BH vojna industrija i naoruzanje

[Peacean]

Zar može da traje toliko?

[Bobi]

Ma to je iz skladišta po Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Makedoniji, JNA je povlacila tenkove t72 i T84 a ostavljala skladišta jer bi im trebalo mjeseci da se sve povuku. Ovi nisu imali te tenkve osim Hr. pa ih tako nisu mogli ni koristiti pa tako je i ostalo .

[anelsol]

Koliko me sjećanje služi ovo je peta najava testiranja minobacaĉa od početka godine:

BNT – Tvornica mašina i hidraulike d.d. Novi Travnik obavještava građane da će u dane 12. i 13.05.2023. godine u vremenu od 08,00 do 17,00 sati vršiti poligonsko gađanje ispitivanjem minobacača LMB 82 mm M69.

Gađanje će se obaviti na Opitnom poligonu Margetići

[GOLDZEN]

Nakon svega što se desilo zadnjih nekoliko godina sve što mogu reći je neka vam je sa srećom
https://www.klix.ba/biznis/privreda/dir ... /230516052

[archi_a]

Narudžba proizvoda ZRAK-a za Poljsku u vrijednosti od 1.500.000 BAM.

[anelsol]

Od 51:30 o Zraku:

[anelsol]

Berko Zečević o trenutnim kapacitetima:

Tvornica Pretis iz Vogošće je uspjela u poratnom periodu da se kao feniks digne iz pepela. Imao sam priliku u februaru 1996. godine da među prvima uđem u krug tvornice i da se uvjerim da su sve mašine i uređaji bili izvučeni i transportirani na novu lokaciju u mjesto Mokro na Romaniji. Samo zahvaljujući entuzijazmu i sposobnosti ljudi koji su ostali da nastave raditi u poratnom periodu u tvornici Pretis stvorene su mogućnosti da ta fabrika preživi i nastavi rad. Sada ova tvornica može da proizvode godišnje do 50.000 komada artiljerijske municije kalibra 105 mm, 122 mm i 155 mm, minobacačke municije kalibara 60 mm, 81 mm/82 mm do 100.000 kom. I tenkovske municije 100 mm, 120 mm i 125 mm do 7.000 kom. U pripremi su radovi na stvaranju uvjeta za proizvodnju nevođenih raketa i protivoklopnih raketa lansiranih sa ramena.

Tvornica Igman iz Konjica proizvodi municiju malog kalibra 5,56 x 45 mm, 7,62 x 39 mm, 7,62 x 51 mm, 7,62 x 54 mm, 12,7 x 99 mm i 12,7 x 108 mm svih tipova. Godišnji kapacitet proizvodnje te tvornice je do 300 miliona komada municije različitih tipova i kalibara.

Tvornica BNT Novi Travnik u ovom momentu može da godišnje proizvode više hiljada konvencionalnih minobacača 60 mm, 81 mm/82 mm i 120 mm i više desetina komada konvencionalnih artiljerijskih topova/haubica kalibra 105 mm, 122 mm, 152 mm i 155 mm.

Tvornica Ginex Goražde proizvodi inicijalne eksplozive, plamene i detonirajuće kapsle za municiju. Godišnji kapacitet proizvodnje plamenih i detonirajućih kapsli za municiju približava se cifri od milijardu i pol komada.

Tvornica Binas Bugojno proizvodi upaljače za minobacačku, artiljerijsku, raketnu municiju, ručne bombe, HE municiju (bombice) kalibra 40 x 46 mm i protivtenkovske mine. Godišnji kapacitet proizvodnje upaljača različitih tipova je oko 700.000 kom, HE municije (bombica) kalibra 40 x 46 mm do 250.000 kom, ručnih bombi do 700.000 kom, protivtenkovskih mina do 100.000 kom.

Tvornica Pobjeda Technology Goražde (privatni kapital 100%) proizvodi municiju za pištolje kalibra 9 mm svih tipova, 7.65 Browning, 40 S&W, .45 Auto, .38 Special, .357 Magnum, blank municiju, sportsku municiju kalibra .22, nesmrtonosnu municiju i industrijsku municiju. Godišnji kapacitet pištoljske municije je veći od 50 miliona kom.

Tvornica Pobjeda-Rudet Goražde (privatni kapital 100%) proizvodi električne detonatore, neelektrične detonatore, detonirajući štapin, usporače i detonatorske kapisle. Godišnji kapacitet je više stotina hiljada komada različitih proizvoda.

TRB (Tehnički remont) Bratunac (privatni kapital 100%) proizvodi pištolj 9 mm RS9 Vampir, oklopno multifunkcionalno terensko vozilo sa pogonom 4×4 Despot, upaljače za sve tipove municije (mehaničke i elektronske), mašine za deminiranje MH-17, tehnološke linije za proizvodnju municije za male kalibre, puške, pištolje i revolvere (kapaciteta 200 kom/min), radarske sisteme različite namjene.

TRZ Hadžići (Tehnički remontni zavod) nažalost ne vrši osnovnu djelatnost po kojoj je bio poznat. Prema posljednjim podacima TRZ se trenutno bavi proizvodnjom sanduka za municiju velikog kalibra i ručnih raketnih bacača RPG-7.

Firma AC Unity Goražde (privatni kapital 100%) trenutno proizvodi pušku 9 mm Alfa AC-SMG9, pištolj za osvjetljavajuću i dimnu municiju 26,5 mm, dijelove za puške AK-47 i ostale puške, šaržere za puške i pištolje od polimera i polimerne kutije za municiju malog kalibra.

Firma Zrak Sarajevo tehnološki je u stanju da proizvodi nišanske sprave za artiljerijske sisteme, optičke sisteme za oklopna borbena vozila, optičke uređaje za pješadijsko naoružanje, nišanske sprave za haubice, topove, minobacače itd. Nažalost, ta firma se sada nalazi u predstečajnom stanju.

Firma Guma-co d.o.o Bugojno (privatni kapital 100%) je jedno malo bosansko čudo i potvrđuje da pojedinac može učiniti mnogo ako je motiviran i stručan. Ova firma razvija i proizvodi upaljače za artiljerijsku, minobacačku i raketnu municiju sa izvanrednim sigurnosno-armirajućim sistemom. Ima odlične mašine za proizvodnju jakih sitnih komponenti za upaljače i dobar sistem kontrole. U saradnji sa jednim istraživačkim institutom iz Niša zajednički mogu da proizvode elektronske vremenske i blizinske upaljače visokih performansi.

https://nomad.ba/berko-zecevic

[Peacean]

Još kada bi se pokrenula neka vrsta zajedničkog centra za koordinaciju preko kojeg bi sarađivali...

[anelsol]

Još kada bi se pokrenula neka vrsta zajedničkog centra za koordinaciju preko kojeg bi sarađivali...

Na šta konkretno misliš?

[Peacean]

Još kada bi se pokrenula neka vrsta zajedničkog centra za koordinaciju preko kojeg bi sarađivali...

Na šta konkretno misliš?

Pa mislim da bi mogli da rade na naprednijim projektima ako bi aktivno sarađivali međusobno, ovako svako radi za sebe.

[anelsol]

Na šta konkretno misliš?

Pa mislim da bi mogli da rade na naprednijim projektima ako bi aktivno sarađivali međusobno, ovako svako radi za sebe.

Postoji neka koordinacija. Npr. TRZ proizvodi RPG 7, a Pretis rakete, Binas upaljače. To smo vidili polovinom prosle godine kad je izasao članak o Binasu. Ili npr. Binas proizvodi municiju 40 mm, TRZ radi na razvoju bacaču granata MK 19.

Da bi se proizvelo i stavilo u funkciju bilo koji složeniji sistem potrebne su tri stvari. Jaka naučna baza, odnosno vojno-tehnički instituti, materijalna podrška države u razvoju, i upotreba tih novih sistema u oružanim snagama države. Mi to nemamo.

[zigzag]

Ne.

Potrebna je" jugoslavija"

Potrebna je vlastita vojska koja će uzeti pola godišnje proizvodnje.

Potrebna je država čiji DKP radi na tome da se proda preostalih pola proizvoda.

Ne može direktor firme koji je došao iz mjesne zajednice prodavati svjetskim vojskama ove proizvode. A na takve direktore je pala zadaća.

[anelsol]

Ne.

Potrebna je" jugoslavija"

Potrebna je vlastita vojska koja će uzeti pola godišnje proizvodnje.

Potrebna je država čiji DKP radi na tome da se proda preostalih pola proizvoda.

Ne može direktor firme koji je došao iz mjesne zajednice prodavati svjetskim vojskama ove proizvode. A na takve direktore je pala zadaća.

Slažemo se. Da je npr. u razvoj samohodke 155mm uloženo lupam 20 milona KM i da su OS BiH naručile desetak komada, već bi imali serijsku proizvodnju. Ovako prepušteno BNT-u da se sam snalazi kako zna i umije, a za tržište ko te pita. Da su imali serijsku proizvodnju sad bi možda uveliko radili za Ukrajinu. Ovako guraj minobacače i možda pokoju vučenu haubicu

[anelsol]

Zanimljiv podatak:

Zečević: Nevjerovatno zvuči podatak da je tek u drugoj polovini prošle godine Ukrajina uspostavila proizvodnju artiljerijske municije kalibra 122 mm (OF-462), 152 mm (OF-25T) i minobacačke municije 120 mm (OF-843). Prema ukrajinskim podacima trenutni mjesečni kapacitet proizvodnje artiljerijske municije je manji od 2.000 komada za municiju 120 mm i 122 mm, a nešto više od 1.000 kom mjesečno za municiju 152 mm.

Kakvi su Ukrajinci, mi smo još i za pohvaliti. Ispada da naša NI proizvodi pet puta više artiljerijske i minobacačke municije nego Ukrajina koja je još u ratnom režimu.

[zigzag]

Poznato je ukrajinci nisu imali usavršen taj dio. Možda čak ni sitnu municiju.

[anelsol]

Poznato je ukrajinci nisu imali usavršen taj dio. Možda čak ni sitnu municiju.

Zvuči nevjerovatno da zemlja koja je u ratu od 2014 godine i koja ima relativno jaku industriju, nije usvojila proizvodnju artiljerijske i malokalibarske municije do prošle godine.

[anelsol]

Zečević o Pretisu. Firma polje rata krenula sa ledine. Mozda neko ko se pita u novoj vladi i pročita šta čovjek kaže:

NOMAD: Kako mi stojimo sa tom vrstom municije?

Zečević: Odgovor na to pitanje podrazumijeva razmatranje što je Bosna i Hercegovina mogla proizvoditi prije 1992. god. i zatim što može sada. Tada će biti moguće shvatiti koliko velik potencijal posjeduje naša zemlja u proizvodnji municije i oružja i istovremeno jasno procijeniti sposobnost naših političara da iskoriste te potencijale.

Tvornica „Pretis“ u Vogošći u periodu do 1992. godine proizvodila je artiljerijsku municiju istočnog i zapadnog koncepta (fragmentaciona, osvjetljavajuća, dimna, sa submunicijom dualnog dejstva, protivoklopnu probojnu i kumulativnu) kalibra 76 mm, 105 mm, 122 mm, 130 mm, 152 mm i 155 mm, artiljerijske rakete za višecijevne bacače raketa 128 mm i 262 mm dometa od 8,4 km do 50 km, vazduhoplovne rakete vazduh-zemlja kalibra 128 mm, minobacačku municiju 120 mm dometa do 9,4 km, tenkovsku municiju za tenk M54/M55 kalibra 100 mm (kumulativna, fragmentaciona, oklopno probojna i vježbovna), municiju za tenk T72 kalibra 125 mm (kumulativna, fragmentaciona, oklopno probojna krilno stabilizirana sa podbacujućim sabotom), protivtenkovsku municiju za topove T12 kalibra 100 mm, raketnu protivoklopnu municiju 90 mm i avionske bombe FAB-100 i FAB-250, kako za potrebe JNA tako i za veliki broj drugih zemalja uvoznica.

Tehnološki potencijali opreme i kvaliteta proizvedene municije u tvornici „Pretis“ su bili na svjetskom nivou. Kapacitet tvornice bio je značajno veći od potreba koje je iskazivala JNA i za to je bilo angažirano oko 3.600 zaposlenih u 1990. god.

Tvornica „Pretis“ je bila veoma značajna i respektabilna vojna tvornica koja je bila proizvođač metalnih komponenti i „finalista” municije velikog kalibra. Da bi normalno funkcionirala bilo je potrebno osigurati pouzdane izvore snabdijevanja kvalitetnim metalnim sirovinama, jakim eksplozivima, artiljerijskim i raketnim gorivima, pirotehničkim komponentama, upaljačima, sanducima za pakovanja, bojama itd.

Kroz analizu dva karakteristična tipa municije, minobacačku minu HE 120 mm i artiljerijsku municiju HE 122 mm moguće je veoma jasno sagledati složenost proizvodnje ove municije, potrebu za saradnjom sa proizvođačima sirovina i komponenti za proizvodnju municije, neophodne tehnologije za proizvodnju i finalizaciju municije u tvornici „Pretis“, uključujući faze kompletiranja municije, faze testiranja serija ili dijelova serija municije na poligonima i na kraju fazu isporuke municije logističkim bazama.
Analizom gornjih slika jasno se može vidjeti da je tvornica Pretis vršila finalizaciju municije, kovanje tijela projektila, mehaničku obradu metalnih dijelova, ugradnju eksplozivnih materija u bojeve glave ili projektile, odnosno ugradnju goriva u čahure i raketne motore.

Teoretski godišnji kapacitet proizvodnje cjelokupne game tipova municije velikog kalibra je bio 562.500 komada, dok je teoretski kapacitet proizvodnje samo HE artiljerijske municije bio oko 750.000 komada municije. Proizvodnja HE raketne, KE i HEAT municije zahtijeva više vremena i kompleksnu opremu za proizvodnju i godišnji kapaciteti proizvodnje te municije su bili znatno manji.

U periodu 1986-1990. u tvornici „Pretis“ je realna proizvodnja municije bila značajno manja, zbog ekonomske krize u koju je SFRJ bila zapala početkom osamdesetih godina dvadesetog vijeka i zbog toga što je došlo prvo do zamora u ratu, a potom i prekida rata između Iraka i Irana. U tom periodu je Irak je bio veliki uvoznik municije iz tvornice „Pretis“.

Realni obim proizvodnje je bio od 265.000 do 340.000 komada municije velikog kalibra. U tom periodu udio izvoza municije velikog kalibra u ukupnoj količini proizvedenoj u tvornici „Pretis“ kretao se od 30-50% ukupno proizvedene municije.

Realno, za potrebe JNA u periodu 1986-1990. se prosječno proizvodilo oko 180.000 komada municije velikog kalibra godišnje. Za navedeni petogodišnji period u ratne rezerve JNA je bilo isporučeno oko 900.000 komada municije kalibra od 76 mm do 152 mm.

Na sljedećem dijagramu je moguće pratiti godišnju količinu municije različitih tipova koja je proizvedena u tvornici „Pretis“ u periodu 1986-1990. god.



U postratnom periodu radnici u rukovodstvu tvornice „Pretis“ su učinili nevjerovatne podvige. Već u februaru 1996. godine radnici tvornice su krenuli putem konvoja koji su izvlačili opremu i pronašli prve mašine koje su bile ostavljene duž puta prema Olovu. Veoma brzo su osposobili te mašine, aktivirali energetsku mrežu, sakupili razbacanu tehničku i tehnološku dokumentaciju. Osposobljeni su objekti za proizvodnju municije, mali poligon za testiranje municije i linija za livenje eksploziva. U kasnijem periodu jedan od direktora je od teško stečenih novaca nastalih od prvih prodaja municije na stranom tržištu otkupio dio mašina od klona firme „Pretis“ u mjestu Mokro. To su bili herojski potezi ljudi koji su voljeli i još uvijek vole svoju firmu „Pretis“. Sve je to postignuto bez značajnije podrške Vlade Federacije BiH i Ministarstva energije, rudarstva i industrije.

Prema strategiji razvoja vojne industrije Federacije BiH koju je pripremila Direkcija za namjensku industriju za period 2012-2022, tvornica „Pretis“ bi trebala da bude u mogućnosti da proizvodi oko 50.000 minobacačke municije 60 mm do 120 mm (tvornica „Pretis“ nikada nije proizvodila minobacačku municiju 60 mm, 81 mm i 82 mm), oko 20.000 municije kalibra 76 mm do 155 mm i oko 5.000 kom municije 125 mm.

Mišljenja sam da ova strategija ne odražava stvarne mogućnosti za proizvodnju municije velikog kalibra tvornice „Pretis“, jer ne uključuje potrebne savremene tehnologije, znanja i potrebu za uspostavljanjem dugoročne kooperacije u snabdijevanju vitalnim komponentama za kompletiranje municije. Smatram potrebnim naglasiti da za svaki kalibar municije postoji više tipova municije i svaki tip zahtijeva posebne tehnologije i znanja. Najčešći tipovi artiljerijske municije velikog kalibra su: visokoeksplozivni (HE) projektili čiji udio u potrebama savremnih armija svijeta iznosi oko 60%, osvjetljavajuća i dimna municija po oko 15%, a preostali dio potreba se odnosi na vježbovnu municiju, municiju sa subprojektilima (kasetna ili kargo), HEAT municiju (protivoklopna) za borbu protiv tenkova, HESH municiju za borbu protiv utvrđenih ciljeva i AP municiju za borbu protiv oklopnih ciljeva. Ova zadnja grupa municije nije u velikom broju prisutna u borbenim kompletima armija. Ova podjela se odnosi i na minobacačku municiju.

Tenkovska i protivtenkovska municija generalno se dijeli na HEAT municiju i AP municiju. Moderna AP municija sadrži podkalibarne projektile sa jezgrom od legure volframa i sa odbacujućim sabotima.

Sa stanovišta znanja, tvornica „Pretis“ može da proizvodi svu navedenu municiju u manjem obimu, ali je nužna daljnja tehnološka modernizacija i kupovina opreme koja nedostaje, a poseban segment je nužnost uspostavljanja kooperacije sa stranim firmama za nabavku nedostajućih komponenti ili sirovina.

Tvornica „Pretis“ ima kovačnicu kojoj treba daljnja modernizacija i kupovina još jedne baterije za kovanje municije velikog kalibra, treba joj još jedan moderan pogon za termičku obradu. Postojeće numeričke mašine za mehaničku obradu tijela projektila mogu zadovoljiti sadašnji obim proizvodnje, ali je potrebna nabavka numeričkih mašina velikog kapaciteta proizvodnje.

Potrebno je izvršiti zamjenu upravljačkih modula na mašini „flow forming” za hladnu obradu cijevi male debljine i velike tačnosti i staviti je u operativno stanje, a drugu mašinu ovog tipa – koja je plaćena a nalazi u tvornici u Mokrom – treba zakonski preuzeti. Na ovaj način bi se stvorile mogućnosti za ponovnu proizvodnju tijela za raketne motore.

Neophodno je nabaviti i instalirati moderno postrojenje za topljenje eksploziva i njegovo livenje u tijela projektila ako se želi povećati kapacitet proizvodnje.

Proizvodnja osvjetljavajuće municije podrazumijeva uvoz modula iz tvornice Sloboda iz Čačka, ali je potrebno naći i alternativne kooperante. Dimno punjenje od bijelog fosfora se nabavlja iz Krušika Valjevo tako što ose tijelo projektila šalje u tu tvornicu.

„Pretis“ nije sada u mogućnosti da proizvodi mesingane i čelične čahure. Potrebno je pronaći dodatna sredstva za nabavku mašina za proizvodnju mesinganih i čeličnih čahura koje se sada nabavljaju iz Srbije ili drugdje.

Gorivo za municiju se sada nabavlja iz tvornice Milan Blagojević, Lučani. Potrebno je da ljudi u Bosni i Hercegovini znaju da su dvobazna goriva za artiljeriju i minobacačku municiju rađena u tvornici „Vitezit“ (bivši naziv Slobodan Princip-Seljo) i da je ta tvornica imala jako velik kapacitet proizvodnje. Ta tvornica je do 2010. godine bila potpuno operativna, ali određene političke strukture u zemlji i van nje su stvorile takvo stanje da je oprema pokradena i prodata kao sirovina. Sada je ta tvornica u procesu stečaja i postoji samo jedan operativan dio, a to je plant za proizvodnju nitroglicerina. I on bi bio uništen da ne postoji bojazan od eksplozije. Postojalo je više inicijativa za izgradnju alternativne tvornice goriva u Bosni i Hercegovini posljednjih pet-šest godina, ali razlike u pristupu toj aktivnosti između predstavnika SDA i SBB su onemogućile taj projekat.

Tvornica „Pretis“ danas ima oko 400 zaposlenih, ima ugovorene poslove za bar dvije godine, radi, ali ima poteškoće u osiguranju stalnih tekućih finansijskih sredstava. Ne raspolažem podacima o trenutnim kapacitetima tvornice „Pretis“. Po mom mišljenju, uz pretpostavku dobre organizacije u pripremi proizvodnje, kontinuiranu nabavku materijala i stimulaciju radnika, realni godišnji kapacitet proizvodnje projektila 155 mm M107 u dvije smjene bi mogao biti min. 15.000 komada.

Kapacitet proizvodnje municije 155 mm M107 tvornice „Pretis“ je veći od kapaciteta Ukrajine za proizvodnju municija 152 mm, iako ta zemlja ima deset puta veći broj stanovnika od naše zemlje.

Žalosna činjenica je da su dugo godina određene uticajne strukture u Bosni i Hercegovini poslije rata vojne tvornica promatrale kao poligone za prodaju objekata i parcela. Kada sada uđete u prostore koje su prije rata bili prostori gotovo svih vojnih fabrika vidjet ćete masu firmi i trgovačkih centara koji nemaju nikakvog dodira sa municijom ili oružjem. Koncept preuzimanja objekata i prostora se zasnivao na sljedećem modelu. Vojna tvornica je morala imati tekuća finansijska sredstva za početak rada na nekom ugovoru. Zadužila se kod određene banke (obično iste banka) sa jasnim rokom povrata novca i zalogom na objekat ili parcelu. Poslije nekog vremena, obično se jave kontrolirani štrajkovi radnika, prestanak rada, dobavljači neće da isporuče materijale i komponente, istekne rok za vraćanje novca i banka preuzima zalog. I tako iz godine u godinu i kod većine vojnih fabrika sadašnji prostor koje koriste je obično jedna trećina prijeratnog prostora. Vlada Federacije BiH je svoju pomoć vojnoj industriji kao potencijalno uspješnoj grani privrede počela da pruža tek posljednjih pet-šest godina.

[anelsol]

Možda ga neko i čuje. Ovaj tekst kao da je uputstvo za novu Vladu FBiH šta bi i kako bi trebalo:

Zatim je nužno napisati i usvojiti dokument Strategija razvoja za pet ili deset godina za svaku kompaniju. U toj strategiji treba obraditi šta je racionalno za svjetsko tržište i našu odbranu proizvoditi iz proizvodnog programa firme i analizirati koje su kritične tačke postojećih tehnoloških procesa, zatim usporediti sopstvene proizvode sa srodnim svjetskim firmama, potom detaljno proučiti procjene novih trendova u razvoju i proizvodnji moderne municije i oružja i izabrati one proizvode ili komponente koje je moguće osvojiti sa raspoloživim znanjima, opremom i dostupnim tehnologijama. Poseban segment strategije treba da bude usmjeren ka primjeni standarda MIL i STANAG (NATO) i inoviranju kriterija iz tih standarda u postojećoj tehničkoj i tehnološkoj dokumentaciji.

Poseban segment treba biti postojanje Odjeljenja za balistiku, kao organizacije koja bi bila jedinstvena za sve vojne fabrike. Tu bi manja grupa stvarnih stručnjaka radila na problemima aerodinamike, spoljne i unutrašnje balistike, terminalne balistike i izrade tablica gađanja. Ta grupa treba da sačuva stečena znanja i softvere iz vojne balistike i da ih dalje unapređuje i stavlja na raspolaganje stručnjacima iz vojnih fabrika. Nažalost, svi moji napori u tom pravcu su propadali.

Ovo je moje mišljenje o onome što bi bilo dobro za našu zemlju i vojne fabrike, a ne o onome što će te fabrike raditi. Ko zna, možda to budu radile!?

Igman Konjic

Ova firma ima izvanredan proizvodni program konvencionalne municije malog kalibra zapadnog i ruskog koncepta kalibara od 5,56 x 45 mm, 7,62 x 39 mm… do 12,7 x 99 mm. Već duže vijeme vrši se modernizacija tehnologija, povećanje kapaciteta i korištenje savremene opreme za balistička mjerenja. Trendovi u razvoju i proizvodnji moderne municiji malog kalibra su usmjereni ka povećanju efikasnog smrtonosno dometa municije 5,56 x 45 mm i 7,62 x 51 mm sa 600 m na 800 m. Trend je u korištenju jezgara od teškog metala kod probojne municije, zamjeni olovnog jezgra sa odgovarajućim ekvivalentom u cilju smanjenja zagađenja okoline i razvoj infracrvenih trasera s obzirom na sve veću primjenu optoelektronskih sistema za osmatranje.

Pretis Vogošća

Tvornica sada proizvodi konvencionalnu artiljerijsku i minobacačku municiju. Nužna su daljnja ulaganja u modernizaciju i povećanje kapaciteta za kovanje tijela modernih projektila 155 mm, tehnološke linije za topljenje, livenje eksploziva, opreme za modernu kontrolu eksplozivnog liva i daljnje proširenje poligona za ispitivanja municije. Poseban segment modernizacije treba biti usmjeren ka nabavci opreme za izradu čahura od mesinga i čelika, zatim u osposobljavanje opreme za proizvodnju tijela raketnih motora.

Firma Pretis bi trebala preuzeti iskustva stranih vojnih firmi sa tradicijom koje u svojoj ključnoj orijentaciji se usmjeravaju na segmente razvoja i istraživanja, kontrole sistema procesa proizvodnje, ugradnje eksplozivnih komponenti i testiranja municije kao finalista municije, a pojedine segmente procesa izrade metalnih komponenti treba da prepuštaju svojim kooperantima. Određen broj privatnih firmi u zemlji ima odlične numeričke mašine i prese za kovanje manjih dijelova municije. Uspostavljanjem kooperantskog odnosa sa tim firmama uz neposrednu kontrolu svih procesa izrade od strane stručnjaka firme Pretis, moguće je značajno povećati kapacitete proizvodnje municije.

Ginex Goražde

Firma neprekidno vrši modernizaciju svojih tehnologija, povećava kapacitete proizvodnje, ali po mom mišljenju potrebna je intenzivnija saradnja sa univerzitetima u Bosni i Hercegovini, i organizirano praćenje novih trendove u razvoju primarnih eksplozivnih materija i novih metoda testiranja finalnih proizvoda. Ne bih dalje komentirao što bi bilo poželjno uraditi, jer neki moji dobronamjerni pokušaji su izazvali negativnu reakciju rukovodstva te firme.

Binas Bugojno

Posljednih dvadeset godina ova firma ima kontinuirane poteškoće koje su prije svega rezultat unutrašnjih organizacijskih problema, a ne poteškoća u mogućnosti prodaje osnovnih proizvoda kao što su upaljači za artiljerijsku i minobacačku municiju. Po mom mišljenju glavni problemi Binasa su rezultat: nepovoljno izvedenog procesa tranzicije firme u poratnom periodu, poslovna orijentacija da glavni proizvod bude municija 40 mm male brzine i stalne promjene poslovnih struktura. Potpuno je bio potisnut tradicionalno glavni proizvodni program, odnosno upaljači za artiljerijsku i minobacačku municije. Po nekim informacijama, sadašnje rukovodstvo Binasa vrši značajne korekcije ka vraćanju osnovnom proizvodnom programu i njegovoj modernizaciji.

U gradu Bugojnu postoji privatna firma Guma-co d.o.o čija je osnovna djelatnost također proizvodnja upaljača za municiju. Ta firma posjeduje izvanredan proizvodni mašinski park, odličnu opremu za testiranje komponenti upaljača, odlična rješenja vitalnog sigurnosno-armirajućeg sistema upaljača. Firma Guma-co d.o.o ima dobru kooperaciju sa nekoliko firmi iz inostranstva i realiziranih nekoliko upaljača vrhunskih performansi. Po mom mišljenju je potrebno uspostaviti model kooperacije između obje firme, izvršiti podjelu proizvodnih programa na obostranu finansijsku korist.

BNT Novi Travnik

Ova firma ima dio jako specifične opreme za proizvodnju cijevi za oružja i veoma ju je teško koristiti za drugu proizvodnju. Ali, ta firma je strateška za jednu zemlju i treba pronaći način da se održi „hladan“ rad tog dijela tehnološkog ciklusa u periodima kada nema potražnje za cijevima oružja. Novi trend u svijetu je usmjeren ka smanjenju mase komponenti haubica i minobacača, povećanju dužine cijevi haubica i minobacača i razvoju minobacačkih sistema na manjim vozilima. Po mom mišljenju, u Bosni i Hercegovini postoji znanje i iskustvo da se dio razvoja usmjeri ka smanjenju mase pojedinih komponenti minobacača, povećanju dužine cijevi minobacača i veoma važan razvojni zadatak treba biti izabrati koncept minobacača koji se transportuje na manjem vozilu pri kojem se minobacač mehanički spušta na tlo za vrijeme lansiranja projektila.

Zrak Sarajevo

Proizvodni program firme Zrak je veoma važan za svaku zemlju i vojsku. Bilo bi šteta da ta firma ne nastavi rad. Velik uzrok problema ove firme je njihova izvanredna lokacija u Sarajevu. Nažalost, to svi znaju i dugogodišnje političke strukture u Sarajevu se prave da to nije tako.

Kada bi me pitali kakav zaključak bi trebao da bude na kraju ovih mojih razmišljanja, mogao bih samo da kažem da nema zaključka, jer na ovom prostoru ne važe logika i razum.

[plavi_E]

Zrak je za bh. prilike visokotehnoloshka proizvodnja. I onda Fadil sa jaranima unistava jednu takvu fabriku da bi takva visokotehnoloshka radna mjesta zamjenio konobarima, kuharima, prodavachicama i slicno. Jer za predpostaviti je da bi se pored stanova gradili tu kafici, supermarketi, kladionice,...

Za ovakvo unishtavanje vlastitog naroda je malo i dozivotna robija.

[anelsol]

Zrak je za bh. prilike visokotehnoloshka proizvodnja. I onda Fadil sa jaranima unistava jednu takvu fabriku da bi takva visokotehnoloshka radna mjesta zamjenio konobarima, kuharima, prodavachicama i slicno. Jer za predpostaviti je da bi se pored stanova gradili tu kafici, supermarketi, kladionice,...

Za ovakvo unishtavanje vlastitog naroda je malo i dozivotna robija.

Zrak je klasični primjer kako se firma uništava siatemski. Fadil, Džindić, Izetbegović, Radončić svi su zaslužili robiju zbog Zraka. Moto je: nemoj da se kod nas proizvodi ništa komplikovanije od šarafa.

[plavi_E]

Pored te jedne dozivotne robije za Zrak mogli bi Bakir, Fadil i Radonchic na josh jednu dozivotnu robiju zbog fabrike raketnih goriva i drugih baruta. Ovo tvrdi Berko za ovaj gore citirani intervju

Postojalo je više inicijativa za izgradnju alternativne tvornice goriva u Bosni i Hercegovini posljednjih pet-šest godina, ali razlike u pristupu toj aktivnosti između predstavnika SDA i SBB su onemogućile taj projekat.

[plavi_E]

Nekako se chini da su Novalic, Izetbegovic i Radonchic bili protiv bilokakve visokotehnoloshke proizvodnje kod Bosnjaka. Ubijanje vlastitog naroda u pojam se je izgleda odvijalo i na polju industrijske proizvodnje.

[anelsol]

Pored te jedne dozivotne robije za Zrak mogli bi Bakir, Fadil i Radonchic na josh jednu dozivotnu robiju zbog fabrike raketnih goriva i drugih baruta. Ovo tvrdi Berko za ovaj gore citirani intervju

Postojalo je više inicijativa za izgradnju alternativne tvornice goriva u Bosni i Hercegovini posljednjih pet-šest godina, ali razlike u pristupu toj aktivnosti između predstavnika SDA i SBB su onemogućile taj projekat.

Vidio sam ovo. Ništa neočekivano. Pretis je prošle godine dobio okolinsku dozvolu za neki pogon, bez navoda o čemu se radi. Pretpostavljam nešto u vezi eksploziva, ali opet nisam siguran. Po ovom intervjuu rekao bih da Zečević već duže vrijeme nije bio u krugu Pretisa i iskreno mislim da bi bio idealan "savjetnik" novom ministru industrije, ali .... očigledno čovjek ima problem sa svakom politikom bez obzira na stranku, vjerovatno zbog toga što je iskren i otvoren, a to političari baš ne vole.

O CNT- u nema baš riječi hvale. Mišljenja je da je ta institucija dobila oblik koji nije bio zamišljen i da je postalo mjesto uhljebljivanja kadrova, čega sam se iskreno pribojavao. Nadam se da će ga ovi iz CNT-a demantovati. Ovo sa dronovima je dobar put, a kako će se nastaviti vidjet ćemo.

[anelsol]

Nekako se chini da su Novalic, Izetbegovic i Radonchic bili protiv bilokakve visokotehnoloshke proizvodnje kod Bosnjaka. Ubijanje vlastitog naroda u pojam se je izgleda odvijalo i na polju industrijske proizvodnje.

Namjenska je bila poligon za ku....čenje. U stvarnosti vrlo malo se ulagalo. Bilo je neke inicijative u prvom Novalićevom mandatu, ne može se osporiti, ali to je u drugom potpuno splasnulo. To se na kraju svelo na izmirivanje neuplaćenih doprinosa iz prošlog perioda. Stvarne finansijske injekcije nije bilo. Preduzeća su prepuštena sama sebi.

U periodu od 2016 do 2022 godine izvoz je povećan za nekih 113 miliona KM, što je nešto više od trećine, i nije bas sve tako crno, ali da se ulagalo moglo je puno bolje i više.

[argyle]

IMPORT 2022




EXPORT 2022
5 Despota Etiopiji.
Trz Hadzici 700.000€ od izvoza RPG-7
AC Unity