BH vojna industrija i naoruzanje

[Peacean]

Da li kupujemo te transportere ili su donacija?

[CrveniKuk]

Evo Zukan dogovorio kupovinu borbenih transportera iz Republike Turske. Ako ne bude jos jedna njegova legendarna izjava koja se ispostavi kao jedno sanjanje. Plasilo me da ih neko ne nagovori pa da kupe one Tzv. Despote iz TRZ Bratunac. Za neku politicku uslugu Dodiku.

https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/35 ... e_sve.html

Ja mislim, da ovdje nije riječ o kupovini, neogo o realizaciji donaciji Turske, ako se dobro sjećam, iz 2020-21. godine. Jedan od uslova koji su postavili Turci, da se ova donacija Iskoristi narudžbama firmama iz oblasti NI Turske. Predstavnici naših oružanih snaga odlučili su se za oklopna vozila Turskog proizvođača BMC. Izgleda, da je je riječ o vozilima Vuran.

[hamdi]

Evo Zukan dogovorio kupovinu borbenih transportera iz Republike Turske. Ako ne bude jos jedna njegova legendarna izjava koja se ispostavi kao jedno sanjanje. Plasilo me da ih neko ne nagovori pa da kupe one Tzv. Despote iz TRZ Bratunac. Za neku politicku uslugu Dodiku.

https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/35 ... e_sve.html

Ja mislim, da ovdje nije riječ o kupovini, neogo o realizaciji donaciji Turske, ako se dobro sjećam, iz 2020-21. godine. Jedan od uslova koji su postavili Turci, da se ova donacija Iskoristi narudžbama firmama iz oblasti NI Turske. Predstavnici naših oružanih snaga odlučili su se za oklopna vozila Turskog proizvođača BMC. Izgleda, da je je riječ o vozilima Vuran.

Ah, to je to znaci. U svakom slucaju hvala za pojasnjenje. Zlu ne trebalo neka nam dodju. Izgleda robustan i sa dobrom zastitom.Sto prije dodju to i mozda bolje.

[JovicSA]

[CrveniKuk]

hajdmo malo zdravorazumski

Znatelvi šta je 6.000 komada minobacača, to može odraditi jedino firma koja ima bar poluautomatiziranu proizvodnju, ovo nema šanse, gledao sam i prihod BNT Holdinga ( postoji neka čudna povezanost svih firmi bivseg Bratstva sa tim Holdingom, pa često se ugovor potpise sa BNT Holdingom a posao odradi neka od bivših članica kombinata) nije ni to, i kod njih je prihod 3 miliona u 2023 godini,
ZNAČI OGROMNA GREŠKA, stvarno me interesuje šta se krije iza ovog, kolko god znamo kako se zaposljava u drzavne institucije, ne mogu vjeerovat da je neko toliko neupućen i nepismen da u zvanični dokument stavi takav podatak

Minobacač 120 mm M-75 koji se između ostalog proizvodi u Bratstvu postao je standardni minobacač u određenim brigadama Ukrajinske armije. Između ostalog, ovaj minobacač je u kombinaciji sa francuskim minobacačem MO-120 RT prisutan u 93.mehanizovanoj brigadi. Ova brigada između ostalog ima 3 mehanizovana, 2 motorizovana i 2 pješadijska bataljona. U organskom sastavu bataljona nalazi se po jedna baterija minobacača 120mm sto je između 42-56 minobacača 120mm. Inače, Ukrajinska vojska ima , bez jedinica TO preko, 80 brigada.

[anelsol]

"stara tehnologija"
Ne pricajte gluposti.

Jeli ovo iz PTG-a?

[topcam]

Firma je u kantonu.

[Iceplayer]

Mongolija naručila vojnu opremu iz Bosne i Hercegovine. Ova narudžba uključuje komplete uniformi, vojnu obuću i dodatnu opremu proizvedenu u Bosni i Hercegovini.

[Peacean]

Znači Mongoli slobodno naručuju a OSBiH muku muči u svojoj zemlji

[anelsol]

Mongolija naručila vojnu opremu iz Bosne i Hercegovine. Ova narudžba uključuje komplete uniformi, vojnu obuću i dodatnu opremu proizvedenu u Bosni i Hercegovini.

Šta se podrazumjeva pod opremom?

[Iceplayer]

Mongolija naručila vojnu opremu iz Bosne i Hercegovine. Ova narudžba uključuje komplete uniformi, vojnu obuću i dodatnu opremu proizvedenu u Bosni i Hercegovini.

Šta se podrazumjeva pod opremom?

Mongoli su kod nas našli "europski standard"

[tramvajtrojka]

Mongolija naručila vojnu opremu iz Bosne i Hercegovine. Ova narudžba uključuje komplete uniformi, vojnu obuću i dodatnu opremu proizvedenu u Bosni i Hercegovini.

Šta se podrazumjeva pod opremom?

plate carrieri, ruksaci, itd.

[anelsol]

Stigle četiri mašine u pogon BNT-a.

[Hrmpallier]

Djeluju polovno, ili barem "refurbished"

[Peacean]

Pa zar nisu to one mašine što su kupili od one ugašene Njemačke fabrike ili tako nešto?

[tramvajtrojka]

Stigle četiri mašine u pogon BNT-a.

prva je deckel maho dmu 80p

druga je gildmeister 400 il 420

treca je CNC Lathe Heiligenstätt Heynumat

zasto su prikrivali imena masinama et imena pa guglajte sta koja radi ionako su polovne

[GOLDZEN]

Pa zar nisu to one mašine što su kupili od one ugašene Njemačke fabrike ili tako nešto?

Ne to je trebalo biti za Binas

[drndalo]

Evo Zukan dogovorio kupovinu borbenih transportera iz Republike Turske. Ako ne bude jos jedna njegova legendarna izjava koja se ispostavi kao jedno sanjanje. Plasilo me da ih neko ne nagovori pa da kupe one Tzv. Despote iz TRZ Bratunac. Za neku politicku uslugu Dodiku.

https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/35 ... e_sve.html

Interesantno je kako nikada niko Hilmi Cikoticu i ostalim SDA perjanicama nije spominjao "politicke usluge", ali Zukanu stalno...

A koliko godina je ta pozicija politicki popunjena SDA kadrovima, a koliko ne-SDA...?

[Škobo Habu]

[media]https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ ... a-15468343[/media]

[anelsol]

Izvoz NI za prva četiri mjeseca ove godine prema podacima Agencije za statistiku BiH za stavku oružje i municija iznosi 133.227.505 KM, te za stavku eksplozivi 41.407.639 KM što ukupno iznosi 174.635.144 KM, što je skoro dvostruko više nego u istom periodu prošle godine.

[anelsol]

Tuga je kada pročitaš kako naši političari, svih boja, razmišljaju. Jedni zlonamjerni, drugi nemaju pojma

Sa Helezom na ti

Na pitanje da nam detaljnije objasni šta zapravo Centar radi, Mulaosmanović ističe da „trenutno djeluju u više pravaca, ali da čekaju da Vlada KS usvoji njihov plan rada za 2024. i izvještaje za 2023. godinu, 2022. i 2021. godinu“.

“Prema elaboratu o osnovanju mi trebamo biti outsorsing za industriju. Nismo klasična akademska institucija i zato su nas iz obrazovanja prebacili u privredu. Recimo da imamo četiri pravca djelovanja: 3d-tehnologija, mehatronika i dronovi, proizvodnja struje iz hidrogena i razvoj laboratorija za sve što nam treba”, pojašnjava.

Na pitanje kakve dronove proizvode i da li su to oni o kojima govori ministar odbrane u Vijeću ministara BiH Zukan Helez, Mulasomanović kaže da su napravili pet dronova različitih karakteristika.

“To su inovacije, nisu patenti, ali jesu inovacija i prototip. Mogu biti civilni, ali i borbeni, sve zavisi od toga šta stavite na platformu – mogu nadgledati požarišta, šume, zasijavati površine… Sada je u toku proces razvoja”, kaže i naglašava da jesu u kontaktu s ministrom Helezom i kaže da im je cilj da naredne godine Centar s dronovima ide na sajam u Tursku.

Margeta: Šta je opšte dobro?
Cilj i zadaci Centra nisu bili jasni ni zastupnici (DF) u Skupštini kantona Sarajevo Marijeli Hašimbegović, koja je je uputila inicijativu kojom traži provjeru usklađenosti posla koju obavlja Centar i njihove kapacitiranosti i ovlaštenja, a „u vezi sa stvarnim potrebama društva“.

“Prije svega sam zabrinuta saznanjem da je direktor Centra ranije od Ministarstva privrede tražio izuzeće od izrade izvještaja o radu. Dalje, s obzirom na prirodu obavljanja poslova namjenske industrije i Zakona o zaštiti tajnih podataka i Zakona o zaštiti ličnih podataka, a na osnovu svih dostupnih informacija sam primijetila stalnu koliziju između plana rada i izvršenja, odnosno tokova budžetskog novca. Na osnovu toga se postavlja pitanje šta je to ili koje je to opšte dobro koje će Centar donijeti svojim djelovanjem. Naime, očekivanja od Centra su bila usmjerena prema razvoju i osnaživanju naučno istraživačkog rada i modernih naučnih trendova s ciljem povezivanja akademske zajednice i EU fondova”, navodi Hašimbegović.

Odakle sad oružje i municija?
Dodatno je zabrinuta kada je u okviru Centra osnovan i Centar za poduzetništvo, u proširenom opisu djelatnosti uvodi se i stavka „proizvodnja oružja i municije“.


“To pokazuje problem u identifikaciji djelovanja Centra kao i u pogubljenoj strategiji i viziji djelovanja. Ovo se posebno očituje u odluci direktora Centra kojom se uvodi obavljanje poslova iz oblasti odbrambenih tehnologija, što je protivno predhodno utvrđenoj djelatnosti te javne ustanove. Nova izmjena Odluke o osnivanju uvodi mogućnost ovakve djelatnosti koja je suprotna Zakonu o proizvodnji naoružanja i vojne opreme FBiH. A sada Skupština Kantona Sarajevo treba razmatrati i Prijedlog nove odluke o izmjenama Odluke o osnivanju Javne ustanove Centar za napredne tehnologije u Sarajevu s ciljem izvršenja sudske presude kojom se nalaže brisanje djelatnosti iz oblasti odbrambenih tehnologija”, kaže Hašimbegović.

Sud: Brisati djelatnost

Hašimbegović također podsjeća i na zaključak Općinskog suda Sarajevo iz avgusta prošle godine.
istraživanje moramo imati ugovor s nekom fabrikom namjenske proizvodnje. Na to nas obavezuje Zakon o proizvodnji sredstava dvojne namjene FBiH. Fabrika može sama, ali bilo ko drugi ne. I mi smo htjeli da promijenimo naš Statut i ubacimo te elemente, da ne moramo biti vezani za fabrike namjenske industrije, nego da možemo sami. I zato smo mijenjali Statut, ugradili smo 20-ak tačaka različite proizvodnje, među ostalim proizvodnju municije i naoružanja. To nam to daje mogućnost da samostalno razvijamo i proizvodimo. No, na Sudu smo odbijeni. Da bi to prošlo morali bi mijenjati zakon na nivou FBiH. Tako da sada Statut bez tih tačaka ide pred Skupštinu na usvajanje da bi mogli završiti registraciju”, pojašnjava Mulaosmanović.

Ali bez obzira na Statut, tvrdi da je Centar već sarađivao s fabrikama namjenske proizvodnje, raznim asocijacijama, projektima, fakultetima.

Helez: Dobra priča
Ministar Helez potvrđuje da je u kontaktu s ljudima iz Centra i da su oni „dobra priča“.

“Oni koriste naprednu tehnologiju, imaju nekoliko vrsta dronova koje razvijaju. Napravili su to jer im je blizu Mašinski fakultet, Elektrotehnički, Hemija i od njih crpe pamet i nauku i napreduju. Pomaže im i jedan jako dobar konstruktor iz Turske koji živi u Americi. Ali ih treba uvezati da mogu plasirati proizvode. Nego kod nas ljudi čudno reaguju kao „čuj mi pravimo dronove“. A ne prave samo oni nego još nekoliko fabrika i sve to možemo izvoziti”, uvjeren je Helez.

Zato dodaje treba mijenjati zakone koji ograničavaju Centar za napredne tehnologije.

“Oni su mene ubijedili da je neko njihovo sredstvo bolje od onog koje je kupio naš MUP FBiH. Ali mi nikako nemamo povjerenja u domaću pamet. Oni su zatražili sastanak sa mnom i mi ćemo to pokušati. Mi te dronove ne možemo zadržati za nas jer su procedure za Oružane snage BiH složene, moraju biti usklađene sa zahtjevima Glavnog štaba NATO-a, ali može BiH prodavati drugima”, kaže Helez.

Osnivači ne znaju ništa

Za razliku od Heleza, predsjedavajući Skupštine kantona Sarajevo Šefkija Okerić i dopredsjedavajući Vibor Handžić ne znaju šta u Centru rade.

“Mogli ste vidjeli izvještaje koje smo usvojili. Ne mogu se tačno sjetiti jesu li to 2021. ili 2022., ali postoji metodologija za izvještavanje i svaka institucija tačno navodi koje su im nadležnosti. Nemam te informacije o Statutu i Sudu, moraću se bolje upoznati, ne znam da li ste razgovarali s direktorom i dobili od njega odgovore, ja nemam te informacije o kojima govorite”, kaže Okerić i napominje da će Izvještaj o radu svakako biti pred Skupštinom.

Dopredsjedavajući Handžić kaže da čeka noviji izvještaj o radu, ali da nije siguran da li je sada pred Skupštinom 2021. ili 2022.

“Sada smo im dodijelili Centar za poduzetništvo da se preko toga bave privredom i vidjećemo kako to ide, čekam neki od novijih izvještaja da vidim rezultate. Oko Statuta mislim da za pojedine djelatnosti nisu dobili saglasnost viših nivoa i da je to razlog da trebamo mijenjati osnivačku odluku”, pojašnjava Handžić.

On naglašava da i naglašava da za kašnjenje izvještaja nisu krivi ljudi iz Centra, nego Skupština koja (u vrijeme nastanka ovog teksta) ima otvorene tri sjednice.

Iz obrazovanja u privredu

Inače, Skupština KS je do sada usvojila izvještaje o radu Centra za 2019., 2020. i 2021. na sjednicama održanim su septembru i oktobru prošle godine. I iz tih izvještaja se vidi da je bilo problema s radom Upravnog i Nadzornog odbora, da je sastav promijenjen nekoliko puta. Tu je i i zahtjev Centra za izuzimanje od izvještavanja prema Skupštini KS.

[Iceplayer]

Tuga je kada pročitaš kako naši političari, svih boja, razmišljaju. Jedni zlonamjerni, drugi nemaju pojma

Sa Helezom na ti

Na pitanje da nam detaljnije objasni šta zapravo Centar radi, Mulaosmanović ističe da „trenutno djeluju u više pravaca, ali da čekaju da Vlada KS usvoji njihov plan rada za 2024. i izvještaje za 2023. godinu, 2022. i 2021. godinu“.

“Prema elaboratu o osnovanju mi trebamo biti outsorsing za industriju. Nismo klasična akademska institucija i zato su nas iz obrazovanja prebacili u privredu. Recimo da imamo četiri pravca djelovanja: 3d-tehnologija, mehatronika i dronovi, proizvodnja struje iz hidrogena i razvoj laboratorija za sve što nam treba”, pojašnjava.

Na pitanje kakve dronove proizvode i da li su to oni o kojima govori ministar odbrane u Vijeću ministara BiH Zukan Helez, Mulasomanović kaže da su napravili pet dronova različitih karakteristika.

“To su inovacije, nisu patenti, ali jesu inovacija i prototip. Mogu biti civilni, ali i borbeni, sve zavisi od toga šta stavite na platformu – mogu nadgledati požarišta, šume, zasijavati površine… Sada je u toku proces razvoja”, kaže i naglašava da jesu u kontaktu s ministrom Helezom i kaže da im je cilj da naredne godine Centar s dronovima ide na sajam u Tursku.

Margeta: Šta je opšte dobro?
Cilj i zadaci Centra nisu bili jasni ni zastupnici (DF) u Skupštini kantona Sarajevo Marijeli Hašimbegović, koja je je uputila inicijativu kojom traži provjeru usklađenosti posla koju obavlja Centar i njihove kapacitiranosti i ovlaštenja, a „u vezi sa stvarnim potrebama društva“.

“Prije svega sam zabrinuta saznanjem da je direktor Centra ranije od Ministarstva privrede tražio izuzeće od izrade izvještaja o radu. Dalje, s obzirom na prirodu obavljanja poslova namjenske industrije i Zakona o zaštiti tajnih podataka i Zakona o zaštiti ličnih podataka, a na osnovu svih dostupnih informacija sam primijetila stalnu koliziju između plana rada i izvršenja, odnosno tokova budžetskog novca. Na osnovu toga se postavlja pitanje šta je to ili koje je to opšte dobro koje će Centar donijeti svojim djelovanjem. Naime, očekivanja od Centra su bila usmjerena prema razvoju i osnaživanju naučno istraživačkog rada i modernih naučnih trendova s ciljem povezivanja akademske zajednice i EU fondova”, navodi Hašimbegović.

Odakle sad oružje i municija?
Dodatno je zabrinuta kada je u okviru Centra osnovan i Centar za poduzetništvo, u proširenom opisu djelatnosti uvodi se i stavka „proizvodnja oružja i municije“.


“To pokazuje problem u identifikaciji djelovanja Centra kao i u pogubljenoj strategiji i viziji djelovanja. Ovo se posebno očituje u odluci direktora Centra kojom se uvodi obavljanje poslova iz oblasti odbrambenih tehnologija, što je protivno predhodno utvrđenoj djelatnosti te javne ustanove. Nova izmjena Odluke o osnivanju uvodi mogućnost ovakve djelatnosti koja je suprotna Zakonu o proizvodnji naoružanja i vojne opreme FBiH. A sada Skupština Kantona Sarajevo treba razmatrati i Prijedlog nove odluke o izmjenama Odluke o osnivanju Javne ustanove Centar za napredne tehnologije u Sarajevu s ciljem izvršenja sudske presude kojom se nalaže brisanje djelatnosti iz oblasti odbrambenih tehnologija”, kaže Hašimbegović.

Sud: Brisati djelatnost

Hašimbegović također podsjeća i na zaključak Općinskog suda Sarajevo iz avgusta prošle godine.
istraživanje moramo imati ugovor s nekom fabrikom namjenske proizvodnje. Na to nas obavezuje Zakon o proizvodnji sredstava dvojne namjene FBiH. Fabrika može sama, ali bilo ko drugi ne. I mi smo htjeli da promijenimo naš Statut i ubacimo te elemente, da ne moramo biti vezani za fabrike namjenske industrije, nego da možemo sami. I zato smo mijenjali Statut, ugradili smo 20-ak tačaka različite proizvodnje, među ostalim proizvodnju municije i naoružanja. To nam to daje mogućnost da samostalno razvijamo i proizvodimo. No, na Sudu smo odbijeni. Da bi to prošlo morali bi mijenjati zakon na nivou FBiH. Tako da sada Statut bez tih tačaka ide pred Skupštinu na usvajanje da bi mogli završiti registraciju”, pojašnjava Mulaosmanović.

Ali bez obzira na Statut, tvrdi da je Centar već sarađivao s fabrikama namjenske proizvodnje, raznim asocijacijama, projektima, fakultetima.

Helez: Dobra priča
Ministar Helez potvrđuje da je u kontaktu s ljudima iz Centra i da su oni „dobra priča“.

“Oni koriste naprednu tehnologiju, imaju nekoliko vrsta dronova koje razvijaju. Napravili su to jer im je blizu Mašinski fakultet, Elektrotehnički, Hemija i od njih crpe pamet i nauku i napreduju. Pomaže im i jedan jako dobar konstruktor iz Turske koji živi u Americi. Ali ih treba uvezati da mogu plasirati proizvode. Nego kod nas ljudi čudno reaguju kao „čuj mi pravimo dronove“. A ne prave samo oni nego još nekoliko fabrika i sve to možemo izvoziti”, uvjeren je Helez.

Zato dodaje treba mijenjati zakone koji ograničavaju Centar za napredne tehnologije.

“Oni su mene ubijedili da je neko njihovo sredstvo bolje od onog koje je kupio naš MUP FBiH. Ali mi nikako nemamo povjerenja u domaću pamet. Oni su zatražili sastanak sa mnom i mi ćemo to pokušati. Mi te dronove ne možemo zadržati za nas jer su procedure za Oružane snage BiH složene, moraju biti usklađene sa zahtjevima Glavnog štaba NATO-a, ali može BiH prodavati drugima”, kaže Helez.

Osnivači ne znaju ništa

Za razliku od Heleza, predsjedavajući Skupštine kantona Sarajevo Šefkija Okerić i dopredsjedavajući Vibor Handžić ne znaju šta u Centru rade.

“Mogli ste vidjeli izvještaje koje smo usvojili. Ne mogu se tačno sjetiti jesu li to 2021. ili 2022., ali postoji metodologija za izvještavanje i svaka institucija tačno navodi koje su im nadležnosti. Nemam te informacije o Statutu i Sudu, moraću se bolje upoznati, ne znam da li ste razgovarali s direktorom i dobili od njega odgovore, ja nemam te informacije o kojima govorite”, kaže Okerić i napominje da će Izvještaj o radu svakako biti pred Skupštinom.

Dopredsjedavajući Handžić kaže da čeka noviji izvještaj o radu, ali da nije siguran da li je sada pred Skupštinom 2021. ili 2022.

“Sada smo im dodijelili Centar za poduzetništvo da se preko toga bave privredom i vidjećemo kako to ide, čekam neki od novijih izvještaja da vidim rezultate. Oko Statuta mislim da za pojedine djelatnosti nisu dobili saglasnost viših nivoa i da je to razlog da trebamo mijenjati osnivačku odluku”, pojašnjava Handžić.

On naglašava da i naglašava da za kašnjenje izvještaja nisu krivi ljudi iz Centra, nego Skupština koja (u vrijeme nastanka ovog teksta) ima otvorene tri sjednice.

Iz obrazovanja u privredu

Inače, Skupština KS je do sada usvojila izvještaje o radu Centra za 2019., 2020. i 2021. na sjednicama održanim su septembru i oktobru prošle godine. I iz tih izvještaja se vidi da je bilo problema s radom Upravnog i Nadzornog odbora, da je sastav promijenjen nekoliko puta. Tu je i i zahtjev Centra za izuzimanje od izvještavanja prema Skupštini KS.

To je taj Rusko - srpski utjecaj koji nastoji kočiti svaku vrstu napredaka u bilo kojem polju razvoja BiH samo je žalosnije što naši političari padaju na te fore i sami sebe usporavamo, ali na kraju opet ima i ljudi koji će to pogurati u pravom smjeru.
Moja preporuka umjesto da podmeću noge mogli bi pogurati koji milion u sigurnost građana i granice, jer ako se šta desi ni njihove proruske guzice neće ostati netaknute...

[GOLDZEN]

Delegacija Vlade FBiH posjetila je danas goraždansku kompaniju UNIS Ginex, gdje je sa članovima nove uprave razgovarala o poslovnim rezultatima i planovima za ovu godinu. „GINEX“ je kompanija za proizvodnju i promet hemikalija, pripalnih i inicirajućih sredstava za vojnu i civilnu upotrebu. Istaknuto je da je prošla godina bila rekordna po ostvarenoj dobiti, a ove godine proizvodnja će nastaviti značajno da raste.

- Nova uprava je u 2024. krenula veoma ambiciozno. Proizvodnja i prodaja odvija se prema predviđenom planu i vjerujem da ćemo već u avgustu premašiti rezultate iz 2023. godine. Značajna dobit će omogućiti da nastavimo sa našim investicionim ulaganjima, proširenjem proizvodnih kapaciteta i zapošljavanjem novih radnika – kazala je generalna direktorica Dženana Turković.

Prema riječima ministra industrije, energetike i rudarstva FBiH Vedrana Lakića, svi dogovori sa upravom Ginexa se poštuju.

- Tražili smo povećanje obima proizvodnje, uslijedit će to u narednom periodu čak i za 100 posto. Zatraženo je povećanje broja uposlenih radnika, odobreno je 133, a 99 je već uposleno. Zatražili smo bolju koordinaciju sa svim ostalim preduzećima namjenske industrije i Ginex to stopostotno uvažava – naglasio je Lakić.

Premijer FBiH Nermin Nikšić kazao je da Ginex već spada među najveće, a s novim pogonom i montažom novih mašina u zadnjem kvartalu ove godine, ova goraždanska kompanija će biti ubjedljivo najveća fabrika iz ove oblasti u svijetu

- Morate biti zadovoljni kad vidite zadovoljne radnike sa kvalitetnim platama, sa odličnim uslovima života i kad vidite da, uz 800, treba još radnika da se zaposli. Modernizacija je nešto što treba i ovoj fabrici, i BiH, ali fabrike čiji je većinski vlasnik država ne mogu voditi računa samo o profitu već i socijalnom aspektu. Da zapošljavaju ljude iz Goražda, a ne da smanjuju broj radnika – naglasio je Nikšić.

[anelsol]

Delegacija Vlade FBiH posjetila je danas goraždansku kompaniju UNIS Ginex, gdje je sa članovima nove uprave razgovarala o poslovnim rezultatima i planovima za ovu godinu. „GINEX“ je kompanija za proizvodnju i promet hemikalija, pripalnih i inicirajućih sredstava za vojnu i civilnu upotrebu. Istaknuto je da je prošla godina bila rekordna po ostvarenoj dobiti, a ove godine proizvodnja će nastaviti značajno da raste.

- Nova uprava je u 2024. krenula veoma ambiciozno. Proizvodnja i prodaja odvija se prema predviđenom planu i vjerujem da ćemo već u avgustu premašiti rezultate iz 2023. godine. Značajna dobit će omogućiti da nastavimo sa našim investicionim ulaganjima, proširenjem proizvodnih kapaciteta i zapošljavanjem novih radnika – kazala je generalna direktorica Dženana Turković.

Prema riječima ministra industrije, energetike i rudarstva FBiH Vedrana Lakića, svi dogovori sa upravom Ginexa se poštuju.

- Tražili smo povećanje obima proizvodnje, uslijedit će to u narednom periodu čak i za 100 posto. Zatraženo je povećanje broja uposlenih radnika, odobreno je 133, a 99 je već uposleno. Zatražili smo bolju koordinaciju sa svim ostalim preduzećima namjenske industrije i Ginex to stopostotno uvažava – naglasio je Lakić.

Premijer FBiH Nermin Nikšić kazao je da Ginex već spada među najveće, a s novim pogonom i montažom novih mašina u zadnjem kvartalu ove godine, ova goraždanska kompanija će biti ubjedljivo najveća fabrika iz ove oblasti u svijetu

- Morate biti zadovoljni kad vidite zadovoljne radnike sa kvalitetnim platama, sa odličnim uslovima života i kad vidite da, uz 800, treba još radnika da se zaposli. Modernizacija je nešto što treba i ovoj fabrici, i BiH, ali fabrike čiji je većinski vlasnik država ne mogu voditi računa samo o profitu već i socijalnom aspektu. Da zapošljavaju ljude iz Goražda, a ne da smanjuju broj radnika – naglasio je Nikšić.

Ovo je golemo. Prvi put čujem da se radi na novom pogonu.

[Peacean]

Kad kaže najveća na svijetu koliko tačno pretjeruje ili ima tu istine?