Politicko desavanje u BiH (all inklusive)

[relativno84]

Dok svi gledaju u Semira, Razim lagano ispod radara

direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta IZ

Denis prekuco igricu ovaj put.

Nije ni cudo sto Latic kmeci kako Kavazovic pravi novu stranku s Denisom na celu.

[PM72]

A jest Semir jak na terenu.

Ne na osnovu Semira naravno, vec babe.

Svi SDA generali su hajrovali vile,kuće,stanove,načelnička mjesta,upravne odbore,djecu smjestili...a vojsci ono što visi između nogu.Tačno me stid i sram svake minute provedene s puškom u ratu.Da su me mobilisali bilo bi mi lakše,da imam kome psovat...

[DonieBrasco]

Izmisljaju pozicije jbt zivot, "direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta IZ".

Samo pljacka i pljacka.

[basicm]

Semir Halilović je sin generala Sefera Halilovića, predsjednika Bosanskohercegovačke patriotske stranke (BPS) i prvi načelnik Glavnog štaba Armije Republike BiH.

Ispade Semir prvi nacelnik.

[Janjicar]

A jest Semir jak na terenu.

Ne na osnovu Semira naravno, vec babe.

Koliko Sefer glasova vrijedi ?
BPS odavno vanparlamentarna stranka, ne vrijedi ni 3000 glasova.

[Styling]

Naravno. U našem obrazovnom sistemu sve može. I da, recimo, kao savjetnica člana predsjedništva, završiš književnost a magistriraš na političkim naukama i doktoriraš vanjsku politiku. Sve je kod nas moguće.

To je moguce svugdje u svijetu.

Zato je kompletan svijet u banani.

[mirza_15]

To je moguce svugdje u svijetu.

Da, to se zove interdisciplinarni studij
Inace je kod nas sve moguce, i to da nam sportisti/kosarkasi vode vanjsku politiku i/ili budu na rukovodecim pozicijama u IT kompanijama (samo za tebe mirza <3).

Ovaj drugi je bio na rukovodećoj poziciji u privatnoj kompaniji. Ako mu je vlasnik ukazao povjerenje onda je vjerovatno imao dobar razlog. Nije lud da angažuje nekoga ko nije kompetentan.

Ovaj prvi je mislim već dokazao da je bolji od prethodnice koja ima nekih škola i doktorata. Bio je jedan diplomata i u Njemačkoj. Neki Fišer, a nije Bobi. Nije ni srednju čini mi se imao.

Generalno ne smatram da je diploma ključna za obavljanje nekih poslova. Neki poslovi se mogu naučiti i bez diplome. Recimo, iz meni bliske struke, programer ne mora imati diplomu ETF-a ili sličnog fakulteta. Čak i mreže računara se mogu dobro naučiti preko Cisco programa certifikacije i uz iskustvo. Diploma samo garantuje da si sposoban za kompleksne stvari i da razumiješ neku oblast. Ustvari, trebala bi da garantuje To ne znači da ne možeš biti i bolji od tog s diplomom ako si spreman raditi i učiti. Neke oblasti, naravno, zahtjevaju isključivo ljude sa diplomom i precizno obučene za te poslove. Recimo medicina, energetika... Ali generalno mislim da se precjenjuje važnost diplome. Da ne bude zabune, ja imam jednu sa fakulteta UNSA za kojeg kažu da je među najtežim, ako se tako mogu kvalificirati fakulteti. (Svaki je težak na svoj način).

[Bloo]

Da, to se zove interdisciplinarni studij
Inace je kod nas sve moguce, i to da nam sportisti/kosarkasi vode vanjsku politiku i/ili budu na rukovodecim pozicijama u IT kompanijama (samo za tebe mirza <3).

Ovaj drugi je bio na rukovodećoj poziciji u privatnoj kompaniji. Ako mu je vlasnik ukazao povjerenje onda je vjerovatno imao dobar razlog. Nije lud da angažuje nekoga ko nije kompetentan.

Ovaj prvi je mislim već dokazao da je bolji od prethodnice koja ima nekih škola i doktorata. Bio je jedan diplomata i u Njemačkoj. Neki Fišer, a nije Bobi. Nije ni srednju čini mi se imao.

Generalno ne smatram da je diploma ključna za obavljanje nekih poslova. Neki poslovi se mogu naučiti i bez diplome. Recimo, iz meni bliske struke, programer ne mora imati diplomu ETF-a ili sličnog fakulteta. Čak i mreže računara se mogu dobro naučiti preko Cisco programa certifikacije i uz iskustvo. Diploma samo garantuje da si sposoban za kompleksne stvari i da razumiješ neku oblast. Ustvari, trebala bi da garantuje To ne znači da ne možeš biti i bolji od tog s diplomom ako si spreman raditi i učiti. Neke oblasti, naravno, zahtjevaju isključivo ljude sa diplomom i precizno obučene za te poslove. Recimo medicina, energetika... Ali generalno mislim da se precjenjuje važnost diplome. Da ne bude zabune, ja imam jednu sa fakulteta UNSA za kojeg kažu da je među najtežim, ako se tako mogu kvalificirati fakulteti. (Svaki je težak na svoj način).

Znači ETF ili Mašinstvo.

Recimo arhitekti, apotekari, nastavnici, diplomate, operski pjevaci, medicinske sestre i braća, arhitektonski tehničari, veterinari, učitelji djece sa razvojnim poteškoćama, defektolozi, asistenti u nastavi, psiholozi, pedagozi, pravnici, restauratori, socijalni radnici, zubni tehničari, primalje/babice, frizeri, hemijski laboranti, strojovođe, brodski časnici.... samo da navedem neka od zanimanja/profesija (društvene /tehničke nauke) gdje je diploma bitna (fakulteta ili srednje škole), gdje ne postoji prilika kao u npr. politici da te neko naknadno obučava od početka jer ti je tako prahnulo ili si dobio preko štele posao u svojim tridesetim/četrdesetim.

Naravno za sve postoje izuzeci (poneki genije ili prije apr stoljeća).

[mirza_15]

Ovaj drugi je bio na rukovodećoj poziciji u privatnoj kompaniji. Ako mu je vlasnik ukazao povjerenje onda je vjerovatno imao dobar razlog. Nije lud da angažuje nekoga ko nije kompetentan.

Ovaj prvi je mislim već dokazao da je bolji od prethodnice koja ima nekih škola i doktorata. Bio je jedan diplomata i u Njemačkoj. Neki Fišer, a nije Bobi. Nije ni srednju čini mi se imao.

Generalno ne smatram da je diploma ključna za obavljanje nekih poslova. Neki poslovi se mogu naučiti i bez diplome. Recimo, iz meni bliske struke, programer ne mora imati diplomu ETF-a ili sličnog fakulteta. Čak i mreže računara se mogu dobro naučiti preko Cisco programa certifikacije i uz iskustvo. Diploma samo garantuje da si sposoban za kompleksne stvari i da razumiješ neku oblast. Ustvari, trebala bi da garantuje To ne znači da ne možeš biti i bolji od tog s diplomom ako si spreman raditi i učiti. Neke oblasti, naravno, zahtjevaju isključivo ljude sa diplomom i precizno obučene za te poslove. Recimo medicina, energetika... Ali generalno mislim da se precjenjuje važnost diplome. Da ne bude zabune, ja imam jednu sa fakulteta UNSA za kojeg kažu da je među najtežim, ako se tako mogu kvalificirati fakulteti. (Svaki je težak na svoj način).

Znači ETF ili Mašinstvo.

Recimo arhitekti, apotekari, nastavnici, diplomate, operski pjevaci, medicinske sestre i braća, arhitektonski tehničari, veterinari, učitelji djece sa razvojnim poteškoćama, defektolozi, asistenti u nastavi, psiholozi, pedagozi, pravnici, restauratori, socijalni radnici, zubni tehničari, primalje/babice, frizeri, hemijski laboranti, strojovođe, brodski časnici.... samo da navedem neka od zanimanja/profesija (društvene /tehničke nauke) gdje je diploma bitna (fakulteta ili srednje škole), gdje ne postoji prilika kao u npr. politici da te neko naknadno obučava od početka jer ti je tako prahnulo ili si dobio preko štele posao u svojim tridesetim/četrdesetim.

Naravno za sve postoje izuzeci (poneki genije ili prije apr stoljeća).

Ja razmišljam ovako: Završiš osnovnu i gimnaziju gdje generalno stekneš opšte obrazovanje bez ikakvog usmjerenja. Nakon toga, po novom sistemu, ideš tri godine na neki fakultet i dobiješ neku diplomu. Eventualno dodaš još dvije. (Ja sam išao 9 semestara po starom programu plus diplomski rad). Jesu li te te tri godine zaista odredile? Ako si za te tri godine dobio neku diplomu jesi li time postao nesposoban da savladaš i neke druge vještine naknadno? Šta je s ljudima koji su završili gimnaziju i nisu nastavili dalje školovanje? Mogu li oni išta raditi? Svi mi znamo hrpu ljudi iz našeg okruženja koji ne rade u struci, a rade svoj posao manje, više kvalitetno. I nije to slučaj samo kod nas. Toga u svijetu ima koliko god hoćeš. Što bi jedan Štulićev stih rekao "mogu naučiti bilo što...". I zaista mislim da prosječno inteligentna osoba može i u poznim godinama naučiti bilo šta ako uloži dovoljno truda, energije i možda još i ljubavi u taj novi poziv. Apsolutno, bilo šta. Ne mora biti genije za tako nešto.

Naravno, kao što sam ranije napisao, ne želim obezvrijediti važnost diplome pogotovo kada su neke struke koje su osjetljive poput građevine, medicine, elektroenergetike gdje greške i nepreciznosti mogu dovesti do nesagledivih posljedica. Dosta toga si i ti nabrojala. Većinu tih stvari ne možeš raditi bez dokaza da si osposobljen za to, a dokaz je diploma. Možda se ne bih složio za diplomatiju. Mislim da su u diplomatiji daleko važnije neke subjektivne kategorije kao što su komunikativnost, javni nastup, mogućnost prilagođavanja datoj situaciji, brzog snalaženja i sl. uz dodatno poznavanje jezika (engleskog prije svega) od formalnog obrazovanja za taj poziv. Ostale formalnosti u vezi diplomatskih pravila i protokola se lako mogu naučiti ako se čovjek malo potrudi.

[Hakiz]

Znači ETF ili Mašinstvo.

Recimo arhitekti, apotekari, nastavnici, diplomate, operski pjevaci, medicinske sestre i braća, arhitektonski tehničari, veterinari, učitelji djece sa razvojnim poteškoćama, defektolozi, asistenti u nastavi, psiholozi, pedagozi, pravnici, restauratori, socijalni radnici, zubni tehničari, primalje/babice, frizeri, hemijski laboranti, strojovođe, brodski časnici.... samo da navedem neka od zanimanja/profesija (društvene /tehničke nauke) gdje je diploma bitna (fakulteta ili srednje škole), gdje ne postoji prilika kao u npr. politici da te neko naknadno obučava od početka jer ti je tako prahnulo ili si dobio preko štele posao u svojim tridesetim/četrdesetim.

Naravno za sve postoje izuzeci (poneki genije ili prije apr stoljeća).

Ja razmišljam ovako: Završiš osnovnu i gimnaziju gdje generalno stekneš opšte obrazovanje bez ikakvog usmjerenja. Nakon toga, po novom sistemu, ideš tri godine na neki fakultet i dobiješ neku diplomu. Eventualno dodaš još dvije. (Ja sam išao 9 semestara po starom programu plus diplomski rad). Jesu li te te tri godine zaista odredile? Ako si za te tri godine dobio neku diplomu jesi li time postao nesposoban da savladaš i neke druge vještine naknadno? Šta je s ljudima koji su završili gimnaziju i nisu nastavili dalje školovanje? Mogu li oni išta raditi? Svi mi znamo hrpu ljudi iz našeg okruženja koji ne rade u struci, a rade svoj posao manje, više kvalitetno. I nije to slučaj samo kod nas. Toga u svijetu ima koliko god hoćeš. Što bi jedan Štulićev stih rekao "mogu naučiti bilo što...". I zaista mislim da prosječno inteligentna osoba može i u poznim godinama naučiti bilo šta ako uloži dovoljno truda, energije i možda još i ljubavi u taj novi poziv. Apsolutno, bilo šta. Ne mora biti genije za tako nešto.

Naravno, kao što sam ranije napisao, ne želim obezvrijediti važnost diplome pogotovo kada su neke struke koje su osjetljive poput građevine, medicine, elektroenergetike gdje greške i nepreciznosti mogu dovesti do nesagledivih posljedica. Dosta toga si i ti nabrojala. Većinu tih stvari ne možeš raditi bez dokaza da si osposobljen za to, a dokaz je diploma. Možda se ne bih složio za diplomatiju. Mislim da su u diplomatiji daleko važnije neke subjektivne kategorije kao što su komunikativnost, javni nastup, mogućnost prilagođavanja datoj situaciji, brzog snalaženja i sl. uz dodatno poznavanje jezika (engleskog prije svega) od formalnog obrazovanja za taj poziv. Ostale formalnosti u vezi diplomatskih pravila i protokola se lako mogu naučiti ako se čovjek malo potrudi.

Teorija "1.000 dana".

Koja kaže da ako si prosječno inteligentan i bilo šta učiš 1.000 dana (oko 3 godine) 8 sati dnevno (ali ozbiljno učiš), to ćeš naučiti. Toliko dobro da ti postane struka.

[kakabanja213]

Znači ETF ili Mašinstvo.

Recimo arhitekti, apotekari, nastavnici, diplomate, operski pjevaci, medicinske sestre i braća, arhitektonski tehničari, veterinari, učitelji djece sa razvojnim poteškoćama, defektolozi, asistenti u nastavi, psiholozi, pedagozi, pravnici, restauratori, socijalni radnici, zubni tehničari, primalje/babice, frizeri, hemijski laboranti, strojovođe, brodski časnici.... samo da navedem neka od zanimanja/profesija (društvene /tehničke nauke) gdje je diploma bitna (fakulteta ili srednje škole), gdje ne postoji prilika kao u npr. politici da te neko naknadno obučava od početka jer ti je tako prahnulo ili si dobio preko štele posao u svojim tridesetim/četrdesetim.

Naravno za sve postoje izuzeci (poneki genije ili prije apr stoljeća).

Ja razmišljam ovako: Završiš osnovnu i gimnaziju gdje generalno stekneš opšte obrazovanje bez ikakvog usmjerenja. Nakon toga, po novom sistemu, ideš tri godine na neki fakultet i dobiješ neku diplomu. Eventualno dodaš još dvije. (Ja sam išao 9 semestara po starom programu plus diplomski rad). Jesu li te te tri godine zaista odredile? Ako si za te tri godine dobio neku diplomu jesi li time postao nesposoban da savladaš i neke druge vještine naknadno? Šta je s ljudima koji su završili gimnaziju i nisu nastavili dalje školovanje? Mogu li oni išta raditi? Svi mi znamo hrpu ljudi iz našeg okruženja koji ne rade u struci, a rade svoj posao manje, više kvalitetno. I nije to slučaj samo kod nas. Toga u svijetu ima koliko god hoćeš. Što bi jedan Štulićev stih rekao "mogu naučiti bilo što...". I zaista mislim da prosječno inteligentna osoba može i u poznim godinama naučiti bilo šta ako uloži dovoljno truda, energije i možda još i ljubavi u taj novi poziv. Apsolutno, bilo šta. Ne mora biti genije za tako nešto.

Naravno, kao što sam ranije napisao, ne želim obezvrijediti važnost diplome pogotovo kada su neke struke koje su osjetljive poput građevine, medicine, elektroenergetike gdje greške i nepreciznosti mogu dovesti do nesagledivih posljedica. Dosta toga si i ti nabrojala. Većinu tih stvari ne možeš raditi bez dokaza da si osposobljen za to, a dokaz je diploma. Možda se ne bih složio za diplomatiju. Mislim da su u diplomatiji daleko važnije neke subjektivne kategorije kao što su komunikativnost, javni nastup, mogućnost prilagođavanja datoj situaciji, brzog snalaženja i sl. uz dodatno poznavanje jezika (engleskog prije svega) od formalnog obrazovanja za taj poziv. Ostale formalnosti u vezi diplomatskih pravila i protokola se lako mogu naučiti ako se čovjek malo potrudi.

I onda te, kao vrsnog diplomatu izlevate Rumeni i Ogresevic iako znas da su ti jedini izlaz Ramo i ze kapacitet i drze te toliko jako za muda da moras na tv reci da si cuo kad Ramo da rijec da je to zakon.

[mirza_15]

Ja razmišljam ovako: Završiš osnovnu i gimnaziju gdje generalno stekneš opšte obrazovanje bez ikakvog usmjerenja. Nakon toga, po novom sistemu, ideš tri godine na neki fakultet i dobiješ neku diplomu. Eventualno dodaš još dvije. (Ja sam išao 9 semestara po starom programu plus diplomski rad). Jesu li te te tri godine zaista odredile? Ako si za te tri godine dobio neku diplomu jesi li time postao nesposoban da savladaš i neke druge vještine naknadno? Šta je s ljudima koji su završili gimnaziju i nisu nastavili dalje školovanje? Mogu li oni išta raditi? Svi mi znamo hrpu ljudi iz našeg okruženja koji ne rade u struci, a rade svoj posao manje, više kvalitetno. I nije to slučaj samo kod nas. Toga u svijetu ima koliko god hoćeš. Što bi jedan Štulićev stih rekao "mogu naučiti bilo što...". I zaista mislim da prosječno inteligentna osoba može i u poznim godinama naučiti bilo šta ako uloži dovoljno truda, energije i možda još i ljubavi u taj novi poziv. Apsolutno, bilo šta. Ne mora biti genije za tako nešto.

Naravno, kao što sam ranije napisao, ne želim obezvrijediti važnost diplome pogotovo kada su neke struke koje su osjetljive poput građevine, medicine, elektroenergetike gdje greške i nepreciznosti mogu dovesti do nesagledivih posljedica. Dosta toga si i ti nabrojala. Većinu tih stvari ne možeš raditi bez dokaza da si osposobljen za to, a dokaz je diploma. Možda se ne bih složio za diplomatiju. Mislim da su u diplomatiji daleko važnije neke subjektivne kategorije kao što su komunikativnost, javni nastup, mogućnost prilagođavanja datoj situaciji, brzog snalaženja i sl. uz dodatno poznavanje jezika (engleskog prije svega) od formalnog obrazovanja za taj poziv. Ostale formalnosti u vezi diplomatskih pravila i protokola se lako mogu naučiti ako se čovjek malo potrudi.

Teorija "1.000 dana".

Koja kaže da ako si prosječno inteligentan i bilo šta učiš 1.000 dana (oko 3 godine) 8 sati dnevno (ali ozbiljno učiš), to ćeš naučiti. Toliko dobro da ti postane struka.

Hajde da se i ja i ti jednom oko nečega složimo (nisam čuo za teoriju ) Ja bih još dodao da je potrebna i ispravna metodologija i usmjerenje (odakle početi i kako napredovati).


Evo uzmimo za primjer programere. Ljudi počnu na Udemy sajtu sa kursevima i nakon izvjesnog vremena uz još malo nadogradnje i par projekata postanu vrsni programeri ako ulože dovoljno truda, a da se nikada nisu formalno školovali za to.

[kakabanja213]

I Kaligula je postavio konja za senatora.

[Bloo]

Ja razmišljam ovako: Završiš osnovnu i gimnaziju gdje generalno stekneš opšte obrazovanje bez ikakvog usmjerenja. Nakon toga, po novom sistemu, ideš tri godine na neki fakultet i dobiješ neku diplomu. Eventualno dodaš još dvije. (Ja sam išao 9 semestara po starom programu plus diplomski rad). Jesu li te te tri godine zaista odredile? Ako si za te tri godine dobio neku diplomu jesi li time postao nesposoban da savladaš i neke druge vještine naknadno? Šta je s ljudima koji su završili gimnaziju i nisu nastavili dalje školovanje? Mogu li oni išta raditi? Svi mi znamo hrpu ljudi iz našeg okruženja koji ne rade u struci, a rade svoj posao manje, više kvalitetno. I nije to slučaj samo kod nas. Toga u svijetu ima koliko god hoćeš. Što bi jedan Štulićev stih rekao "mogu naučiti bilo što...". I zaista mislim da prosječno inteligentna osoba može i u poznim godinama naučiti bilo šta ako uloži dovoljno truda, energije i možda još i ljubavi u taj novi poziv. Apsolutno, bilo šta. Ne mora biti genije za tako nešto.

Naravno, kao što sam ranije napisao, ne želim obezvrijediti važnost diplome pogotovo kada su neke struke koje su osjetljive poput građevine, medicine, elektroenergetike gdje greške i nepreciznosti mogu dovesti do nesagledivih posljedica. Dosta toga si i ti nabrojala. Većinu tih stvari ne možeš raditi bez dokaza da si osposobljen za to, a dokaz je diploma. Možda se ne bih složio za diplomatiju. Mislim da su u diplomatiji daleko važnije neke subjektivne kategorije kao što su komunikativnost, javni nastup, mogućnost prilagođavanja datoj situaciji, brzog snalaženja i sl. uz dodatno poznavanje jezika (engleskog prije svega) od formalnog obrazovanja za taj poziv. Ostale formalnosti u vezi diplomatskih pravila i protokola se lako mogu naučiti ako se čovjek malo potrudi.

Da, moze nauciti ali kroz formalno obrazovanje. I gore nabrojanim strukama se NE mozes baviti bez diplome jer ipak postoji razlog sto odredene struke zahtijevaju formalno obrazovanje.
Ne znam nikog iz svog okruzenja iz profesija koje sam nabrojala a da radi u toj profesiji BEZ formalno zavrsene srednje skole/fakulteta. Da li ti znas? Ako se sad pustimo tvog filozofiranja i zelje za ucenjem. Znas li nastavnika, pedagoga, psihologa, arhitektonskog tehnicara, babice, zubarskog tehnicara...koji radi bez zavrsene srednje skole/fakulteta za to zanimalje vec je priucen/samouk? Jedno je kada nastavnik tjelesnog radi kao komercijalista, pedagog kao konobar ili veterinar kao raznosač pica...
Mislim da razumijes sta zelim reci.
Recimo da je meni 30 ili35 godina i zelim da budem arhitektonski tehnicar. Potrebno je da skinem plan i program te srednje skole (uzet cemo srednju za primjer, a ne fakultet). Predem svo gradivo (ne polažem predmete jer ja imam talent za projektovanje i diploma je samo formalnost), eventualno nadem stelu da me kao volontera zaposli neki biro za projektovanje da steknem praksu.
I onda se probudim...
jer greške i nepreciznosti i u profesijama koje sam navela imaju nesagledive posljedice.
Želiš li da tvoju ženu porodi priučena babica. Želiš li da ti zube popravlja divlji zubni tehničar? Želiš li da sa tvojim djetetom rade pričeni nastavnici, psiholozi, pedagozi, asistenti u nastavi? Želiš li da ja (priučeni arh. tehničar) projektujem tvoj stan? Aj lav statika.


Da, za sve je potrebno da se čovjek malo potrudi...

Tipični ETFovac/mašinac.

[svi u napad]

Dakle ljudi ima li iko od Bosnjaka zaposlen u protokolu u institucijama drzave? Naravno da ima al to je takav neobrazovani olos da je to bogu plakat. Gledam slike danas dosao ministar iz Srbije u Sarajevo. I sta se desava? Kosarac pored zastava Srbije i BiH stavi i zastavu RS. Na ove stvari tj ponizavanje drzave od koje dobiva veliku platu niko ne reaguje. Sta mislite kako bi supak iz Srbije reagovao da je pored zastave Srbije stavljena i zastava Sandzaka. Ima li makar neko iz obezbjedjenja da skloni zastavu RS kad nepismena govna i stoka iz protokola ne radi svoj posao. Vec je i ranije bilo ovakvih propusta i niko nije odgovarao. Otjerajte majmune sa posla ili im oduzmite mjesecnu platu pa ce se nauciti sta je po protokolu a sta nije.
Licno vjerujem kad bi neko obavijestio gdju Kristo o ovim ispadima da bi i ona (iako su njeni politicki stavovi jasni) reagovala a ne ko ove nase balijice kojima nista osim njihovih fotelja nije vazno. Sram vas bilo stoko nepismena i neobrazovana koja prima dobru lovu za ponizavanje drzave.

[mirza_15]

Ja razmišljam ovako: Završiš osnovnu i gimnaziju gdje generalno stekneš opšte obrazovanje bez ikakvog usmjerenja. Nakon toga, po novom sistemu, ideš tri godine na neki fakultet i dobiješ neku diplomu. Eventualno dodaš još dvije. (Ja sam išao 9 semestara po starom programu plus diplomski rad). Jesu li te te tri godine zaista odredile? Ako si za te tri godine dobio neku diplomu jesi li time postao nesposoban da savladaš i neke druge vještine naknadno? Šta je s ljudima koji su završili gimnaziju i nisu nastavili dalje školovanje? Mogu li oni išta raditi? Svi mi znamo hrpu ljudi iz našeg okruženja koji ne rade u struci, a rade svoj posao manje, više kvalitetno. I nije to slučaj samo kod nas. Toga u svijetu ima koliko god hoćeš. Što bi jedan Štulićev stih rekao "mogu naučiti bilo što...". I zaista mislim da prosječno inteligentna osoba može i u poznim godinama naučiti bilo šta ako uloži dovoljno truda, energije i možda još i ljubavi u taj novi poziv. Apsolutno, bilo šta. Ne mora biti genije za tako nešto.

Naravno, kao što sam ranije napisao, ne želim obezvrijediti važnost diplome pogotovo kada su neke struke koje su osjetljive poput građevine, medicine, elektroenergetike gdje greške i nepreciznosti mogu dovesti do nesagledivih posljedica. Dosta toga si i ti nabrojala. Većinu tih stvari ne možeš raditi bez dokaza da si osposobljen za to, a dokaz je diploma. Možda se ne bih složio za diplomatiju. Mislim da su u diplomatiji daleko važnije neke subjektivne kategorije kao što su komunikativnost, javni nastup, mogućnost prilagođavanja datoj situaciji, brzog snalaženja i sl. uz dodatno poznavanje jezika (engleskog prije svega) od formalnog obrazovanja za taj poziv. Ostale formalnosti u vezi diplomatskih pravila i protokola se lako mogu naučiti ako se čovjek malo potrudi.

Da, moze nauciti ali kroz formalno obrazovanje. I gore nabrojanim strukama se NE mozes baviti bez diplome jer ipak postoji razlog sto odredene struke zahtijevaju formalno obrazovanje.
Ne znam nikog iz svog okruzenja iz profesija koje sam nabrojala a da radi u toj profesiji BEZ formalno zavrsene srednje skole/fakulteta. Da li ti znas? Ako se sad pustimo tvog filozofiranja i zelje za ucenjem. Znas li nastavnika, pedagoga, psihologa, arhitektonskog tehnicara, babice, zubarskog tehnicara...koji radi bez zavrsene srednje skole/fakulteta za to zanimalje vec je priucen/samouk? Jedno je kada nastavnik tjelesnog radi kao komercijalista, pedagog kao konobar ili veterinar kao raznosač pica...
Mislim da razumijes sta zelim reci.
Recimo da je meni 30 ili35 godina i zelim da budem arhitektonski tehnicar. Potrebno je da skinem plan i program te srednje skole (uzet cemo srednju za primjer, a ne fakultet). Predem svo gradivo (ne polažem predmete jer ja imam talent za projektovanje i diploma je samo formalnost), eventualno nadem stelu da me kao volontera zaposli neki biro za projektovanje da steknem praksu.
I onda se probudim...
jer greške i nepreciznosti i u profesijama koje sam navela imaju nesagledive posljedice.
Želiš li da tvoju ženu porodi priučena babica. Želiš li da ti zube popravlja divlji zubni tehničar? Želiš li da sa tvojim djetetom rade pričeni nastavnici, psiholozi, pedagozi, asistenti u nastavi? Želiš li da ja (priučeni arh. tehničar) projektujem tvoj stan? Aj lav statika.


Da, za sve je potrebno da se čovjek malo potrudi...

Tipični ETFovac/mašinac.

Jesi li ti uopšte pročitala drugi pasus mog komentara?

[Bloo]

Jesi li ti uopšte pročitala drugi pasus mog komentara?

Drugi pasus ti nema veze sa prvim pasusom.
Naša diskusija je počela od tvrdnje da se sve može naučiti uz malo truda (osim naravno "bitnih" profesija tipa mašinstvo, elektrotehnika, medicina...jel da) i onda nakon mog posta da postoje i druge profesije u kojima je BITNO da imaš formalno obrazovanje, ti okrećeš priču.
Očito je potrebno da razgraničimo par stvari.
Ja nisam negirala da neko može i sa 50 godina da otkrije svoj drugi poziv ALI je potrebno za određene poslove/profesije da se ima FORMALNO obrazovanje.

Ergo, nastavnik tjelesnog može biti komercijalista i ministar ali ne može biti porodilja i zubni tehničar. Može, kada uz puno LJUBAVI završi formalno obrazovanje za tu struku.
Isto tako i doktor medicinskih nauka može da bude konzul i bez dana iskustva u diplomatiji...pa makar ni dana rada u konzulatu na pisanju dopisa.
Bitno je da posjeduje volju i želju da nauči.

[mirza_15]

Jesi li ti uopšte pročitala drugi pasus mog komentara?

Drugi pasus ti nema veze sa prvim pasusom.
Naša diskusija je počela od tvrdnje da se sve može naučiti uz malo truda (osim naravno "bitnih" profesija tipa mašinstvo, elektrotehnika, medicina...jel da) i onda nakon mog posta da postoje i druge profesije u kojima je BITNO da imaš formalno obrazovanje, ti okrećeš priču.
Očito je potrebno da razgraničimo par stvari.
Ja nisam negirala da neko može i sa 50 godina da otkrije svoj drugi poziv ALI je potrebno za određene poslove/profesije da se ima FORMALNO obrazovanje.

Ergo, nastavnik tjelesnog može biti komercijalista i ministar ali ne može biti porodilja i zubni tehničar. Može, kada uz puno LJUBAVI završi formalno obrazovanje za tu struku.
Isto tako i doktor medicinskih nauka može da bude konzul i bez dana iskustva u diplomatiji...pa makar ni dana rada u konzulatu na pisanju dopisa.
Bitno je da posjeduje volju i želju da nauči.

Ne okrećem priču. U svom prvom komentaru sam napisao da ne važi za neke struke. Nisam mislio da treba da ih sve navedem da bi bilo jasno. Naveo sam dvije kao primjer (nisam naveo ni mašinstvo ni elektrotehniku. Jesam jedan odsjek elektrotehnike). Cijelo vrijeme sam na istoj liniji iznesenoj u prvoj tvrdnji i nisam ništa mijenjao. Nije valjda da je za poentu komentara bilo potrebno da nabrajam sve profesije? Nisam možda naveo tvoju pa te pogodilo?

I počelo je tako što si ti mene prozvala u komentaru za poziciju u privatnoj IT kompaniji i MVP-a ljudi koji za to nemaju formalno obrazovanje. Mislim da su obojica baš dobri primjeri da možeš uspješno obavljati neki posao i bez formalnog obrazovanja.

[saale]

Ovo ce bit ubjedljivo najgori mandat u Federaciji od rata na ovamo! Kako cujem tek poslje godisnjih odmora se moze ocekivat sjednica parlamenta
znaci tamo nekad 01.10, tacno godinu nakon izbora

[Bloo]

I počelo je tako što si ti mene prozvala u komentaru za poziciju u privatnoj IT kompaniji i MVP-a ljudi koji za to nemaju formalno obrazovanje. Mislim da su obojica baš dobri primjeri da možeš uspješno obavljati neki posao i bez formalnog obrazovanja.

Kao što napisah.
Nastavnik fizičkog može obavljati posao komercijaliste i ministra, ali ne i posao primalje ili zubarskog tehničara ili računovođe.
Računovođa može biti i MVP Izraela ali ne i nastavnik fizičkog. Neka utjeha.
Znači, NEKI posao. Ti brkaš struku i posao, nije uvijek jednoznačno. Određene struke mogu raditi i poslove koji im nisu struka, ali ne i sve/neke poslove određene struke. Ergo, nastavnih fizičkog može biti komercijalista, ali ne i interni revizor.
Kada pogledamo definicije razne diplomate (dolje ispod), zapitamo se da li imamo karijernih diplomata.

Diplomati se dijele na profesionalne (karijerne) diplomate i ugovorne (privremene) diplomate. Profesionalni su diplomati osobe školovane upravo za službu u vanjskoj politici. Ugovorni su diplomati osobe kojima primarno zanimanje nije diplomat. Riječ je o stručnjacima na različitim područjima koje država angažira u poslovima njihove struke, ali u skladu s potrebama diplomatske službe i na ograničeno vrijeme. Kao ugovorni diplomati najčešće se angažiraju stručnjaci iz kulture, bankarstva, gospodarstva ili medija. Kada govorimo o zanimanju diplomata, mislimo na zanimanje profesionalnog diplomata.

Dalje:
Poželjne osobine
Diplomat treba biti razuman, mora poznavati strane jezike te imati široko opće znanje. Osobito treba dobro poznavati povijest, zemljopis i književnost vlastite zemlje, jer diplomat je prije svega predstavnik svoje zemlje u inozemstvu. Diplomat mora biti osoba koja zna i voli komunicirati s ljudima. Mora znati slušati, ali i govoriti. Poželjna je dinamičnost i otvorenost, uz istodobnu postojanost u čuvanju povjerljivih podataka te suzdržanost u iznošenju osobnih stavova. Diplomat, nadalje, treba biti osoba koja dobro procjenjuje situacije, razlučuje bitne činjenice od manje bitnih, kako bi mogao djelovati učinkovito i brzo na onim poslovima gdje je njegov angažman najpotrebniji. Diplomat treba znati pregovarati, za što je potrebna smirenost, uvjerljivost i umijeće baratanja argumentima. Diplomatov rječnik treba biti odmjeren, a iskazi istiniti. Velika je diplomatska vještina prešutjeti istinu ako je potrebno, ali istodobno ne izgovoriti laž. Biti uvijek oprezan, uljudan i taktičan.

Opet se postavlja pitanje, da li postoji ovakva osoba u BiH?

[hatemondays]

I ja sam pljuvao po SDA devedeste, ima li sta za mene kakva pozicija ili se mora biti iz Zenice ili Banovica. Mislim moze se i to srediti ako zatreba, kad mogu Isaci sto ne bi mondays. Nikad kaznjavan, obrazovan ETF (vozdra Mirza), prica dva svjetska jezika, odsluzio JNA, ARBiH, volim drzavu a dosadila tudjina vise. Eto ako ima ko da me pogura, tu sam. I za kraj Sebija nema diplomu, eto da se zna da ih jos pljujem. Za savjetnike u nekoj ambasadi povescu, kunem se, PM72 i profija.

[Bloo]

Ja koliko vidim, dohakat ce nam ovi tehnicki fakulteti i prirodnjaci...
Bakir, Zvizdic, Hadzibajric, Brankovic, Čović...

[mirza_15]

I počelo je tako što si ti mene prozvala u komentaru za poziciju u privatnoj IT kompaniji i MVP-a ljudi koji za to nemaju formalno obrazovanje. Mislim da su obojica baš dobri primjeri da možeš uspješno obavljati neki posao i bez formalnog obrazovanja.

Kao što napisah.
Nastavnik fizičkog može obavljati posao komercijaliste i ministra, ali ne i posao primalje ili zubarskog tehničara ili računovođe.
Računovođa može biti i MVP Izraela ali ne i nastavnik fizičkog. Neka utjeha.
Znači, NEKI posao. Ti brkaš struku i posao, nije uvijek jednoznačno. Određene struke mogu raditi i poslove koji im nisu struka, ali ne i sve/neke poslove određene struke. Ergo, nastavnih fizičkog može biti komercijalista, ali ne i interni revizor.
Kada pogledamo definicije razne diplomate (dolje ispod), zapitamo se da li imamo karijernih diplomata.

Diplomati se dijele na profesionalne (karijerne) diplomate i ugovorne (privremene) diplomate. Profesionalni su diplomati osobe školovane upravo za službu u vanjskoj politici. Ugovorni su diplomati osobe kojima primarno zanimanje nije diplomat. Riječ je o stručnjacima na različitim područjima koje država angažira u poslovima njihove struke, ali u skladu s potrebama diplomatske službe i na ograničeno vrijeme. Kao ugovorni diplomati najčešće se angažiraju stručnjaci iz kulture, bankarstva, gospodarstva ili medija. Kada govorimo o zanimanju diplomata, mislimo na zanimanje profesionalnog diplomata.

Dalje:
Poželjne osobine
Diplomat treba biti razuman, mora poznavati strane jezike te imati široko opće znanje. Osobito treba dobro poznavati povijest, zemljopis i književnost vlastite zemlje, jer diplomat je prije svega predstavnik svoje zemlje u inozemstvu. Diplomat mora biti osoba koja zna i voli komunicirati s ljudima. Mora znati slušati, ali i govoriti. Poželjna je dinamičnost i otvorenost, uz istodobnu postojanost u čuvanju povjerljivih podataka te suzdržanost u iznošenju osobnih stavova. Diplomat, nadalje, treba biti osoba koja dobro procjenjuje situacije, razlučuje bitne činjenice od manje bitnih, kako bi mogao djelovati učinkovito i brzo na onim poslovima gdje je njegov angažman najpotrebniji. Diplomat treba znati pregovarati, za što je potrebna smirenost, uvjerljivost i umijeće baratanja argumentima. Diplomatov rječnik treba biti odmjeren, a iskazi istiniti. Velika je diplomatska vještina prešutjeti istinu ako je potrebno, ali istodobno ne izgovoriti laž. Biti uvijek oprezan, uljudan i taktičan.

Opet se postavlja pitanje, da li postoji ovakva osoba u BiH?

Ovaj drugi pasus oko diplomata je na tragu onoga što sam ja kraće napisao kada sam, od profesija koje si ti nabrojala, izdvojio diplomate i napisao da se za njih ne slažem da moraju imati formalno obrazovanje za taj poziv. Većina pobrojanog u tom dijelu nema puno veze sa formalnim obrazovanjem, a ono što ima se odnosi na opće obrazovanje.

[mirza_15]

I ja sam pljuvao po SDA devedeste, ima li sta za mene kakva pozicija ili se mora biti iz Zenice ili Banovica. Mislim moze se i to srediti ako zatreba, kad mogu Isaci sto ne bi mondays. Nikad kaznjavan, obrazovan ETF (vozdra Mirza), prica dva svjetska jezika, odsluzio JNA, ARBiH, volim drzavu a dosadila tudjina vise. Eto ako ima ko da me pogura, tu sam. I za kraj Sebija nema diplomu, eto da se zna da ih jos pljujem. Za savjetnike u nekoj ambasadi povescu, kunem se, PM72 i profija.

Za razliku od Isaka ti nemaš ruke koje donose prevagu. Znam da je truhlo, ali je tako. Mogli su, ili praviti vladu sa Isakom ili ne praviti vladu. Šta je bolja varijanta neka svako sam sebi da odgovor.

[Bloo]

Ovaj drugi pasus oko diplomata je na tragu onoga što sam ja kraće napisao kada sam, od profesija koje si ti nabrojala, izdvojio diplomate i napisao da se za njih ne slažem da moraju imati formalno obrazovanje za taj poziv. Većina pobrojanog u tom dijelu nema puno veze sa formalnim obrazovanjem, a ono što ima se odnosi na opće obrazovanje.

Pa kao što je objašnjeno u prvom pasusu postoje profesionalni i ugovorni (. Kao ugovorni diplomati najčešće se angažiraju stručnjaci iz kulture, bankarstva, gospodarstva ili medija).
Mi očito imamo samo ugovorne.
Ja sam pitala da li postoje profesionalni?

Pobrojano ima veze sa formalnim obrazovanjem kod karijernog diplomate, ali ne i ugovornog. Kod ugovornog se onda samo možemo nadati da uz struku posjeduje i znanje stranih jezika i široko opšte obrazovanje. A da ne govorimo o historiji, geografiji i književnosti. I to se da naučiti ako se ima volja i želja. PAr godina i jedan inžinjer može steći i takvo znanje.