedno s njima radile su to i najvažnije administracije angažirane u ovoj zemlji. Svi ti podaci iznimno su zanimljivi i govore o trendovima koji bi čak mogli imati odraza ne samo na to tko će imati većinu u gradskim i općinskim vijećima ili Distriktu Brčko te pozicije načelnika općina i gradonačelnika nego i upućivati na moguće otklone na višim razinama vlasti u slučaju da te promjene stvarno budu u korist oporbenih stranaka. Bilo da je u pitanju Federacija BiH ili Republika Srpska.
Večernjak je u posjedu dvaju istraživanja koja su za potrebe stranih administracija, od kojih je jedna nevladina organizacije koja podupire demokratski razvoj, provedena u prvim ljetnim mjesecima. Pri tome nije rađeno segmentirano istraživanje po lokalnim sredinama u 142 općine odnosno grada te svojevrsnom trećem entitetu - Distriktu Brčko, nego se na osnovi dobivenih podataka tek može govoriti o općim trendovima. Koji nisu za zanemariti.
Inventura odnosa
Riječ je o usporednim podacima u odnosu na stanje popularnosti pojedinih stranaka prije četiri godine, a ti se rezultati promatraju neovisno o sadašnjim koalicijama ili koliko bi eventualno te strake mogle tako povezane imati potpore. Očekivano, kod Hrvata, Srba i Bošnjaka daleko su najutjecajnije vodeće nacionalne stranke - Hrvatska demokratska zajednica BiH, Savez nezavisnih socijaldemokrata te Stranka demokratske akcije, a znakovito je kako raste potpora i nekoliko stranaka, no ne i svima u vladajućoj bošnjačkoj koaliciji. Gledajući pojedinačno, najveći rast - od čak 50 posto u odnosu na razdoblje od prije četiri godine bilježi HDZ BiH, pa ova stranka sada u ukupnom udjelu birača koji su se izjasnili da će glasovati ima 9,4 posto. U oba istraživanja ova vodeća stranka ima dominantan položaj među Hrvatima, a po jednom od tih bilježi se i rast HDZ-a 1990., ali i Hrvatskog nacionalnog pomaka te Hrvatske republikanske stranke. No, valja reći kako ove stranke zbog slabije razvijene infrastrukture imaju više regionalni nego nacionalni utjecaj.
Kod srpskih stranaka rast bilježi vladajući SNSD Milorada Dodika unatoč pravosudnom postupku protiv predsjednika ove stranke i entiteta, ali i vrlo rigidnih američkih sankcija prema obitelji i povezanim kompanijama. Ova stranka bilježi rast od 0,4 postotna boda, pa je sada na 12,4 posto promatrajući BiH kao jednu izbornu jedinicu. U tome entitetu jedino je u porastu, očekivano, Partija demokratskog progresa, koja je izbila na drugo mjesto popularnosti među srpskim biračima. Taj rast, iako nije dramatičan, vjerojatno je posljedica i činjenice kako je njezin dužnosnik Draško Stanivuković na čelu Banje Luke posljednje četiri godine. Strmoglavi pad u odnosu na prije četiri godine doživjela je Srpska demokratska stranka koja kontrolira dio istočnohercegovačkih općina te dio Semberije. Ova stranka je, prema istraživanjima, izgubila više od 30 posto i sada je na 3,6 posto ukupne potpore birača u Bosni i Hercegovini.
Najsnažnija stranka u Bosni i Hercegovini je SDA, koju podupire više od 20 posto birača, te u odnosu na prije četiri godine ova trenutačno oporbena stranka na razini Federacije BiH i države Bosne i Hercegovine ima potporu 20,7 posto birača. Njezin rast u odnosu na prije četiri godine gotovo je dva postotna boda, pa se može zaključiti kako joj je ta pozicija pomogla da se regenerira. A što je ponajprije posljedica jako slabog PR-a "trojke" i sporosti preuzimanja pozicija te sustavnog blokiranja procesa, u čemu je vodeća bošnjačka stranka prekaljeni majstor.
Kako stvari stoje, koalicija "trojke", kada se zajedno zbroji pojedinačna potpora, trenutačno iznosi 8,6 posto. Toliko su joj dali potpore birači kada su upitani za koga bi glasovali da se tada održavaju lokalni izbori u Bosni i Hercegovini. Pojedinačno najbolje stoji SDP BiH Nermina Nikšića, koji je u odnosu na 2020. zabilježio rast od 1,4 posto te sada ima 5,4 posto potpore opće biračke populacije u Bosni i Hercegovini. Najveće posrnuće u Federaciji BiH bilježi stranka Narod i pravda šefa diplomacije BiH Elmedina Konakovića. Ova stranka, nastala raskolom SDA, izgubila je 0,2 postotna boda, pa je sada na 2,6 posto popularnosti.
Sa SDS-om, NiP-ovi podaci jedino se crvene po ovogodišnjem istraživanju. Najveći, 50-postotni skok bilježi Stranka za BiH Semira Efendića, koja sada ima potporu 1,4 posto anketiranih građana BiH koji su rekli da planiraju glasovati. Naša stranka također je zabilježila minimalan rast od 0,2 postotna boda pa sada uživa lojalnost 0,6 posto anketiranih građana. Ovi podaci nisu pouzdani pokazatelji oko toga kakve će pojedine stranke ostvariti rezultate tamo gdje su i do sada imale uspjeha.
Ponajprije se to može reći za veće sredine, poput Sarajeva odnosno Bane Luke i Mostara. To je zbog toga što su gradska vijeća sastavljena od više političkih stranaka i koalicija, ali i zbog toga što se prvi ljudi Sarajeva i Mostara biraju posredno kroz Gradsko vijeće. Istodobno u Mostaru, jedinom većem višenacionalnom središtu, izbor prvog čovjeka bit će do kraja neizvjestan zbog složenih odnosa, ali i izbornih procedura. Ova istraživanja, kako se doznaje, nisu bila baš po volji onih koji su ih naručili. Napose zbog kontinuirane potpore vodećim nacionalnim strankama koja raste čak i unatoč tome što su poslane na hlađenje izvan vlasti ili što su se pak našle na udaru sankcija. To, prema analitičarima, sugerira na to kako rigidni pristup međunarodne zajednice kratkoročno ne daje rezultate te da bi bilo mudro promijeniti ga u evolutivni proces. Kako god, prava anketa bit će jedino sami lokalni izbori koji su u Bosni i Hercegovini na rasporedu za dvanaest dana - u nedjelju, 6. listopada
aktivirali se
