politicki.ba
"Postoje neke članice Evropske unije koje su u japanskom stilu – ne želimo da se miješamo s drugima. Ne želimo migrante. Ne želimo da prihvatamo ljude izvana. Želimo našu čistoću".
Migracija bi mogla biti "sila koja rastvara Evropsku uniju" zbog dubokih kulturnih razlika između evropskih zemalja i njihove dugoročne nesposobnosti da postignu zajedničku politiku, rekao je najviši diplomata EU.
Iako će Rusija pokušati raspiriti vatru migracije unutar Evrope, Josep Borrell je negirao da je sukob u Ukrajini doprinio krizi, koju je opisao kao decenijama star problem podstaknut ratovima i siromaštvom u zemljama odlaska.
Komesar EU za vanjske poslove rekao je da je blok učinio čuda u ratu i da je bio jedna od ključnih snaga u stvaranju novog svjetskog poretka u kojem globalni jug zaslužuje veće poštovanje i moć.
U velikom intervjuu za Guardian razmišljajući o tome kako je EU promijenjena ratom i gdje se blok uklapa u ovaj novi svjetski poredak, on je rekao da su evropske zemlje bile prisiljene da se probude iz sieste o potrošnji na odbranu, u kojoj su živjele pod američkim nuklearnim kišobranom.
Spoiler
Show
Pozvao je na veću odbrambenu saradnju i brže donošenje odluka o snabdijevanju Ukrajine oružjem i branio je kontraofanzivu koja kao da posustaje, rekavši da je jedna trećina zemlje minirana i da bi bilo samoubistvo za Ukrajinu da je krenula u puni frontalni kontranapad.
Borrell je rekao da je nacionalizam u porastu u Evropi, ali da se više radi o migracijama nego o euroskepticizmu. "Za Brexit se zapravo strahovalo da će biti epidemija. Nije se desilo", rekao je.
Govoreći o problemima s prilivom ljudi u Evropu, on je to pripisao dubokim kulturnim i političkim razlikama unutar EU: "Postoje neke članice Evropske unije koje su u japanskom stilu – ne želimo da se miješamo s drugima. Ne želimo migrante. Ne želimo da prihvatamo ljude izvana. Želimo našu čistoću".
Druge zemlje, poput Španije, imaju dugu historiju prihvatanja migranata, dodao je.
"Paradoks je da su Evropi potrebni migranti jer imamo tako nizak demografski rast. Ako želimo da preživimo sa radne tačke gledišta, potrebni su nam migranti".
Borrell je u intervjuu insistirao na tome da rat u Ukrajini nije podstakao trenutne sporove oko migracija. "Pitanje je da se migracijski pritisak povećava, uglavnom zbog ratova – ne rata protiv Ukrajine… To je sirijski rat, libijski rat, vojni udari u Sahelu.
Živimo u krugu nestabilnosti od Gibraltara do Kavkaza i to se dogodilo prije ukrajinskog rata i nastavit će se nakon ukrajinskog rata. Migracije u Africi nisu uzrokovane ratom protiv Ukrajine. Osnovni uzroci migracija u Africi su nedostatak razvoja, ekonomski rast i loše upravljanje", ocijenio je.
Upitan da li veruje da će Rusija pokušati da potpali vatru migracije, Borel je rekao da će "Putin pokušati sve".
"Putin smatra da su demokratije slabe, krhke, da se umaraju i da je vrijeme na njegovoj strani, jer ćemo se mi prije ili kasnije iscrpiti.
I ovo je politička bitka koliko i vojna. To se mora objasniti argumentima. Naravno, niko ne voli da plaća više za račune za struju. Vjerujem u demokratiju kao pedagošku vježbu i vjerujem da ljudi razumiju razloge".
Ali on je također priznao oštre izbore s kojima se Evropa suočila u suzbijanju migracija postizanjem dogovora sa zemljama poput Tunisa, ističući da je njegova dužnost da brani ne samo evropske vrijednosti već u isto vrijeme i evropske interese. "Život diplomate pun je neugodnih izbora... Vanjska politika radi za vrijednosti i interese Evropske unije. A to zahtijeva, u nekim slučajevima, teške izbore, pokušavajući cijelo vrijeme poštovati međunarodno pravo i ljudska prava".
Sve više meta ličnih kritika ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, Borrell je bio u središtu odluke da ubijedi zemlje EU da isporuče oružje Kijevu dok ruske trupe prelaze granicu – on zaista kaže da je to najponosniji trenutak u njegovoj karijeri.
Bivši španski ministar vanjskih poslova je neobičan lik, jer se čini koliko geopolitički komentator toliko i praktičar. On insistira da se javno raspoloženje u Evropi ne lomi na Ukrajini.
Borrell je i stava da će EU morati krenuti u dugi proces reformi, uključujući, po njegovom mišljenju, veću upotrebu većinskog glasanja.
Dinamiziranje procesa proširenja Unije u najvećoj mjeri rezultat je ruske agresije na Ukrajinu.
"Godinama i godinama postojala je neka vrsta zastoja i ništa se nije događalo. Ukrajina je stvorila novu dinamiku".
Rekao je da je EU još uvijek daleko od toga da ima odbrambeni kapacitet koji joj je potreban. "Nisam Donald Trump koji kaže da morate potrošiti 2% BDP-a na odbranu, ali u našim je rukama da izgradimo zajedničku vanjsku i odbrambenu politiku".
Borrell je rekao da je nacionalizam u porastu u Evropi, ali da se više radi o migracijama nego o euroskepticizmu. "Za Brexit se zapravo strahovalo da će biti epidemija. Nije se desilo", rekao je.
Govoreći o problemima s prilivom ljudi u Evropu, on je to pripisao dubokim kulturnim i političkim razlikama unutar EU: "Postoje neke članice Evropske unije koje su u japanskom stilu – ne želimo da se miješamo s drugima. Ne želimo migrante. Ne želimo da prihvatamo ljude izvana. Želimo našu čistoću".
Druge zemlje, poput Španije, imaju dugu historiju prihvatanja migranata, dodao je.
"Paradoks je da su Evropi potrebni migranti jer imamo tako nizak demografski rast. Ako želimo da preživimo sa radne tačke gledišta, potrebni su nam migranti".
Borrell je u intervjuu insistirao na tome da rat u Ukrajini nije podstakao trenutne sporove oko migracija. "Pitanje je da se migracijski pritisak povećava, uglavnom zbog ratova – ne rata protiv Ukrajine… To je sirijski rat, libijski rat, vojni udari u Sahelu.
Živimo u krugu nestabilnosti od Gibraltara do Kavkaza i to se dogodilo prije ukrajinskog rata i nastavit će se nakon ukrajinskog rata. Migracije u Africi nisu uzrokovane ratom protiv Ukrajine. Osnovni uzroci migracija u Africi su nedostatak razvoja, ekonomski rast i loše upravljanje", ocijenio je.
Upitan da li veruje da će Rusija pokušati da potpali vatru migracije, Borel je rekao da će "Putin pokušati sve".
"Putin smatra da su demokratije slabe, krhke, da se umaraju i da je vrijeme na njegovoj strani, jer ćemo se mi prije ili kasnije iscrpiti.
I ovo je politička bitka koliko i vojna. To se mora objasniti argumentima. Naravno, niko ne voli da plaća više za račune za struju. Vjerujem u demokratiju kao pedagošku vježbu i vjerujem da ljudi razumiju razloge".
Ali on je također priznao oštre izbore s kojima se Evropa suočila u suzbijanju migracija postizanjem dogovora sa zemljama poput Tunisa, ističući da je njegova dužnost da brani ne samo evropske vrijednosti već u isto vrijeme i evropske interese. "Život diplomate pun je neugodnih izbora... Vanjska politika radi za vrijednosti i interese Evropske unije. A to zahtijeva, u nekim slučajevima, teške izbore, pokušavajući cijelo vrijeme poštovati međunarodno pravo i ljudska prava".
Sve više meta ličnih kritika ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, Borrell je bio u središtu odluke da ubijedi zemlje EU da isporuče oružje Kijevu dok ruske trupe prelaze granicu – on zaista kaže da je to najponosniji trenutak u njegovoj karijeri.
Bivši španski ministar vanjskih poslova je neobičan lik, jer se čini koliko geopolitički komentator toliko i praktičar. On insistira da se javno raspoloženje u Evropi ne lomi na Ukrajini.
Borrell je i stava da će EU morati krenuti u dugi proces reformi, uključujući, po njegovom mišljenju, veću upotrebu većinskog glasanja.
Dinamiziranje procesa proširenja Unije u najvećoj mjeri rezultat je ruske agresije na Ukrajinu.
"Godinama i godinama postojala je neka vrsta zastoja i ništa se nije događalo. Ukrajina je stvorila novu dinamiku".
Rekao je da je EU još uvijek daleko od toga da ima odbrambeni kapacitet koji joj je potreban. "Nisam Donald Trump koji kaže da morate potrošiti 2% BDP-a na odbranu, ali u našim je rukama da izgradimo zajedničku vanjsku i odbrambenu politiku".
Borrell je rekao da je EU postigla čuda i djelovala brzinom svjetlosti u poređenju s prošlošću. No, dodao je: "O nekim odlukama se raspravljalo dosta dugo. Moramo li obezbijediti tenkove? Ovo je bila duga diskusija, i na kraju, mi obezbjeđujemo tenkove. Moramo li obezbijediti protivvazdušne rakete Patriot? Postojala je duga diskusija i na kraju smo to uradili. Moramo li obezbijediti kapacitete zračnih snaga? O tome se govorilo tek na početku rata. Sada obučavamo pilote za F 16. Naravno, rat je rat, i ako želite da opskrbite oružjem nekoga ko je u ratu i prima teške napade, što brže, to bolje".
Iako misli da su brže odluke mogle spasiti živote, on je istakao da je napredak ukrajinske kontraofanzive usporen problemima koji ne dovode do snabdijevanja oružjem. "Rusija je izgradila dug niz utvrđenja", rekao je on. "U nekim slučajevima 25 km duboko ili široko. I jasno je da protiv toga ne možete krenuti u frontalni napad, to bi bilo samoubistvo. Oni su minirali cijelu zemlju".
Ocijenio je i da će se Evropa morati prilagoditi.
"Za Evropu nova geopolitička karta predstavlja veliki dugoročni izazov. Evropljani moraju biti spremni da budu dio novog svijeta u kojem ćemo biti manji dio populacije, svakako, i to srazmjerno veličini svjetske ekonomije. To znači da moramo tražiti politički uticaj, tehnološke kapacitete i jedinstvo. Jedinstvo je ključna riječ. Evropljani moraju biti ujedinjeniji".
* A?
