dječak sa šibicama wrote: ↑03/09/2023 20:07
HelaS wrote: ↑03/09/2023 19:02
Velike količine paradajza na BiH tržište stiže iz plastenika u domaćoj proizvodnji. I paprike isto tako
Sumnjam da su to velike kolicine ili znacajne, znam da hercegovacki uzgajivaci a oni su po kolicini prvaci uz sjevernu Bosnu,
vecinom izvoze vani.
Nevjerovatno je da vise na sarajevskim pijacama skoro i ne mozes vidjeti kamione koji dovlace paprike iz Trebizata recimo, ili sa Dubravske visoravni. Nekad su oni bili glavni, uz semberske janjarske kupusare, i naravno cijena je bila dosta niza u odnosu na cijene na malo.
Sad se uglavnom uvozi, nakupci su na pijacama, dok se oni svi ugrade a svi pohlepni, dodje ti i paprika 4 marke, ili paradajz.
Cista logika kaze, kad neko prodaje svoje, moze i spustiti cijenu da proda. Ja se sjecam dede iz Visokog koji je na stupskoj pijaci prodavao svoj krompir, uvijek niza cijena od konkurencije. Odmah do njega makedonac sa lubenicama. Toga danas rijetko ima. Mi smo prepusteni lihvarima iz trgovackih kompanija.
Nemaju naši individualni proizvođači dovoljan kapacitet za izvoz. Za izvoz povrća, voća, potreban je fito certifikat, i da piše da nisu tretirani preparatima, zabranjenim u EU ili u državama uvoznicama. A da bi dobili takve potvrde, proizvodi moraju biti tretirani dozvoljenim preparatima, i pod nadzorom agronma, čije usluge koštaju, i većina individualnih proizvođača ih ne koriste. Često veće firme, posrednici, otkupljuju voće i povrće, pa ih pod svojim proizvodnim brendom izvoze. ESOF, npr, prije je i pproizvodio velike količine povrća i izvozio, ali je sada pred bankrotom. Ima još drugih veletrgovaca, međutim, teško je postići konkurentnu cijenu, po kojoj bi svi bili zadovoljni. Individualni proizvođači drže visoke cijene, motom - bolje i da propadne, nego da proda u bescijenje. Nije bescijenje, veletrgovci ostvaruju malu maržu, jer strani kupac ne želi platiti više nego što plaća tursko povrće, srbijansko jeftino, ili makedonsko, čije države nude pristojan poticaj proizvođačima. Naši individualni proizvođači, pojedinačno, prodaju manjim veletrgovcima za pijaca, ili trgovačkim lancima. I trpe odgodu u plaćanju po 60 i više dana, ali prodaju po njima odgovarajućim cijenama. Zato je u maloprodaji skup paradajz, krastavac, paprika, itd.
Velika pijaca u Tasovčićima je nekad bila centralno mjesto za promet voća i povrća. I danas radi, uglavnom do 9-9.30 i kad se i to malo što ima, kad se proda, ostaje pusta... Nemamo organiziranu poljoprivrednu proizvodnju, promet i put povrća i voća od njive do trpeze. Aktuelni ministar poljoprivrede, voće i povrće je vidio na TV i ponekad u granapu, ali je ministar poljoprivrede koji treba da organizira kvalitetnu poljoprivrednu proizvodnju i promet BiH proizvoda.
A posebna je tema kvalitet uvoznog voća i povrća i količina preparata za rast, razvoj i održanje takvih proizvoda, po njima. Kontrole se rade vrlo vrlo rijetko
