Slike starog Sarajeva

[sarajovasi]

Ma neeeee znam

Eh-ovo ti je jedna jedina OTOKA--a danas otokom zovu od Cvile do Alpašinog mosta

E bas tako, i kad to cujem najezim se i dok papcima objasnis gdje je Otoka

[agent_zero]

gradonacelnica najavila obnovu fasade marijine palate samo se nadam da ce bit sto slicnija ovoj slici

Bilo bi dobro, i da uklone smetlje sa iste.

[TojoOptics]

Ja se te na željezničkoj ne sjećam uopće, znam jedino da su se ploče prodavale i u RK Sarajka. Ona u Vase Štrase je bila preko puta željezarije. Nešto ploča je bilo u dvije knjižare u Titovoj, "Svjetlost" i "Veselin Masleša", onda onoj maloj kod autobuske stanice kod Doma JNA.

Sa pločama i kasnije CD-ovima je Sarajevo bilo jako loše snabdjeveno (kao i sa svime ostalim, sarajevski trgovci vazda bili truba, a i danas su). Ko je htio šta bolje naći, išlo se u robne kuće "Beograd" u Zenicu ili Doboj, ili u robnu kuću "Razvitak" u Mostaru, ili u banjolučku "Bosku". O Splitu da ne pričamo, vazda imao trgovine k'o u New Yorku prema Sarajevu.

Moj sin i ja smo ljubimci klasične muzike, i u Sarajevu je izbor bio skoro pa nikakav. On dok je služio JNA u Banjoj Luci 1986./'87., za svaki vikend izlazak kupio bi po jednu LP klasične muzike (nekad i opere - tu bi došle po 2 ili 3 ploče u kompletu) u izvanredno snabdjevenoj Jugotonovoj prodavnici u suterenu - izbor o kakvom u Sarajevu nismo mogli ni sanjati. A kad je 1989. prošvercao prvi CD plejer iz Londona (portabl, a la "Sony Discman" samo jeftinija marka, da ga može ispod jakne pronijeti), CD-ove smo kupovali u prodavnici "Fotomuzikalije" u Makarskoj i Jugotonu u Splitu...

Slično je bilo i sa hobijem mog sina - fotografijom. Uz tradicionalno loše snabdjeven "Foto optik", bila je kod Katedrale i prodavnica beogradskog "Cinephota", ali i tu je, pogotovu od početka 1980ih kad je zavladala nestašica deviza, bio slab izbor. No ne samo uvozne robe - postalo je nemoguće naći i slajd film zagrebačke "Fotokemike" (koji je bio sasvim dobar), već samo nekvalitetniji istočnonjemački "ORWO". Opet pravac Makarska i Split...

Ovo je vidjenje osobe koja je ljubitelj klasicne muzike. Moje sjecanje je drugacije, posto sam bio ljubitelj rock muzike (a i danas sam, u manjoj mjeri), sjecam se da se u Sarajevu moglo naci sve sto je bilo licencno objavljeno u tadasnjoj SFRJ. Vjerovatno je sa klasicnom muzikom bilo drugacije. Sto se tice fotografije, potpisujem. Nije bilo kvalitetnog slajd filma. B&W film ORWO je bio dobar, ne na visini Ilforda ili Kodaka, ali sasvim ok.

[Dervencanka1939]

Ja se te na željezničkoj ne sjećam uopće, znam jedino da su se ploče prodavale i u RK Sarajka. Ona u Vase Štrase je bila preko puta željezarije. Nešto ploča je bilo u dvije knjižare u Titovoj, "Svjetlost" i "Veselin Masleša", onda onoj maloj kod autobuske stanice kod Doma JNA.

Sa pločama i kasnije CD-ovima je Sarajevo bilo jako loše snabdjeveno (kao i sa svime ostalim, sarajevski trgovci vazda bili truba, a i danas su). Ko je htio šta bolje naći, išlo se u robne kuće "Beograd" u Zenicu ili Doboj, ili u robnu kuću "Razvitak" u Mostaru, ili u banjolučku "Bosku". O Splitu da ne pričamo, vazda imao trgovine k'o u New Yorku prema Sarajevu.

Moj sin i ja smo ljubimci klasične muzike, i u Sarajevu je izbor bio skoro pa nikakav. On dok je služio JNA u Banjoj Luci 1986./'87., za svaki vikend izlazak kupio bi po jednu LP klasične muzike (nekad i opere - tu bi došle po 2 ili 3 ploče u kompletu) u izvanredno snabdjevenoj Jugotonovoj prodavnici u suterenu - izbor o kakvom u Sarajevu nismo mogli ni sanjati. A kad je 1989. prošvercao prvi CD plejer iz Londona (portabl, a la "Sony Discman" samo jeftinija marka, da ga može ispod jakne pronijeti), CD-ove smo kupovali u prodavnici "Fotomuzikalije" u Makarskoj i Jugotonu u Splitu...

Slično je bilo i sa hobijem mog sina - fotografijom. Uz tradicionalno loše snabdjeven "Foto optik", bila je kod Katedrale i prodavnica beogradskog "Cinephota", ali i tu je, pogotovu od početka 1980ih kad je zavladala nestašica deviza, bio slab izbor. No ne samo uvozne robe - postalo je nemoguće naći i slajd film zagrebačke "Fotokemike" (koji je bio sasvim dobar), već samo nekvalitetniji istočnonjemački "ORWO". Opet pravac Makarska i Split...

Ovo je vidjenje osobe koja je ljubitelj klasicne muzike. Moje sjecanje je drugacije, posto sam bio ljubitelj rock muzike (a i danas sam, u manjoj mjeri), sjecam se da se u Sarajevu moglo naci sve sto je bilo licencno objavljeno u tadasnjoj SFRJ. Vjerovatno je sa klasicnom muzikom bilo drugacije. Sto se tice fotografije, potpisujem. Nije bilo kvalitetnog slajd filma. B&W film ORWO je bio dobar, ne na visini Ilforda ili Kodaka, ali sasvim ok.

Ne samo klasične, oboje smo i ljubitelji laganije muzike 1950ih, 60ih i 70ih (stvari kao Frank Sinatra, Dean Martin, Perry Como, Julio Iglesias, talijanska muzika, francuske šansone, filmska muzika), tu je izbor uvijek bio loš. A što se fotografije tiče, (sin dodaje) nedostajalo je i tehnike, nije se moglo više naći ni kvalitetnije aparate u radnjama otkad je kupio Prakticu MTL 3

[muha_sa]

Kafana Jekovac

Jesu se ove stepenice spuštale ka Kovačima ili ka Bendbaši?

Dernecio u Jekovcu još dok je pjevo Čazim Čolakovic pa Rizo Hamidovic a nikad za nikad ove stepenice vidio nisam garant sam pjan dolazio još pjaniji odlazio

[TojoOptics]

Pa u vrijeme socijalizma nije bilo moguce kupiti Nikon, Canon, Pentax, itd. jer je potraznja bila jako mala, da ne kazem minimalna, a foto aparati navedenih marki su kostali vise od prosjecne mjesecne plate. Izbor je bio Zenit, Praktica, Smena, uglavnom masine iz tadasnjeg Istocnog bloka (Rusija, Cehoslovacka, SSSR). Ja sam svoj prvi Nikon dobio iz USA prije Olimpijade i bio je skup i za americke prilike. A, koristio sam slajd filmove koje su ostavili strani fotoreporteri, bili su smjesteni u Olimpijskom muzeju, vjerovatno je vecina i propala tamo, jer malo ko je fotografisao tada po Sarajevu koristeci slajd film. Ostavili su masu toga. Film sa vremenom propada, pa ako nije dobro uskladisten (frizider), postane neupotrebljiv. Bio je problem i sa razvijanjem, jer slajd filmovi koriste E6 proces, to se slalo u Zagreb na razvijanje, nije se radilo u Sarajevu, odnosno proces je bio dostupan na Likovnoj Akademiji i na Radiologiji, ali samo za ljude koji su radili tamo.

[Dervencanka1939]

Pa u vrijeme socijalizma nije bilo moguce kupiti Nikon, Canon, Pentax, itd. jer je potraznja bila jako mala, da ne kazem minimalna, a foto aparati navedenih marki su kostali vise od prosjecne mjesecne plate. Izbor je bio Zenit, Praktica, Smena, uglavnom masine iz tadasnjeg Istocnog bloka (Rusija, Cehoslovacka, SSSR). Ja sam svoj prvi Nikon dobio iz USA prije Olimpijade i bio je skup i za americke prilike. A, koristio sam slajd filmove koje su ostavili strani fotoreporteri, bili su smjesteni u Olimpijskom muzeju, vjerovatno je vecina i propala tamo, jer malo ko je fotografisao tada po Sarajevu koristeci slajd film. Ostavili su masu toga. Film sa vremenom propada, pa ako nije dobro uskladisten (frizider), postane neupotrebljiv. Bio je problem i sa razvijanjem, jer slajd filmovi koriste E6 proces, to se slalo u Zagreb na razvijanje, nije se radilo u Sarajevu, odnosno proces je bio dostupan na Likovnoj Akademiji i na Radiologiji, ali samo za ljude koji su radili tamo.

Sinov komentar: I on je skoro do pred rat koristio Prakticu, onda od jednog stranog reportera kupio Nikon, a na pijaci na Stupu od Rusa koji su tad dolazili Kiev sa Nikon bajonetom kao drugo tijelo (i svjetlomjere, Kiev kopiju Minoxa 35, spravicu za lijepljenje i montažni pregledač za Super 8 kino film i još štošta vezano za foto i kino). E6 je jednom uspio razviti u Dzenetica Cikmi kod Foto optika, kad je mogao nabaviti iz inostranstva snimao je na Kodachrome-u (jer i za njihov slajd i kino filmove je razvijanje bilo uracunato u cijenu, uz film je dolazila koverta za slanje u inostranstvo), a inace ako je mogao nabaviti na Fotokemika slajdu (oni su valjda pakovali uvozni, najvjerojatnije Ferrania), inače na ORWO (18 DIN imao pristojne boje, 21 DIN malo žućkast) - to su u stvari stari AGFA procesi. Film se slao na razvijanje Interimpexu u Skopje. Imali smo i prijatelje iz Češke koji bi nam ljeti donijeli njihov slajd film, kvaliteta kao i Fotokemikin, a unaprijed plaćeno razvijanje.

Sin je tokom rata radio u foto studiju Državne komisije za prikupljanje činjenica o ratnim zločinima, ti su bili smješteni u privatnom foto laboratoriju u suterenu Građevinskog fakulteta (vlasnik klisnuo na Pale). Tu su našli pun frižider tih Kodak filmova koji su predstavljeni za vrijeme olimpijade - Kodak Ektachrome 400 koji se push procesom mogao razviti i kao 800 i 1600 i 3200 ASA, čuvanih u zamrzivaču tako da su se i 1992. mogli sasvim fino koristiti. Studio je imao i Jobo procesor i dosta hemikalija, tako da su cio rat razvijali ne samo za svoje potrebe, nego i drugim fotografima u gradu - kako je gore u zgradi bio Općinski štab odbrane Centar, imali su struje sa agregata, a pošto su bili na bolničkom vodovodu, i vode. Tuje radilo i par drugih dobrih fotografa. Kako su u zamrzivaču našli isto Agfinih filmova po starom procesu 50 (ne E6), a sin voli da eksperimentiše, uspio ih je dobro razviti i dobiti slajdove divnih pastelnih boja tipičnih za Agfu, malom promjenom kiselosti razvijača.

To što kažete za slajdove - tačno je, u Sarajevu je slabo ko amaterski snimao na slajd filmu (sem par zaljubljenika u fotografiju) i onih koji su se profesionalno bavili - novinara, reklamnih stručnjaka, onih kojima trebaju snimci za štampu i velika povećanja. Meni i suprugu su uvijek trebali slajdovi za nastavu na faksu, a naš nam ih je sin obezbjeđivao - i nama i svim kolegama. A i snimke s putivanja ili odmora smo uvijek više voljeli gledati na velikom ekranu, nego na malim slikicama... I na kino filmu - i to je sinčina snimao uveliko. Na žalost je dosta propalo kad nam je granata uništila stan 1992...

[propojeilijas]

Jesu se ove stepenice spuštale ka Kovačima ili ka Bendbaši?

Dernecio u Jekovcu još dok je pjevo Čazim Čolakovic pa Rizo Hamidovic a nikad za nikad ove stepenice vidio nisam garant sam pjan dolazio još pjaniji odlazio

kad te rizo tajo i cazim bace u sevdah ko bi se sjetio bilo cega ja sam mlad slabo se sjecam jekovca kafane volio bi da se javi neko ko je bolje upucen ovako mi se cini da su stepenice spustale prema benbasi sliku sam nedavno vidio na fejsu

[sarayewo]

Ovo ne mogu da skontam nikako gdje je... jel ovo komanda na Bistriku? Nekako mi preblizu mostu...

[muha_sa]

Dernecio u Jekovcu još dok je pjevo Čazim Čolakovic pa Rizo Hamidovic a nikad za nikad ove stepenice vidio nisam garant sam pjan dolazio još pjaniji odlazio

kad te rizo tajo i cazim bace u sevdah ko bi se sjetio bilo cega ja sam mlad slabo se sjecam jekovca kafane volio bi da se javi neko ko je bolje upucen ovako mi se cini da su stepenice spustale prema benbasi sliku sam nedavno vidio na fejsu

Nije bilo nikakvih stepenica prema bembaši (bembašom je vazda zvali a sad ko eto benTbaša )
Bila šuma i šikara ispod Jekovca a jedini put koji je vodio gore je i onaj današnji koji vodi sa bembaše--može i sa Kovača i Vratnika al je rijec o putu ka bembaši
Moguce da je slike iz perioda kad mi je majka (nana) bila djete rodjena 1903--otišla na onaj svijet 2003.

[TojoOptics]

Nije bilo nikakvih stepenica prema bembaši (bembašom je vazda zvali a sad ko eto benTbaša )

Potpisujem. Kao i Marindvor. Sad me ispravljaju, kao da ne znam, da je Marijin Dvor. Niko prije rata nije izgovarao Marijin Dvor, vec Marindvor. I Bembaša, isto tako.

[TojoOptics]

Moguce da je slike iz perioda kad mi je majka (nana) bila djete rodjena 1903--otišla na onaj svijet 2003.

Pa, okruglo 100 godina. Znam da ti je bila nana, ali sta je opcija nakon 100 godina?

[muha_sa]

Moguce da je slike iz perioda kad mi je majka (nana) bila djete rodjena 1903--otišla na onaj svijet 2003.

Pa, okruglo 100 godina. Znam da ti je bila nana, ali sta je opcija nakon 100 godina?

Žena koja je 3 rata u Sarajevu preživjela--mozak bistar do kraja--bio kod nje tu vece i samo se ugasila Nadam se da sam njene gene nasljedio pa cu i ja kad napunim joju samo se ugasit

[TojoOptics]

Da, tri rata, ziva istorija.

[propojeilijas]

[propojeilijas]

[muha_sa]

Lokacija

[dječak sa šibicama]

Ovo ne mogu da skontam nikako gdje je... jel ovo komanda na Bistriku? Nekako mi preblizu mostu...

JEste, eno je i Brdodzamija iznad, nije preblizu nego ti se cini opticka varka, manje objekata okolo, manje drvece i zima.

[propojeilijas]

Lokacija

Ugao nemanjine i gabeline zgrada preko puta nekadasnje skole miljenko cvitkovic

[muha_sa]

Lokacija

Ugao nemanjine i gabeline zgrada preko puta nekadasnje skole miljenko cvitkovic

[dragonz]

I ova će se pojaviti na Instagramu kao i prošla što sam je malo kolorizovao i zategao.

[RJ57]

Ovo ne mogu da skontam nikako gdje je... jel ovo komanda na Bistriku? Nekako mi preblizu mostu...

JEste, eno je i Brdodzamija iznad, nije preblizu nego ti se cini opticka varka, manje objekata okolo, manje drvece i zima.

bilo bi interesantno koja je ovo godina. mislim da ovo nije previše staro

[pritchard]

Svi ukrasi sastrugani, zgrada pretvorena u ruglo. Isti slučaj sa onom na početku Ulice Koševo koja je imala fantastičnu kupolu i pseudomaurski look + zgrada iza katedrale koja je također max oskrnavljena i na koju je neplanski dograđen sprat.






Ove zgrade, Ekonomiju i sjevernu fasadu Velikog hrama/BKC treba vratiti u originalno stanje.

[immuno]

Jao slike I visegradska kapija se vidi, tvrdjava

[immuno]

Jesu se ove stepenice spuštale ka Kovačima ili ka Bendbaši?

Dernecio u Jekovcu još dok je pjevo Čazim Čolakovic pa Rizo Hamidovic a nikad za nikad ove stepenice vidio nisam garant sam pjan dolazio još pjaniji odlazio

Ne bih rekla da je ovo Jekovac jer stepenice definitivno nisu bile, Jekovac je imo jednu terasu dvije ni slucajno...