Slike starog Sarajeva

[Dervencanka1939]

Svi ukrasi sastrugani, zgrada pretvorena u ruglo. Isti slučaj sa onom na početku Ulice Koševo koja je imala fantastičnu kupolu i pseudomaurski look + zgrada iza katedrale koja je također max oskrnavljena i na koju je neplanski dograđen sprat.


Ove zgrade, Ekonomiju i sjevernu fasadu Velikog hrama/BKC treba vratiti u originalno stanje.

To je bila neka akcija mislim u doba socijalizma, uklanjanja tragova "mrske prošlosti", sa mnogo zgrada su uklonjeni gipsani odljevi ukrasa, neogotičkih, neorenesansnih, neobaroknih, klasicisističkih, secesijskih, neomaurskih. Djelomice i kako su popravljane ratne štete, oštećenja od bombardiranja, borbi na ulicama.

[Dervencanka1939]

Mislim da ova žičare nikad nije pokazana?

[Dervencanka1939]

Pionirska

[pritchard]

Jao slike I visegradska kapija se vidi, tvrdjava

Jes' vala, zaista fantastično. Šteta što je sve metastaziralo mada opet bude lijepo kad noć sakrije kuće, a svjetla obasjaju tabije, Jajce, zidine itd.

[Dervencanka1939]

Izdanje: "Duvan" Sarajevo, snimio: Z. Jakičić

[pritchard]

Svi ukrasi sastrugani, zgrada pretvorena u ruglo. Isti slučaj sa onom na početku Ulice Koševo koja je imala fantastičnu kupolu i pseudomaurski look + zgrada iza katedrale koja je također max oskrnavljena i na koju je neplanski dograđen sprat.


Ove zgrade, Ekonomiju i sjevernu fasadu Velikog hrama/BKC treba vratiti u originalno stanje.

To je bila neka akcija mislim u doba socijalizma, uklanjanja tragova "mrske prošlosti", sa mnogo zgrada su uklonjeni gipsani odljevi ukrasa, neogotičkih, neorenesansnih, neobaroknih, klasicisističkih, secesijskih, neomaurskih. Djelomice i kako su popravljane ratne štete, oštećenja od bombardiranja, borbi na ulicama.

Da, sve mi je poznato. Ideološke razlike i čist urbicid. Ono što je najmanje loše je da ih nije pretjerano teško vratiti ako ikada bude volje. Tuzla je oživjela Barok, Beograd opet gradi zgradu Pošte koja je uništena 40ih itd.

Kad smo već kod toga, valjda će se uskoro vratiti i ova palata.

[Dervencanka1939]

To je bila neka akcija mislim u doba socijalizma, uklanjanja tragova "mrske prošlosti", sa mnogo zgrada su uklonjeni gipsani odljevi ukrasa, neogotičkih, neorenesansnih, neobaroknih, klasicisističkih, secesijskih, neomaurskih. Djelomice i kako su popravljane ratne štete, oštećenja od bombardiranja, borbi na ulicama.

Da, sve mi je poznato. Ideološke razlike i čist urbicid. Ono što je najmanje loše je da ih nije pretjerano teško vratiti ako ikada bude volje. Tuzla je oživjela Barok, Beograd opet gradi zgradu Pošte koja je uništena 40ih itd.

Kad smo već kod toga, valjda će se uskoro vratiti i ova palata.

Bojim se da je dosta nacrta i arhivske građe, npr. fotografija koje su prikazivale izgled fasada i na osnovu kojih bi obnova bila moguća (premda je naravno lakša ako još postoje projekti, a ne da se mora sa fotografija fotogrametrijskim metodama određivati dimenzije, oblik, položaj ukrasa), nestalo u zadnjem ratu i da je toga svakim danom sve manje. Valjalo bi iskoristiti dok su neki poznavatelji tog perioda, koji su izdali i knjige i priređivali izložbe, kao što su Prof. dr. Ibrahim Krzović ili Prof. Dr. Nedžad Kurto, još živi i "izmusti" njihovo znanje i lične arhive. Kad njih jednom više ne bude, ko zna šta če biti sa te dokumentacije?

[RJ57]

Izdanje: "Duvan" Sarajevo, snimio: Z. Jakičić

skretničar

[agent_zero]

Svi ukrasi sastrugani, zgrada pretvorena u ruglo. Isti slučaj sa onom na početku Ulice Koševo koja je imala fantastičnu kupolu i pseudomaurski look + zgrada iza katedrale koja je također max oskrnavljena i na koju je neplanski dograđen sprat.





Ove zgrade, Ekonomiju i sjevernu fasadu Velikog hrama/BKC treba vratiti u originalno stanje.

Apsolutno se slažem.

[BadBoy]

Interesantno mi je da na Jajce kasarni nema one dvije kule...

[breuer]

slikano za vrijeme kraljevine SHS

izvini što pametujem, čisto da se otkloni omaška...i hvala za slike skulpture kralja Petra K. na trgu u Sa. ta je definitivno ekskluziva

ako se malo bolje pogleda ova divna fotka, vidjet će se stara crkvica na mjestu današnjeg Franjevačkog samostana na Bistriku tj crkve Sv. Ante, a koja je u ovom izdanju sagrađena definitivno pred početak 1. svj. rata, dakle još za vrijeme uprave A-U...isto vrijedi i za Jajce kasarnu, koja je, čini mi se, neka me neko ispravi, dograđivana nekad baš pred 1. svj. rat...

[Dervencanka1939]

slikano za vrijeme kraljevine SHS

izvini što pametujem, čisto da se otkloni omaška...i hvala za slike skulpture kralja Petra K. na trgu u Sa. ta je definitivno ekskluziva

ako se malo bolje pogleda ova divna fotka, vidjet će se stara crkvica na mjestu današnjeg Franjevačkog samostana na Bistriku tj crkve Sv. Ante, a koja je u ovom izdanju sagrađena definitivno pred početak 1. svj. rata, dakle još za vrijeme uprave A-U...isto vrijedi i za Jajce kasarnu, koja je, čini mi se, neka me neko ispravi, dograđivana nekad baš pred 1. svj. rat...

Ja sam nedavno objavila i rad za konkurs uređenja Trg kralja Petra K.
Ispred samostana nalazi se ploča otkrivena valjda prilikom posjete Cara Franje Josipa I 1910., jer se spominje njegovo ime. Dakle pričamo o gradnji tih godina.

[propojeilijas]

Mislim da ova žičare nikad nije pokazana?

ni ja je nisam vidio na forumu dosad odlicna fotka

[propojeilijas]

slikano za vrijeme kraljevine SHS

izvini što pametujem, čisto da se otkloni omaška...i hvala za slike skulpture kralja Petra K. na trgu u Sa. ta je definitivno ekskluziva

ako se malo bolje pogleda ova divna fotka, vidjet će se stara crkvica na mjestu današnjeg Franjevačkog samostana na Bistriku tj crkve Sv. Ante, a koja je u ovom izdanju sagrađena definitivno pred početak 1. svj. rata, dakle još za vrijeme uprave A-U...isto vrijedi i za Jajce kasarnu, koja je, čini mi se, neka me neko ispravi, dograđivana nekad baš pred 1. svj. rat...

dobro si napisao definitivno stara crkva sv. ante po zvoniku se vidi da je stara crkva. Nova crkva je gradjena 1912-1913 a posvecena 1914

[Dervencanka1939]

Vojska je sa druge strane u vlastitom aranžmanu podizala obilježja u čast kralju Petru. Ono što je bila inicijativa vojnih vlasti, za razliku od građanske, brzo je bilo završavano.

Vojni spomenik kralju Petru podignut je 1923. godine u sarajevskom naselju Bakarevac, Velešići u krugu radionice za
opravku i pretres municije artiljerijske radionice II armijske oblasti, pored puta koji je vodio od logora kralja Aleksandra nepun kilometar sjeverno.

Spomen-kompleks je činio spomenik sačinjen od temelja u dva pravougaonika, na donjem “četiri plakete sa slikama relijevno izlivenim” na četiri strane, a na gornjem pravougaoniku krune sa vijencima i kraljevim imenom. Autori reljefa su Marko Šimunković (prizor četovanja u Bos. Krajini), ujedno i autor kompozicije spomenika, Pavle Hajl, livac i modelar (prizor „Golgote kroz Arbaniju“ i prizor „Div u sliku Ujedinjenja“), Nikola Bodrožić, profesor I gimnazije („Puštanje roblja iz tamnica“, tj. Oslobođenje), koji je bio i autor biste koja se nalazila na vrhu spomenika.

Spomenik je zauzimao centralnu poziciju kruga prečnika 12,5 m, popločanog bronzanim i kamenim pločama u obliku kopalja, te mačeva od tvrdog impregniranog drveta, pa je čitava spomenička kompozicija predstavljala orden Karađorđeve zvijezde sa mačevima.

U Spomenici izdatoj prilikom osvećenja spomenika saznaje se da je podignut na istom mjestu gdje se prije I svjetskog rata nalazila kamena piramida sa spomen-pločom nadvojvodi Leopoldu Salvatoru, inspektoru cjelokupne artiljerije, prilikom njegovog inspekcijskog putovanja sarajevskom garnizonu nakon aneksije 1908. godine.

Večernja pošta u svom izdanju od 12. novembra 1923. piše o tome kako je spomenik kralju Petru otkriven u „velikoj patriotskoj manifestaciji u prisustvu 10.000 ljudi“.

[Dervencanka1939]

Sarajevski srebreni vijenac na kraljevom grobu
Sarajlije su godinama nakon kraljeve smrti organizovali posjete delegacija i đačke ekskurzije Oplencu, a na godišnjice su polagani vijenci i paljene svijeće. Tako je ostalo zabilježeno u Jugoslovenskoj pošti iz 1929. da je delegacija Sarajeva položila na Oplencu srebreni vijenac na grob blaženopočivšeg kralja Petra Velikog Oslobodioca. Bivši predsjednik opštine Ibrahim Hadžiomerović, podnačelnik Petar Jurišić, Toma Popović i dr Prenj, predsjednik upravnog suda u Sarajevu položili su vijenac izrađen od čistog srebra koji je izradio Jovo Trifković, direktor Oblasne radionice za umjetne zanate u Sarajevu. Vijenac je bio postavljen na kadifu uokvirenu u zlatan okvir na kome je bilo ispisano: Sarajevo.

Inicijativa Jove Pešuta i ideja o prvom sarajevskom trgu
Nedugo nakon smrti kralja Petra I Oslobodioca, pokrenuta je inicijativa za podizanje njegovog spomenika u Sarajevu. Inicijativu je na gradskoj sejdnici pokrenuo čuveni sarajevski trgovac Jovo Pešut.

U Vijećnici je 19. septembra 1921. godine održan sastanak predstavnika svih gradskih udruženja glede postignuća vidnog znaka blagodarnosti blagopokojnom Kralju Petru I, gdje je 28 društava bilo za podizanje spomenika. Ono što je zanimljivo napomenuti da su bila i tri izdvojena mišljenja među kojima izdvajamo ono Milana Ćurčića ispred Srpskog pjevačkog društva Sloga, koji je bio za podizanje zgrade za koncerte koju Sarajevo nema.

Ključnu ulogu u određivanju lokacije budućeg spomenika, imala je crkvena opština sarajevska koja je besplatno ustupila zemljište preko puta Saborne crkve. To je bio potez koji je, u godinama koje su dolazile, doveo do pravljenja centralnog gradskog trga, kojeg Sarajevo do tada nije imalo.

U konačno izabranoj verziji spomenika “na spomeniku je pretstavljen Kralj Petar kao kralj, sa kraljevskim znacima: plaštom i krunom i sa skiptrom podignutom u ruci prema neoslobođenim krajevima, kuda simbolički upućuje oslobodilačku vojsku”. U ovakvom prikazu vladar riječju i perom vodi borbu za slobodu i ustavnost zemlje.

Ovakav prikaz bio je kompromis. Da podizanje spomenika nije išle glatko dokaz su dvije decenije čekanja. Javne rasprave, sastanci, formiranje radnih odbora, usaglašavanja, imenovanja stručnih žirija, raspisivanje konkursa i sakupljanje novca za materijalne troškove. U čitav proces bila je uključena i javnost – opštinske vlasti, stručnjaci, društva, pojedinci su iznosili ideje, polemike su objavljivane u štampi, tokom godina donošeni su planovi i odluke, prihvatani, mijenjani ili napuštani, u skladu sa izmjenjenim političkim prostorom, snagom političkih arbitara ili reakcija na državne intervencije.

Radnom odboru, formiranom u oktobru 1921. pridružuju se 1930. godine gradonačelnik Asimbeg Mutevelić i njegovi zamjenici Dušan Jeftanović i Ivan Pavičić.

Novac je skupljan sa više strana, ali najveći udio u finansijskom pokriću imala je gradska skupština.

Ideja o uređenju trga Osloboditelja sa spomenikom išla je u svojoj realizaciji posve laganom uzlaznom linijom, da bi gradonačelnik Ethem Bičakčić maja 1937. odobrio dodatna sredstva za završenje akcije.

Pola godine kasnije, Odbor je objavio konkurs za skicu spomenika. Ocjenjivački sud su sačinjavali: Ivan Meštrović, njegov zamjenik Anto Alaupović, predsjednik Napretka, Veljko Petrović, načelnik umjetničkog odjeljnja Ministarstva prosvjete, njegov zamjenik Avdo Hasanbegović, predsjednik Gajreta, inž. Miloš Skakić, predsjednik Udruženja inžinjera i arhitekata, njegov zamjenik inž. arhitekta Dušan Smiljanić, inž. Đ. Božić, šef Građevinskog odjeljenja Gradske opštine, njegov zamjenik inž. arh. Mato Bajlon, dr Niko Andrijašević, bivši predsjednik Udruženja prijatelja umjetnosti, njegov zamjenik dr Vojislav Besarović, predsjednik Prosvjete, Ethem Bičakčić, načelnik Gradske opštine, njegov zamjenik dr Miloš Ljeskovac, Tanasije Ikonić, predsjednik Srpsko-pravoslavne crkvene opštine; njegov zamjenik Stevo Prnjatović, potpredsjednik SPCO, Fehim Spaho, naib muslimanske vjerske zajednice, njegov zamjenik Ethem Mulabdić, predsjednik Uzdanice, Šćepan Grđić, predsjednik Odbora za podizanje spomenika, njegov zamjenik dr Jakov Kajon, predsjednik Benevolencije.

Nakon pregleda pristiglih 30 radova, izabrano je sedam koji su došli u obzir za tri prve nagrade i dva otkupa. Prva nagrada, sa 40.000 dinara, pripala je Franu Kršiniću, kiparu iz Zagreba, “koji je svoje visoke umjetničke sposobnosti i savjesnost dokazao mnogim dosadašnjim svojim radovima, kao i izradom modela za ovaj spomenik“.

Ugovor sa Kršinićem potpisan je 28. septembra 1938. i njim je dat rok od dvije godine za postavljanje spomenika, a u tu svrhu je predviđeno dva miliona dinara. Juna 1939. stigli su za izradu postamenta ogromni blokovi gabro-granita iz Jablanice („od istog kamena od koga je izgrađen spomenik neznanog junaka na Avali“, ali ne crne, nego sive boje) i instalirane su barake sa mašinama za rezanje kamena i izrađivanje reljefa za spomenik, koje je radio vajar Ivan Lozica. Na jednoj strani postamenta nalazili su se reljefi sa motivima Balkanski rat, Golgota i Kapija slobode Kajamčalan, a sa druge strane spomenika reljefi „iz predoslobodilačkog života“ i to Ustanak („Petar Mrkonjić među ustašama u planini Ćorkovači“), Zakletva na ustav (poslije izbora za kralja) i Krunisanje („sa siluetom crkve u Žiči“).

Nacrtom spomenika je predviđeno da će „od vrha postolja do vrha krune iznositi pet i po metara, za čitav metar više nego Jelačićev trg u Zagrebu i knez Mihailov u Beogradu. Tome još treba dodati podignutu ruku sa skiptrom, što će iznositi još jedan metar“.

Prema spomeniku je udešeno i postolje. Čitava visina postolja i spomenika do vrha krune iznosiće trinaest metara. Ako se uzme u obzir da su zgrade koje okružuju trg od sedamnaest od dvadeset metara visina, i da će spomenik biti na sredini trga, onda je jasno da će se Kralj Petar na spomeniku vidjeti, sa svakog mjesta trga i susjednih ulica, na horizontu, iznad tih zgrada, jer je visina spomenika znatno veća od polovice visine svih tih zgrada. Jedino, kad se spomenik pogleda prema zvoniku crkve vidjeće se iznad njega gornji dio zvonika.

Sam spomenik je, kako štampa navodi, u mozaiku istorijskih građevina i spomenika Sarajeva trebao biti „najljepše zrnce, upravo alem kamen“.

Svi dijelovi za spomenik, konjaničku figuru kralja Petra I Velikog Oslobodioca bili su 21. oktobra 1940. dopremljeni u Sarajevo i to odmah na prostor budućeg trga, pored tih dana postavljenog postolja, na koje je dizalicom u naredne dvije sedmice montiran spomenik, pod nadzorom Kršinića.

Svečano otkrivanje je planirano za 6. septembar 1941. godine, simbolično izabran datum, dan punoljetstva budućeg kralja Petra II, unuka blaženopočivšeg Petra Oslobodioca, kada će preuzeti kraljevsku vlast u svoje ruke.

Zbog političke situacije i rata koji je bjesnio Evropom, svečano otkrivanje je odgađano nekoliko puta. U tom momentu još uvijek nesređen, trg je raščišćen zaslugom gradonačelnika Muhameda Zlatara. Tek sredinom februara 1941. i spomenik je dobio prostor da diše, ali ne zadugo.

Njemački orao umjesto srpskog kralja

Sa novoformiranom Nezavisnom Državom Hrvatskom i ustaškim režimom, u kome je prošlost prethodne državne zajednice bila sistematski brisana, postupci novoformirane vlasti i njeno zvanično nasilje i nad pamćenjem bili su temeljiti u uklanjanju svih njenih tragova. Dinastički spomenici su bili samo dio te pozamašne i brze akcije i na prostoru Bosne i Hercegovine. Maja 1941. Gradska opština se obratila Frani Kršiniću, “koji je u svoje vrijeme izradio i postavio spomenik kralja Petra I, na trgu pred Gradskom tržnicom, s obzirom na umjetničku vrijednost izrađenih reljefa, da se primi demontiranja spomenika, koji će se pohraniti u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Na poziv Gradske općine, akademski kipar g. Frane Kršinić pristao je da poduzme radove na demontiranju spomenika i postavio uvjete po kojima će taj posao izvršiti. Kako su uvjeti prihvatljivi, demontiranje spomenika kralja Petra I, koji nije dočekao ni dugo pripremano otkriće, izvršit će se u skoro vrijeme“.

https://www.citajfilter.com/2020/07/%D1 ... script=lat

[propojeilijas]

Svi ukrasi sastrugani, zgrada pretvorena u ruglo. Isti slučaj sa onom na početku Ulice Koševo koja je imala fantastičnu kupolu i pseudomaurski look + zgrada iza katedrale koja je također max oskrnavljena i na koju je neplanski dograđen sprat.






Ove zgrade, Ekonomiju i sjevernu fasadu Velikog hrama/BKC treba vratiti u originalno stanje.

koja korist za fasadu velikog hrama kad je ogradjen za svih strana nadam se u nekoj dalekoj buducnosti da ce netko porusit te zgrade oko velikog hrama one su ruglo

[propojeilijas]

[propojeilijas]

[propojeilijas]

[moimoi]

Svi ukrasi sastrugani, zgrada pretvorena u ruglo. Isti slučaj sa onom na početku Ulice Koševo koja je imala fantastičnu kupolu i pseudomaurski look + zgrada iza katedrale koja je također max oskrnavljena i na koju je neplanski dograđen sprat.


Ove zgrade, Ekonomiju i sjevernu fasadu Velikog hrama/BKC treba vratiti u originalno stanje.

To je bila neka akcija mislim u doba socijalizma, uklanjanja tragova "mrske prošlosti", sa mnogo zgrada su uklonjeni gipsani odljevi ukrasa, neogotičkih, neorenesansnih, neobaroknih, klasicisističkih, secesijskih, neomaurskih. Djelomice i kako su popravljane ratne štete, oštećenja od bombardiranja, borbi na ulicama.

Opaska, nisu gipsani nego kameni ili betonski. Gips ne moze izdrzati vanjske uvjete. Ne mislim da su uklonjeni radi “mrske proslosti” vec cijene restauracije. Oni najveci i najznacajniji, kao skulpture, su obnavljani.
Nazalost, u unutrasnjim prostorima mnoge freske su bivale prekrecene radi neznanja

[Dervencanka1939]

To je bila neka akcija mislim u doba socijalizma, uklanjanja tragova "mrske prošlosti", sa mnogo zgrada su uklonjeni gipsani odljevi ukrasa, neogotičkih, neorenesansnih, neobaroknih, klasicisističkih, secesijskih, neomaurskih. Djelomice i kako su popravljane ratne štete, oštećenja od bombardiranja, borbi na ulicama.

Opaska, nisu gipsani nego kameni ili betonski. Gips ne moze izdrzati vanjske uvjete. Ne mislim da su uklonjeni radi “mrske proslosti” vec cijene restauracije. Oni najveci i najznacajniji, kao skulpture, su obnavljani.
Nazalost, u unutrasnjim prostorima mnoge freske su bivale prekrecene radi neznanja

E, tu griješite. Gips se dosta koristio na fasadama!!! Progooglajte Gypsum Facade Decorations

Quite a lot of the decorations on plaster facades are cast in Portland Cement mortar, gypsum or other specially mixed materials and thereafter mounted to the plaster surface.

Portland cement is created among other things to suite this purpose, but it is hard to believe, that a relatively weak material as gypsum can last for long time on rain, frost and salt exposed exterior facades. But experience shows, that cast gypsum decorations have a surprisingly good durability and can under certain circumstances last for several hundred years.

The gypsum decorations are in spite of this mainly reserved to quite flat reliefs or friezes, or they are placed well sheltered from water under a large main cornice or roof eaves. It is furthermore very important that the cast gypsum decorations on facades are surface treated and protected by a layer of linseed oil paint

http://www.palazzospinelli.org/plaster/ ... ren08.html

[moimoi]

Opaska, nisu gipsani nego kameni ili betonski. Gips ne moze izdrzati vanjske uvjete. Ne mislim da su uklonjeni radi “mrske proslosti” vec cijene restauracije. Oni najveci i najznacajniji, kao skulpture, su obnavljani.
Nazalost, u unutrasnjim prostorima mnoge freske su bivale prekrecene radi neznanja

E, tu griješite. Gips se dosta koristio na fasadama!!! Progooglajte Gypsum Facade Decorations

Quite a lot of the decorations on plaster facades are cast in Portland Cement mortar, gypsum or other specially mixed materials and thereafter mounted to the plaster surface.

Portland cement is created among other things to suite this purpose, but it is hard to believe, that a relatively weak material as gypsum can last for long time on rain, frost and salt exposed exterior facades. But experience shows, that cast gypsum decorations have a surprisingly good durability and can under certain circumstances last for several hundred years.

The gypsum decorations are in spite of this mainly reserved to quite flat reliefs or friezes, or they are placed well sheltered from water under a large main cornice or roof eaves. It is furthermore very important that the cast gypsum decorations on facades are surface treated and protected by a layer of linseed oil paint

http://www.palazzospinelli.org/plaster/ ... ren08.html

Ja ti kazem da nije gips nego cement ili kamen. Gips mozda moze opstati tamo gdje nisu ekstreni uvjeti..kise, snijega i mraza kao kod nas.
Ako meni ne vjerujes, obrati se nasim historicarima i arhitektima.. Na ALU imas (ili je barem bio) smjer konzervacije

[Dervencanka1939]

E, tu griješite. Gips se dosta koristio na fasadama!!! Progooglajte Gypsum Facade Decorations

Quite a lot of the decorations on plaster facades are cast in Portland Cement mortar, gypsum or other specially mixed materials and thereafter mounted to the plaster surface.

Portland cement is created among other things to suite this purpose, but it is hard to believe, that a relatively weak material as gypsum can last for long time on rain, frost and salt exposed exterior facades. But experience shows, that cast gypsum decorations have a surprisingly good durability and can under certain circumstances last for several hundred years.

The gypsum decorations are in spite of this mainly reserved to quite flat reliefs or friezes, or they are placed well sheltered from water under a large main cornice or roof eaves. It is furthermore very important that the cast gypsum decorations on facades are surface treated and protected by a layer of linseed oil paint

http://www.palazzospinelli.org/plaster/ ... ren08.html

Ja ti kazem da nije gips nego cement ili kamen. Gips mozda moze opstati tamo gdje nisu ekstreni uvjeti..kise, snijega i mraza kao kod nas.
Ako meni ne vjerujes, obrati se nasim historicarima i arhitektima.. Na ALU imas (ili je barem bio) smjer konzervacije

Pričate s arhitekticom. Kako i tekst kaže, FASADNE dekoracije su se radile i od cementa i od gipsa i kamena, s time da su one od gipsa većinom rađene u malo zaštićenijim dijelovima fasade i/ili "za dosta ravne reljefe ili frizove", te su zaštićavane lanenim firnajzom.

Pitajte bilo koga od kolegica i kolega sa predmeta "Razvoj arhitekture I i II" ili "Istorija umjetnosti"

[Dervencanka1939]

E, tu griješite. Gips se dosta koristio na fasadama!!! Progooglajte Gypsum Facade Decorations



http://www.palazzospinelli.org/plaster/ ... ren08.html

Ja ti kazem da nije gips nego cement ili kamen. Gips mozda moze opstati tamo gdje nisu ekstreni uvjeti..kise, snijega i mraza kao kod nas.
Ako meni ne vjerujes, obrati se nasim historicarima i arhitektima.. Na ALU imas (ili je barem bio) smjer konzervacije

Učite me mojoj struci... A vjerujte, dobro vladam njom (profesorica na Arhitektonskom fakultetu, doktor tehničkih znanosti).

Materijali od kojih su rađeni fasadni ukrasi na historijskim zgradama u Subotici (iz znanstvenog rada):

"Vrste materijala od kojih su pravljeni fasadni reljefi u zaštićenoj zoni grada su gips, malter, veštački kamen, terakota, keramika, kamen i metal."

https://www.heritage-su.org.rs/wp-conte ... -FINAL.pdf



Još jedan rad o Subotici:

https://www.maglocistac.rs/kultura/relj ... nih-palata



Evo i primjera u Sarajevu - bivši Kineski restoran na Obali, Vancaševa zgrada! Doktorski rad "SKULPTURA U BOSNI I HERCEGOVINI ZA VRIJEME AUSTROUGARSKE UPRAVE 1878-1918", Andrea Baotić-Rustanbegović