"Ima ko hoće radit" - davno prošlo vrijeme

[bumerangss]

Sta je ovo pa sad na klix-u više iskacu oglasi za posao nego reklame
Ocito da secradnici lupom traže

[n+1]

Nije očito, nego je Klix proširio svoje poslovanje i na taj segment.

https://posao.klix.ba/

[vjeshalica]

Isti ti oglasi se nalaze na mojposao.ba dakle nista specijalno,niko i ne trazi radnika samo ofirne reklame

[Ozimician]

Isti ti oglasi se nalaze na mojposao.ba dakle nista specijalno,niko i ne trazi radnika samo ofirne reklame

Koliko ima ukupno oglasa za posao na tim portalima, zna li iko okvirnu cifru?

[n+1]

Trenutno aktivnih 801 na mojposao.ba

[vjeshalica]

Isti ti oglasi se nalaze na mojposao.ba dakle nista specijalno,niko i ne trazi radnika samo ofirne reklame

Koliko ima ukupno oglasa za posao na tim portalima, zna li iko okvirnu cifru?

Uh, ne znam, ali poprilicno ima

[foton]

Bravo Edisone, to znači lopata, freza, bager, motika itd. nude mnoštvo skrivenih prilika, samo treba zapeti.

Koliko god to nemoguce zvucalo, da tako je. Ja sam prosao i lopatu i lager i restoran u studentskim danima. To iskustvo mi je pomoglo da naucim o ljudima, o osnovama posla, o motivaciji, pregovaranju...

Nikad ni za jedan posao, pa ni ovaj danas, ne mislim da mi je zadnji i da cu se ovako penzionisati. Ja sam vidio i poznajem ljude koji bi najradije da se zaposle u javnom sektoru, ako ikako moze u oktobru, par mjeseci nakon diplomiranja, i da im je to to. Do penzije. I onda se zale kako ne ide, kako rade stele (a najradije bi da njima neko nesto nasteli), dok ostale prilike propustaju i ostaju zakinuti za iskustvo nekog rada. A cak i da se zaposle na "posao snova", nakon par godina postaju nezadovoljni, mobirani, mrzovoljni, lijeni, korumpirani itd...

[Dope_Man]

Ma i on haman tako izgleda hoce - de mi javni sektor i da prdim. Bilo je na faksu par takvih u generaciji, naravno svi su oni zadnji dobili posao u poredjenju sa ostalima koji su otisli u privatni sektor i odmah poceli nabijati iskustvo. Jedna je sampionka skoro 4 godine kasnije konacno upala u neku skolu.. do tad mogla duplo zaradjivati u privatnom sektoru. Naravno, kroz taj period zalbe na namjestene konkurse, stele itd.. sve dok uredno trazi stelu gdje god moze

[akcija007]

U Plodinama u Splitu sam cuo radnicu na vocu kako govori drugoj da ceka 01.07 da dadne otkaz nece da radi za 400 eur i da vuce gajbe

[Domaci izdajnik]

Bravo Edisone, to znači lopata, freza, bager, motika itd. nude mnoštvo skrivenih prilika, samo treba zapeti.

Koliko god to nemoguce zvucalo, da tako je. Ja sam prosao i lopatu i lager i restoran u studentskim danima. To iskustvo mi je pomoglo da naucim o ljudima, o osnovama posla, o motivaciji, pregovaranju...

Nikad ni za jedan posao, pa ni ovaj danas, ne mislim da mi je zadnji i da cu se ovako penzionisati. Ja sam vidio i poznajem ljude koji bi najradije da se zaposle u javnom sektoru, ako ikako moze u oktobru, par mjeseci nakon diplomiranja, i da im je to to. Do penzije. I onda se zale kako ne ide, kako rade stele (a najradije bi da njima neko nesto nasteli), dok ostale prilike propustaju i ostaju zakinuti za iskustvo nekog rada. A cak i da se zaposle na "posao snova", nakon par godina postaju nezadovoljni, mobirani, mrzovoljni, lijeni, korumpirani itd...

Ja, i? najbolje je da se ufati lopate i krampa na +35, tada će ga više cijeniti i postaće ekspert u svojoj struci

Ja sam rekao, od sad ću samo da se glupiram i hvatam krivine, gdje god budem u prilici zabušavaću...Kad god sam se trudio i davao sva od sebe dobijem qratz u glavu!

[iz zadnje klupe]

Upravo se vratio sa hrv primorja i bio svjedok, istina jos ne u preovlsdajucem broju, radnike iz indije i filipina po hotelima
Me znam za tudja idkustva, ali su meni hrvatske tete koje ciste sobe i ostali pomocni personal vrlo ljubazni i susretljivi, da su lose placene osjetilo bi se to, ali u hrvatskom segmentu odrzavamja fali ogroman broj ljudi, gledam filipinku, onako s ledja mislio neka djevojcica jer nisu visoki, kupi ujutru lisce sa setnice, znaci kako mi kasnimo psr godina u svemu za hrvatskom, uskoro cemo i u bih vidjati egzoticne face radnika iz azije...

[n+1]

Mediji kreiraju narativ koji nema veze s mozgom. "Fali radnika" i "svi odoše, ko će nam raditi" u trenutku kada se više stotina hiljada nezaposlenih lageri na biroima.

Postoji ta fiksacija medija na odliv stanovništva. Kao, intuitivno znamo da je cijela stvar loša, ali pošto ne možemo tačno objasniti zašto je loša, onda ćemo lagati kako nam fali doktora, kako će nas fizički nestati, kako nas ima manje od dva miliona, kako nećemo imati penzija, i kako nam emigracija sputava ekonomski rast.

Jer, jebi ga, kada bi situaciju predstavili onakvom kakva ona jeste, onda bi se moralo postaviti pitanje: Pa dobro, što je problem što ljudi odlaze?

Koja su tvoja razmisljanja na tu temu?

Široka je priča, a i pisao sam više puta o većini ovih aspekata, na različitim temama, pa ću se dijelom ponavljati.

Ideja da će emigracija obezglaviti našu ekonomiju jednostavno je pogrešna, jer polazi od pretpostavke da smo ekonomija inžinjera i doktora. Međutim, zvanično, 75% privrednih subjekata su registrovani u djelatnostima trgovine, proizvodnja tekstila i autopresvlaka, ugostiteljstva, prevoza, i špedicije.

Međutim, broj privrednih subjekata u tim djelatnostima ne znači, nužno, da isti najviše doprinose ekonomskoj aktivnosti. Hajde, stoga, da pogledamo sektore koji dominiraju u našem bruto domaćem proizvodu. Na prvom mjestu je trgovina (14.01%), zatim prerađivačka industrija (13.98%), javna uprava (7.11%), poljoprivreda i hrana (6.81%), poslovanje nekretninama (4.3%), građevinarstvo (4.24%), metali (3.58), prijevoz i skladištenje (3.27%), rudarenje (2.63%), smještaj i usluživanje hrane (1.63%).

Uz opasnost da pojednostavnim stvari, ali ovi podaci pokazuju da skoro 2/3 ekonomije čine: Bingo, Prevent, Mittal, uhljebi u javnoj upravi, rudnici, poljoprivreda, stanogradnja, prodaja i rentanje nekretnina, prevoz, hoteli/hosteli, i kafići/restorani.

Hajde da pogledamo koliki je udio djelatnosti koje tipično i dominantno privlače visokoobrazovanu radnu snagu i koje smatramo kremom društva: IT i telekomunikacije (4.41%), finansije i osiguranje (3.47%), naučne i tehničke djelatnosti (2.91%). Kumulativno 10.79% naše ekonomije, značajno manje od samog sektora trgovine.

Dakle, ekonomijom dominiraju djelatnosti za koje je radnike moguće obučiti relativno brzo, a kako mi imamo stotinu hiljada nezaposlenih koji trunu na biroima rada, čak ni potpuni egzodus radnog naroda neće nas ostaviti bez radne snage koja je potrebna za ono što naša ekonomija JESTE, a to je low-skill proizvodnja i low-level usluge. Dakle, exhibit A: neće nam nestati radne snage potrebne za kičmu naše ekonomije.

Nadalje, s obzirom na broj radno neaktivnog stanovništva, koji je čak i po najkonzervativnijim procjenama, a to su procjene koje se vrše po metodologiji ILO (Međunarodna organizacija rada), gdje se nezaposlenima smatraju samo ljudi koji nisu a) uopće radno aktivni, ni zvanično, ni u sivoj ekonomiji, a koji pri tome b) aktivno traže posao, i ne mogu ga naći, dakle po tim procjenama, a ne po buđavim evidencijama s biroa, mi još uvijek imamo preko 100k nezaposlenih. To sugerira da imamo mnogo neiskorištenog ekonomskog potencijala. A to se vidi i po podacima koje je citirao @Ozimician : ne postoji struka koja nije suficitarna, ne postoji kadar koji u većoj ili manjoj mjeri ne trune na birou.

Dakle, nakon svih ovih odlazaka, nakon sve ove priče o masovnom egzodusu, i dalje imamo BAREM stotinu hiljada ljudi sa kojima ne znamo šta ćemo. Počevši od danas, da više nijedan čovjek ne ode iz države, naša ekonomija još uvijek ne može da apsorbuje sve ljude koji su nezaposleni. U takvim okolnostima, kada barem šestina radno sposobnih ne radi, insistirati da je naš osnovni problem odlazak, na način na koji to mediji rade, jednostavno je šizofreno. Ne, emigracija je oprobani recept za problem nezaposlenosti.

Zato sam prvobitno i odgovorio na tvoje pitanje: treba da idu i šalju pare. Ako ode nezaposlen čovjek, pa, imamo nezaposlenog manje. Ako ode zaposlen, pa vjerovatnoća je da poslodavac može relativno lako da zamijeni istog, jer nam većina radne snage nije visokoobrazovana i usko specijalizirana, i život ide dalje. U oba slučaja, oni koji ostaju u BiH imaju koristi od povećanog pritiska na rast plata, zbog bolje pregovaračka pozicije, i smanjenog poola radna snage, koja bi inače bila spremna raditi za kikiriki. Stoga, exhibit B: nemamo manjak, nego višak radnika, a smanjivanjem tog viška standard onih koji ostaju, zapravo, raste.

Što nas dovodi do inžinjera i doktora. OK, već smo utvrdili da ove fancy djelatnosti čine otprilike 10% ekonomije. Da ih neko izbriše, ne bi bilo lijepo, ali ekonomija ne bi još uvijek bila obogaljena. Međutim, neko će reći, bez obzira što inžinjeri i doktori nisu kičma naše ekonomije, oni su i dalje esencijalno važni. Jebi ga, neko nas mora liječiti, neko nam mora projektovati zgradu, most, ili hidrocentralu, da bi šljakeri uopće mogli stvarati gro ekonomske aktivnosti o kojoj pričamo. Ako odu, stvar bi se mogla rušiti kao kula od karata, principom domino efekta.

Međutim, evo u čemu je caka. Nije pravo pitanje da li inžinjeri i doktori odlaze, nego je pravo pitanje šta se dešava sa sektorima ekonomije iz kojih oni odlaze. Jer, teoretski, ako poslodavci i obrazovni sistem uspijevaju obučiti nove ljude za posao, i/ili povećati produktivnost postojećih radnika, i/ili zaposliti radnike iz drugih država, i/ili tehnologija omogućava da se ostvaruje isti output uz manje radne snage, ili ili ili... onda zadaci koje ti ljudi obavljaju za društvo nisu ugroženi, uprkos odlacima, a to i jeste ono što je relevantno: da li nastavljamo liječiti ljude, da li nastavljamo projektovati zgradu, most, i hidrocentralnu? Ako pak sektori ne uspijevaju da se prilagode, onda očekujemo pad ekonomske aktivnosti i outputa u tim sektorima, jer prosto nema ko pružati te usluge. Pa hajde da vidimo dugoročni trend.

IT sektor i telekomunikacije: godine 2015. udio u bruto društvenom proizvodu bio je 4.48%, godine 2018. pada na najnižu tačku od 4.02%, a potom se oporavlja do 2021. na 4.41%.
Finansije: godine 2016. udio je 3.62%, raste do 2017. na 3.78%, a onda postepeno pada na 3.47% u 2021.
Naučne i tehničke djelatnosti: godine 2015. udio je 2.7%, potom 2017. pada na 2.68%, i raste do 2.91% u 2021. godini.

Hajde da pogledamo i druge djelatnosti gdje se tipično javljaju inžinjeri i doktori:

Građevinarstvo: godine 2015. udio je 3.87%, a potom raste na 4.24% u 2021. godini.
Zdravstvo: godine 2015. udio je 4.69%, a potom rast na 4.87% u 2021. godini.
Energetski sektor: 2015. udio je 3.77%, a potom rast na 4.19% u 2021. godini.

I šta nam ovo govori? Pa nivo ekonomske aktivnosti u ovim sektorima je manje-više konstantan zadnjih 8 godina. Istina, ne postajemo ekonomija doktora i inžinjera, kakva bismo voljeli da jesmo, ali ne vidimo ni slom kakav bismo očekivali da ovi sektori masovno ostaju bez radne snage. Exhibit C: Neko očito i dalje obavlja posao inžinjera i doktora, a output koji ostvaruju uglavnom blago raste, što sugerira da predmetni sektori postaju više, a ne manje, zastupljeni u ukupnoj ekonomiji.

I hajde da se još osvrnemo na priču o penzijama. Nije moguće upaliti televizor/računar, a da se ne čuje i ne čita kako ljudi odlaze, zbog čega nam neće ko imati uplaćivati penzije. I niko, ama baš niko, ne spomene recimo da je u tom periodu masovnih odlazaka, dakle od 2015. godine pa naovamo, broj zvanično zaposlenih radnika porastao za preko 100 hiljada. Dakle, da stavimo u kontekst, to je 100 hiljada ljudi koji prije 8 godina nisu uplaćivali penziono, a sada ga uplaćuju, on top of brojke koja je uplaćivala i do tada. Evo zvaničan podatak poreske uprave FBiH: doprinosi za PIO u 2014. godini su iznosili 1.518 milijardi KM. U 2022. godini iznosili su 2.458 milijardi KM. To je rast od 62% za samo 8 godina; milijarda u apsolutnim iznosima. I to je samo Federacija BiH.

Ono što se, pak, dešava u javnom prostoru, jeste da uporedo s ovim rastom mediji tamburaju kako je penzioni sistem pred kolapsom. Hronični doomerizam, potpuno odvojen od onoga što se realno dešava. Doomeri su uporno polazili od pretpostavke, a to rade još i danas, kako će odlaskom ljudi broj zaposlenih postepeno biti smanjen, zbog čega će i penzioni fond ispaštati. Nisu uopće računali na mogućnost da će se stotine hiljada nezaposlenih, koje imamo na lageru, možda početi aktivirati, kako se ekonomija buda širila, i tako ne samo zamijeniti ljude koji odlaze, nego povećati broj zaposlenih.

I naravno da postoji opasnost kako će širi i dugoročni demografski trendovi dovesti do problema, jer je svaka naredna generacija malobrojnija od prethodne. Ali to je problem koji dijelimo sa razvijenim državama, uključujući Njemačku, i kao takav bi postojao i da ljudi ne odlaze. Exhibit D: Penzioni sistem nije pred kolapsom, nego se zapravo stabilizira.

Na koncu, zašto mediji lažu? Zašto se kreira paralelna stvarnost, paralelnih istina? Hajmo biti realni, 100k+ zaposlenih u 8 godina je, za zemlju poput naše, ipak malo ekonomsko čudo. Zašto je problem priznati ga? Zašto se kreira percepcija je da priznati činjenice, reći kako nije sve crno, na neki način biti, valjda, biti za SDA, ili šta? Pa da ne bismo bili za SDA, onda ćemo LAGATI o odlasku ljudi, i lagati o efektima tih odlazaka po ekonomiju.

[ZuzuTop]

U Plodinama u Splitu sam cuo radnicu na vocu kako govori drugoj da ceka 01.07 da dadne otkaz nece da radi za 400 eur i da vuce gajbe

Tommy je jos gori.
Vise Bingaci zarade nego radnice u Kauflandu i Tommy.

[Ozimician]

Spoiler

Show

Koja su tvoja razmisljanja na tu temu?

Široka je priča, a i pisao sam više puta o većini ovih aspekata, na različitim temama, pa ću se dijelom ponavljati.

Ideja da će emigracija obezglaviti našu ekonomiju jednostavno je pogrešna, jer polazi od pretpostavke da smo ekonomija inžinjera i doktora. Međutim, zvanično, 75% privrednih subjekata su registrovani u djelatnostima trgovine, proizvodnja tekstila i autopresvlaka, ugostiteljstva, prevoza, i špedicije.

Međutim, broj privrednih subjekata u tim djelatnostima ne znači, nužno, da isti najviše doprinose ekonomskoj aktivnosti. Hajde, stoga, da pogledamo sektore koji dominiraju u našem bruto domaćem proizvodu. Na prvom mjestu je trgovina (14.01%), zatim prerađivačka industrija (13.98%), javna uprava (7.11%), poljoprivreda i hrana (6.81%), poslovanje nekretninama (4.3%), građevinarstvo (4.24%), metali (3.58), prijevoz i skladištenje (3.27%), rudarenje (2.63%), smještaj i usluživanje hrane (1.63%).

Uz opasnost da pojednostavnim stvari, ali ovi podaci pokazuju da skoro 2/3 ekonomije čine: Bingo, Prevent, Mittal, uhljebi u javnoj upravi, rudnici, poljoprivreda, stanogradnja, prodaja i rentanje nekretnina, prevoz, hoteli/hosteli, i kafići/restorani.

Hajde da pogledamo koliki je udio djelatnosti koje tipično i dominantno privlače visokoobrazovanu radnu snagu i koje smatramo kremom društva: IT i telekomunikacije (4.41%), finansije i osiguranje (3.47%), naučne i tehničke djelatnosti (2.91%). Kumulativno 10.79% naše ekonomije, značajno manje od samog sektora trgovine.

Dakle, ekonomijom dominiraju djelatnosti za koje je radnike moguće obučiti relativno brzo, a kako mi imamo stotinu hiljada nezaposlenih koji trunu na biroima rada, čak ni potpuni egzodus radnog naroda neće nas ostaviti bez radne snage koja je potrebna za ono što naša ekonomija JESTE, a to je low-skill proizvodnja i low-level usluge. Dakle, exhibit A: neće nam nestati radne snage potrebne za kičmu naše ekonomije.

Nadalje, s obzirom na broj radno neaktivnog stanovništva, koji je čak i po najkonzervativnijim procjenama, a to su procjene koje se vrše po metodologiji ILO (Međunarodna organizacija rada), gdje se nezaposlenima smatraju samo ljudi koji nisu a) uopće radno aktivni, ni zvanično, ni u sivoj ekonomiji, a koji pri tome b) aktivno traže posao, i ne mogu ga naći, dakle po tim procjenama, a ne po buđavim evidencijama s biroa, mi još uvijek imamo preko 100k nezaposlenih. To sugerira da imamo mnogo neiskorištenog ekonomskog potencijala. A to se vidi i po podacima koje je citirao @Ozimician : ne postoji struka koja nije suficitarna, ne postoji kadar koji u većoj ili manjoj mjeri ne trune na birou.

Dakle, nakon svih ovih odlazaka, nakon sve ove priče o masovnom egzodusu, i dalje imamo BAREM stotinu hiljada ljudi sa kojima ne znamo šta ćemo. Počevši od danas, da više nijedan čovjek ne ode iz države, naša ekonomija još uvijek ne može da apsorbuje sve ljude koji su nezaposleni. U takvim okolnostima, kada barem šestina radno sposobnih ne radi, insistirati da je naš osnovni problem odlazak, na način na koji to mediji rade, jednostavno je šizofreno. Ne, emigracija je oprobani recept za problem nezaposlenosti.

Zato sam prvobitno i odgovorio na tvoje pitanje: treba da idu i šalju pare. Ako ode nezaposlen čovjek, pa, imamo nezaposlenog manje. Ako ode zaposlen, pa vjerovatnoća je da poslodavac može relativno lako da zamijeni istog, jer nam većina radne snage nije visokoobrazovana i usko specijalizirana, i život ide dalje. U oba slučaja, oni koji ostaju u BiH imaju koristi od povećanog pritiska na rast plata, zbog bolje pregovaračka pozicije, i smanjenog poola radna snage, koja bi inače bila spremna raditi za kikiriki. Stoga, exhibit B: nemamo manjak, nego višak radnika, a smanjivanjem tog viška standard onih koji ostaju, zapravo, raste.

Što nas dovodi do inžinjera i doktora. OK, već smo utvrdili da ove fancy djelatnosti čine otprilike 10% ekonomije. Da ih neko izbriše, ne bi bilo lijepo, ali ekonomija ne bi još uvijek bila obogaljena. Međutim, neko će reći, bez obzira što inžinjeri i doktori nisu kičma naše ekonomije, oni su i dalje esencijalno važni. Jebi ga, neko nas mora liječiti, neko nam mora projektovati zgradu, most, ili hidrocentralu, da bi šljakeri uopće mogli stvarati gro ekonomske aktivnosti o kojoj pričamo. Ako odu, stvar bi se mogla rušiti kao kula od karata, principom domino efekta.

Međutim, evo u čemu je caka. Nije pravo pitanje da li inžinjeri i doktori odlaze, nego je pravo pitanje šta se dešava sa sektorima ekonomije iz kojih oni odlaze. Jer, teoretski, ako poslodavci i obrazovni sistem uspijevaju obučiti nove ljude za posao, i/ili povećati produktivnost postojećih radnika, i/ili zaposliti radnike iz drugih država, i/ili tehnologija omogućava da se ostvaruje isti output uz manje radne snage, ili ili ili... onda zadaci koje ti ljudi obavljaju za društvo nisu ugroženi, uprkos odlacima, a to i jeste ono što je relevantno: da li nastavljamo liječiti ljude, da li nastavljamo projektovati zgradu, most, i hidrocentralnu? Ako pak sektori ne uspijevaju da se prilagode, onda očekujemo pad ekonomske aktivnosti i outputa u tim sektorima, jer prosto nema ko pružati te usluge. Pa hajde da vidimo dugoročni trend.

IT sektor i telekomunikacije: godine 2015. udio u bruto društvenom proizvodu bio je 4.48%, godine 2018. pada na najnižu tačku od 4.02%, a potom se oporavlja do 2021. na 4.41%.
Finansije: godine 2016. udio je 3.62%, raste do 2017. na 3.78%, a onda postepeno pada na 3.47% u 2021.
Naučne i tehničke djelatnosti: godine 2015. udio je 2.7%, potom 2017. pada na 2.68%, i raste do 2.91% u 2021. godini.

Hajde da pogledamo i druge djelatnosti gdje se tipično javljaju inžinjeri i doktori:

Građevinarstvo: godine 2015. udio je 3.87%, a potom raste na 4.24% u 2021. godini.
Zdravstvo: godine 2015. udio je 4.69%, a potom rast na 4.87% u 2021. godini.
Energetski sektor: 2015. udio je 3.77%, a potom rast na 4.19% u 2021. godini.

I šta nam ovo govori? Pa nivo ekonomske aktivnosti u ovim sektorima je manje-više konstantan zadnjih 8 godina. Istina, ne postajemo ekonomija doktora i inžinjera, kakva bismo voljeli da jesmo, ali ne vidimo ni slom kakav bismo očekivali da ovi sektori masovno ostaju bez radne snage. Exhibit C: Neko očito i dalje obavlja posao inžinjera i doktora, a output koji ostvaruju uglavnom blago raste, što sugerira da predmetni sektori postaju više, a ne manje, zastupljeni u ukupnoj ekonomiji.

I hajde da se još osvrnemo na priču o penzijama. Nije moguće upaliti televizor/računar, a da se ne čuje i ne čita kako ljudi odlaze, zbog čega nam neće ko imati uplaćivati penzije. I niko, ama baš niko, ne spomene recimo da je u tom periodu masovnih odlazaka, dakle od 2015. godine pa naovamo, broj zvanično zaposlenih radnika porastao za preko 100 hiljada. Dakle, da stavimo u kontekst, to je 100 hiljada ljudi koji prije 8 godina nisu uplaćivali penziono, a sada ga uplaćuju, on top of brojke koja je uplaćivala i do tada. Evo zvaničan podatak poreske uprave FBiH: doprinosi za PIO u 2014. godini su iznosili 1.518 milijardi KM. U 2022. godini iznosili su 2.458 milijardi KM. To je rast od 62% za samo 8 godina; milijarda u apsolutnim iznosima. I to je samo Federacija BiH.

Ono što se, pak, dešava u javnom prostoru, jeste da uporedo s ovim rastom mediji tamburaju kako je penzioni sistem pred kolapsom. Hronični doomerizam, potpuno odvojen od onoga što se realno dešava. Doomeri su uporno polazili od pretpostavke, a to rade još i danas, kako će odlaskom ljudi broj zaposlenih postepeno biti smanjen, zbog čega će i penzioni fond ispaštati. Nisu uopće računali na mogućnost da će se stotine hiljada nezaposlenih, koje imamo na lageru, možda početi aktivirati, kako se ekonomija buda širila, i tako ne samo zamijeniti ljude koji odlaze, nego povećati broj zaposlenih.

I naravno da postoji opasnost kako će širi i dugoročni demografski trendovi dovesti do problema, jer je svaka naredna generacija malobrojnija od prethodne. Ali to je problem koji dijelimo sa razvijenim državama, uključujući Njemačku, i kao takav bi postojao i da ljudi ne odlaze. Exhibit D: Penzioni sistem nije pred kolapsom, nego se zapravo stabilizira.

Na koncu, zašto mediji lažu? Zašto se kreira paralelna stvarnost, paralelnih istina? Hajmo biti realni, 100k+ zaposlenih u 8 godina je, za zemlju poput naše, ipak malo ekonomsko čudo. Zašto je problem priznati ga? Zašto se kreira percepcija je da priznati činjenice, reći kako nije sve crno, na neki način biti, valjda, biti za SDA, ili šta? Pa da ne bismo bili za SDA, onda ćemo LAGATI o odlasku ljudi, i lagati o efektima tih odlazaka po ekonomiju.

Odlicna analiza kao i uvijek.

Na koncu, zašto mediji lažu? Zašto se kreira paralelna stvarnost, paralelnih istina? Hajmo biti realni, 100k+ zaposlenih u 8 godina je, za zemlju poput naše, ipak malo ekonomsko čudo. Zašto je problem priznati ga? Zašto se kreira percepcija je da priznati činjenice, reći kako nije sve crno, na neki način biti, valjda, biti za SDA, ili šta? Pa da ne bismo bili za SDA, onda ćemo LAGATI o odlasku ljudi, i lagati o efektima tih odlazaka po ekonomiju.

Ovaj rezime na kraju takodjer ima itekako smisla.

Odlasci vani su itekako podigli i BH ekonomiju, jer ako i 1000€ godisnje potrose u BIH, bolje pomazu ekonomiji nego ranije kad su bili na birou i koristili samo usluge drustva, a nisu uplacivali nista. Cak mozemo reci da je jednim dijelom i odlazak vani indirektno doprinjeo otvaranju novih radnih mjesta (rast potrosnje).

Sam medijski pristup po meni moze imati posljedice, jer se podcjenjuje moc medija, koji stvaraju zacarani krug dezinformacija.

Npr. ako neko iz mog drustva pod uticajem medija prenosi neke stvari, odmah sam ja pod duplim uticajem - mediji + okolina.

Ono sto sam ja licno primjetio odlaskom u Njemacku, da je narativ da se trazi "obrazovana radna snaga" jedna velika suplja, kako kod nas, tako i u Njemackoj (njihovi mediji takodjer svaki dan pisu o nedostatku kvalifikovane radne snage).
U sustini ono sto se najvise trazi jesu radnici na poslovima za minimalac.

Vezano za Njemacku, mediji pisu kako je Scholz otisao u Brazil i u Keniju u potrazi za "kvalifikovanom radnom snagom" iz oblasti njege. Ono, mozes misliti kako ce tamo naci kvalifikovanu radnu snagu, ako nase med. sestre moraju da "oderu guzove" i polazu ispite da bi imale punopravnu titulu medicinske sestre (a ne "ispomoc u njezi" - Pflegehilfe; kao Pflegehilfe nema sanse da se prebaci 2000€ netto, plate se vrte 1500-1700€ najcesce pa ti zivi s tim).

U jednom mediju u Hrvatskoj je uradjena statistika prije par godina da se demantuju natpisi kako doktori masovno odlaze iz Hrvatske.
I na kraju je rezultat bio takav, da zapravo doktori jedna od struka koja najmanje iseljava (gledano proporcionalno sva zanimanja), ali eto kao vise se primjeti kad ode jedan doktor, nego jedan radnik iz McD.

Kod nas svakako kampanja kako je medicina buducnost, kako je to posao snova, itd. onda ovamo imas 500-tinjak visokobrazovanih zdrav. radnika na birou samo u Sarajevu. Dakle imas proizvedene ljude koji nemaju druge opcije osim da mijenjaju struku ili mjesto stanovanja, ako misle da se zaposle.

[McGradySA]

Isti ti oglasi se nalaze na mojposao.ba dakle nista specijalno,niko i ne trazi radnika samo ofirne reklame

Većina njih neće primiti radnika koji nije na birou zbog poticaja. A oni koji su na birou su im nekvalitetni, nestručni, lijeni. Barem je takav moj utisak.

[McGradySA]

Vezano za Njemacku, mediji pisu kako je Scholz otisao u Brazil i u Keniju u potrazi za "kvalifikovanom radnom snagom" iz oblasti njege. Ono, mozes misliti kako ce tamo naci kvalifikovanu radnu snagu, ako nase med. sestre moraju da "oderu guzove" i polazu ispite da bi imale punopravnu titulu medicinske sestre (a ne "ispomoc u njezi" - Pflegehilfe; kao Pflegehilfe nema sanse da se prebaci 2000€ netto, plate se vrte 1500-1700€ najcesce pa ti zivi s tim).

Ljudi čine grešku zato što ne istraže tržište prije njego odu. Mogu ti reći da kod švabe sigurno plate nisu 15000 eura, plate su manje i više se radi na klinikama i med. ustanovama koje drže naši ljudi. Ali ljude se zalete pod parolom "bolje išta nego ništa".

[Ozimician]

Vezano za Njemacku, mediji pisu kako je Scholz otisao u Brazil i u Keniju u potrazi za "kvalifikovanom radnom snagom" iz oblasti njege. Ono, mozes misliti kako ce tamo naci kvalifikovanu radnu snagu, ako nase med. sestre moraju da "oderu guzove" i polazu ispite da bi imale punopravnu titulu medicinske sestre (a ne "ispomoc u njezi" - Pflegehilfe; kao Pflegehilfe nema sanse da se prebaci 2000€ netto, plate se vrte 1500-1700€ najcesce pa ti zivi s tim).

Ljudi čine grešku zato što ne istraže tržište prije njego odu. Mogu ti reći da kod švabe sigurno plate nisu 15000 eura, plate su manje i više se radi na klinikama i med. ustanovama koje drže naši ljudi. Ali ljude se zalete pod parolom "bolje išta nego ništa".

Kolektivni ugovor je javno dostupan i on ovako kaze:

Pflegehilfskräfte auf 12,55 €, für einjährig qualifizierte Pflegehilfskräfte auf 13,20 € und für Pflegefachkräfte auf 15,40 € angehoben.

Ovo je brutto satnica po kolektivnom ugovoru, tako da su to te cifre.

Nasi ljudi ne drze klinike u Njemackoj, ima nekih starackih domova u vlasnistvu nasih ljudi, ali to je debelo ispod 1% od svih starackih domova.

Ovaj kolektivni ugovor je isti i za Svabu i za nase. Druga je stvar sto ces tesko naci Svabu da ti radi za tu satnicu, ali za svakog je isti kolektivni ugovor. I upravo dolazimo do ovoga sto sam ja rekao, traze "kvalificiranu radnu snagu" u Brazili i Keniji, a ne vide problem u tome da niko normalan nece da radi za ovu satnicu koja se nudi tim ljudima. Moze raditi samo onaj ko dodje odnekud pa bude "daj sta das". Nema to veze s "nasim ljudima koji drze klinike", Svabe su inace poznate po tome da su siroke ruke.

Problem stranaca je sto kad tek dolaze, automatski se svrstavaju u najnizu kategoriju, odatle startas, kasnije napredujes.

A da bi napredovao u toj oblasti, potreban ti je B2 Njemacki i Anerkennung (priznavanje kvalifikacija) - doslovno polazes ispite iz te struke na njemackom. Za nase osoblje nije bas jednostavno to savladati (treba vecini min. 2 god. da savladaju), neki ostanu i vjecno na tom nivou. Eh sad mozes misliti kako ce osoblje iz Brazila ili Kenije da polaze ispite na njemackom.

[izvrsni direktor]

Kolektivni ugovor je javno dostupan i on ovako kaze:

Pflegehilfskräfte auf 12,55 €, für einjährig qualifizierte Pflegehilfskräfte auf 13,20 € und für Pflegefachkräfte auf 15,40 € angehoben.

Ovo je brutto satnica po kolektivnom ugovoru, tako da su to te cifre.

Haj nadji i jednu kliniku u bayernu u kojoj postoji i jedan fachkraft koji radi za 15,40€ satnicu.
Od prilike, ti zamisljas da ljudi rade u istocnoj njemackoj a zive i troskove imaju u bayernu

[_BataZiv_0809]

@n+1

Naklon do poda majstore, ovo je za udzbenika

[Ozimician]

Kolektivni ugovor je javno dostupan i on ovako kaze:



Ovo je brutto satnica po kolektivnom ugovoru, tako da su to te cifre.

Haj nadji i jednu kliniku u bayernu u kojoj postoji i jedan fachkraft koji radi za 15,40€ satnicu.
Od prilike, ti zamisljas da ljudi rade u istocnoj njemackoj a zive i troskove imaju u bayernu

Nije Scholz precizirao za koji dio Njemacke ide da trazi Fachkraft u Brazilu i Keniji.

Vise od 80% klinika navodi da ima Fachkraftmangel. Ovo su podaci iz kolektivnog ugovora, dakle imaju zakonsko pravo da te plate toliko malo i to sigurno nema veze sa "nasim vlasnicima klinika" u Njemackoj. Takodjer, pretpostavljam da Scholz u tim zemljama trazi Fachkraft kojem ce dati 30€ satnicu. How-yes-no.

I da, vec sam u istom postu napisao ovo:

Ovaj kolektivni ugovor je isti i za Svabu i za nase. Druga je stvar sto ces tesko naci Svabu da ti radi za tu satnicu, ali za svakog je isti kolektivni ugovor.

[izvrsni direktor]

Haj nadji i jednu kliniku u bayernu u kojoj postoji i jedan fachkraft koji radi za 15,40€ satnicu.
Od prilike, ti zamisljas da ljudi rade u istocnoj njemackoj a zive i troskove imaju u bayernu

Nije Scholz precizirao za koji dio Njemacke ide da trazi Fachkraft u Brazilu i Keniji.

Vise od 80% klinika navodi da ima Fachkraftmangel. Ovo su podaci iz kolektivnog ugovora, dakle imaju zakonsko pravo da te plate toliko malo i to sigurno nema veze sa "nasim vlasnicima klinika" u Njemackoj. Takodjer, pretpostavljam da Scholz u tim zemljama trazi Fachkraft kojem ce dati 30€ satnicu. How-yes-no.

I da, vec sam u istom postu napisao ovo:

Ovaj kolektivni ugovor je isti i za Svabu i za nase. Druga je stvar sto ces tesko naci Svabu da ti radi za tu satnicu, ali za svakog je isti kolektivni ugovor.

kako rekoh, nadji nekog u tom svom bayernu da radi za 15€, pa makar bio somalijac..mada nemam pojma zasto potencira zemlje porijekla ali eto

[Ozimician]

Nije Scholz precizirao za koji dio Njemacke ide da trazi Fachkraft u Brazilu i Keniji.

Vise od 80% klinika navodi da ima Fachkraftmangel. Ovo su podaci iz kolektivnog ugovora, dakle imaju zakonsko pravo da te plate toliko malo i to sigurno nema veze sa "nasim vlasnicima klinika" u Njemackoj. Takodjer, pretpostavljam da Scholz u tim zemljama trazi Fachkraft kojem ce dati 30€ satnicu. How-yes-no.

I da, vec sam u istom postu napisao ovo:

kako rekoh, nadji nekog u tom svom bayernu da radi za 15€, pa makar bio somalijac..mada nemam pojma zasto potencira zemlje porijekla ali eto

Ne citas redom postove i onda ne kontas onda zasto se "potencira" zemlja porijekla.

Nije Njemacka Bayern, niti je Bayern samo München. Niti je BIH samo Sarajevo.

Kao sto na ovoj temi kazu da je prosjecna plata u Sarajevu sad preko 2000 KM; to ne znaci da neko u BIH ne pristaje da radi za minimalac. I kad nasi poslodavci idu u Banglades i Nepal da traze radnike, sigurno ne idu da im daju 2000KM platu.

Ali nije direktno vezano za temu svakako, ide se u blagi off-topic.

@n+1 je odlicno objasnio "problem" sa radnom snagom i "ima ko hoce raditi"

[izvrsni direktor]

kako rekoh, nadji nekog u tom svom bayernu da radi za 15€, pa makar bio somalijac..mada nemam pojma zasto potencira zemlje porijekla ali eto

Ne citas redom postove i onda ne kontas onda zasto se "potencira" zemlja porijekla.

Nije Njemacka Bayern, niti je Bayern samo München. Niti je BIH samo Sarajevo.

Kao sto na ovoj temi kazu da je prosjecna plata u Sarajevu sad preko 2000 KM; to ne znaci da neko u BIH ne pristaje da radi za minimalac. I kad nasi poslodavci idu u Banglades i Nepal da traze radnike, sigurno ne idu da im daju 2000KM platu.

Ali nije direktno vezano za temu svakako, ide se u blagi off-topic.

@n+1 je odlicno objasnio "problem" sa radnom snagom i "ima ko hoce raditi"

A nisu ni troskovi isti u sachsenu kao u minhenu

[Ozimician]

Ne citas redom postove i onda ne kontas onda zasto se "potencira" zemlja porijekla.

Nije Njemacka Bayern, niti je Bayern samo München. Niti je BIH samo Sarajevo.

Kao sto na ovoj temi kazu da je prosjecna plata u Sarajevu sad preko 2000 KM; to ne znaci da neko u BIH ne pristaje da radi za minimalac. I kad nasi poslodavci idu u Banglades i Nepal da traze radnike, sigurno ne idu da im daju 2000KM platu.

Ali nije direktno vezano za temu svakako, ide se u blagi off-topic.

@n+1 je odlicno objasnio "problem" sa radnom snagom i "ima ko hoce raditi"

A nisu ni troskovi isti u sachsenu kao u minhenu

Naravno da nisu - ako je cijena stana jedini trosak.

Isto kao u Sarajevu i D. Vakufu.

[Romeo 80]

Ne znam sto se u ovim nekim analizama potencira broj nezaposlenih na biroima i posmatranje njih kao potencijalne nove radne snage?!
To su mahom nehljebi koji su na birou godinama samo zbog zdravstvenog osiguranja.
Statistike na jednu stranu, ali trziste rada je sad totalno drugacije, nego prije samo par godina. Kvalitetnog radnika je izuzetno tesko naci danas.
Takodje, rast uplata u PIO nije posljedica nekog velikog porasta ekonomske aktivnosti, vec puka posljedica inflacije i rasta poreza, a samim time i poreske osnovice.