Zakon koji će biti usklađen s evropskim standardima za godinu dana
Pristali su, bit će sve kako Dodik hoće
Tako, naprimjer, u jednom članu usvojenog Zakona o VSTV-u stoji da će Zakon tek biti usklađen s evropskim standardima i to za godinu dana kada ponovo bude usvajan. Kao da su ga Dodik i Čović nacrtali, ostavljajući sebi tako i vrijeme i mogućnost za nove blokade i ucjene. Sličnih je detalja još mnogo, Zakon o slobodi pristupa informacijama suprotan je pravnoj stečevini EU i preporukama koje su došle iz njenih institucija. Pristali su i na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u s amandmanima koje je predložio SNSD, a kojim je oduzeta njegova suština i onemogućena efikasna borba protiv korupcije i sukoba interesa u pravosuđu.
Taj su 22. august najavljivali kao dan nakon kojeg u Bosni i Hercegovini više ništa neće biti isto. Kao i obično, pokazalo se da nakon takvih gromoglasnih najava sve ostane isto, možda čak i gore. Najavljivani su bučno zakoni koji će opet deblokirati zastoj na evropskom putu, i to s onima koji su na taj put istresli čitav odron kamenja. Apologete Milorada Dodika i Dragana Čovića, otjelovljene u sastavu koji se naziva “trojkom”, još su bučnije pravdali usvajanje zakona udarivši, naravno, po opoziciji, koja zakone niti najavljuje niti usvaja. No, cijela je buka izazvana kako bi se opravdalo glasanje za Dodikovog državnog ministra finansija, čime je Dodik uslovljavao usvajanje zakona.
Novi je ministar izabran, Dodik je pod svoju šapu stavio državne finansije, neophodne za aminovanje budućih zaduženja entiteta pred bankrotom, kojim predsjedava, jer bez države nema potvrde međunarodnih finansijskih ugovora, a država je dobila tri maglovita, zakukuljena zakona koji nisu usklađeni s evropskim. Trojka, međutim, i dalje tvrdi da će benefite njihovog usvajanja građani osjetiti na svojim džepovima. Kako – nije pojašnjeno, ali se da pretpostaviti.
Tako, naprimjer, u jednom članu usvojenog Zakona o VSTV-u stoji da će Zakon tek biti usklađen s evropskim standardima i to za godinu dana kada ponovo bude usvajan. Kao da su ga Dodik i Čović nacrtali, ostavljajući sebi tako i vrijeme i mogućnost za nove blokade i ucjene. Sličnih je detalja još mnogo, Zakon o slobodi pristupa informacijama suprotan je pravnoj stečevini EU i preporukama koje su došle iz njenih institucija. Pristali su i na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u s amandmanima koje je predložio SNSD, a kojim je oduzeta njegova suština i onemogućena efikasna borba protiv korupcije i sukoba interesa u pravosuđu.
Na to su prije usvajanja upozoravali iz Misije OSCE-a u BiH tvrdeći da se SNSD-ovim amandmanima poništava sve što bi novim zakonom bilo postignuto i zbog čega se išlo u njegovo kreiranje te da ga treba usvojiti onako kako je to potvrdila Venecijanska komisija prije tri godine. A zakon na koji je “trojka” pristala nakon sastanka u Istočnom Sarajevu napisan je suprotno preporukama Venecijanske komisije, Evropske komisije i pravnih eksperata.
Ono što posebno brine jeste činjenica da je Trojka pristala da se usvoje zakonske odredbe kojima se umanjuje nadležnost državnog suda i tužilaštva i sve to po hitnoj parlamentarnoj proceduri, dakle, na način kojim se onemogućava izmjena prijedloga zakona amandmanima. Sve suprotno i mimo uslova iz 14 famoznih prioriteta EU.
Podsjetimo, nakon sastanka vladajuće koalicije u Istočnom Sarajevu održana je kraća rasprava u državnom parlamentu, u kojem su glasovima zastupnika koji čine vladajuću većinu podržane Izmjene Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV), Zakon o ombudsmanu za ljudska prava i Zakon o slobodi pristupa informacijama.
Izmjene Zakona o VSTV-u uvode nova pravila po kojima će članovi tog tijela te sudije i tužioci morati dati cjelovite informacije o svom imovinskom stanju kao i svi drugi zvaničnici, kao i objaviti imena bliskih srodnika koji eventualno rade u pravosuđu odnosno koji se bave advokaturom ili su notari.
Zakone treba potvrditi i Dom naroda državnog parlamenta, što se očekuje do kraja mjeseca. Ovi su zakoni dio 14 reformskih prioriteta što ih je Evropska komisija definirala još 2019. godine kao preduslov napretka Bosne i Hercegovine ka članstvu u Uniji, no od tada na tom planu u ovoj zemlji ništa nije urađeno. Konkretni koraci na tom planu do sada su izostali kako zbog blokada HDZ-a i SNSD-a tako i zbog najnovijih Dodikovih napada na Ustavni sud BiH i secesionističkim prijetnjama od kojih on još nije odustao.
https://stav.ba/vijest/pristali-su-bit- ... qpkFEVJ4dM
