Kada se isplati iseljenje iz BiH u druge države?

[madner]

Ko zeli da ode mora sebe ubjediti i da je grad ruzan. Dokle to ide, granici sa nekim siframa.

A ko zeli da ostane, ubijedi sebe da je lijep grad, je li to ta logika?

Postoji nesto sto se zove objektivna stvarnost.

[melac]

A ko zeli da ostane, ubijedi sebe da je lijep grad, je li to ta logika?

Postoji nesto sto se zove objektivna stvarnost.

More bit bidne...

[Blixen]

Magični realizam je smjer u kojem se elementi fantastike isprepliću sa stvarnošću

[skafiskafsnjak]

A ko zeli da ostane, ubijedi sebe da je lijep grad, je li to ta logika?

Postoji nesto sto se zove objektivna stvarnost.

Lijep grad, ali pun seljacina. Realno je svakakve mrake doslo da to nije normalno ... zimi se ne vidi ta ljepota od smoga.

[Njanjavi]

Ne kontam objektivno sta je to lijepo u gradu.
Prvo i osnovno zivot u gradu nije zdrav.
Diskonektovan si od prirode i narusavas prirodan balans psihe.
Betonski sarkofazi doslovno.
Drustvo te ko kera dresiralo da je zivot u gradu neko civilizacijsko dostignuće.
Ne zna vascjeli zivot osnove prirodnih procesa i to kao neka ljepota.
Kuca na kuci, zgrada na zgradi, peksinluk i prljavština.
Pogledas samo civilizacijsko rasulo u vecim gradovima i sve ti je jasno ako imas mozga iole.
Prirodno staniste insana nije grad i to je surova istina.
Mozes ti kompromise pravit i uljuljkat se u taj zivot al kad tad dodje to na naplatu kroz stres i narusavanje psihickog mira.
Jbo vas grad.

[madner]

Postoji nesto sto se zove objektivna stvarnost.

Lijep grad, ali pun seljacina. Realno je svakakve mrake doslo da to nije normalno ... zimi se ne vidi ta ljepota od smoga.

To je konstanta ovih prostora, 1900 je grad imao 15 000 stanovnika. A i nasa gospoda su seljaci za Becku gospodu, takav smo narod.
Ali to je isto i u Bavarskoj, samo oni nemaju kompleks zbog toga.

Imas par sedmica u godini kada je smog, ove godine cini mi se manje od dvije. Nesto je i do geografije. Reci da je to cijela zima je kao da kazem da u Minhenu non stop pada kisa i puse Fohn.
Ima poveznicu sa stvarnim zbivanjima ali nema veze sa objektivnim stanjem.

[skafiskafsnjak]

Lijep grad, ali pun seljacina. Realno je svakakve mrake doslo da to nije normalno ... zimi se ne vidi ta ljepota od smoga.

To je konstanta ovih prostora, 1900 je grad imao 15 000 stanovnika. A i nasa gospoda su seljaci za Becku gospodu, takav smo narod.
Ali to je isto i u Bavarskoj, samo oni nemaju kompleks zbog toga.

Imas par sedmica u godini kada je smog, ove godine cini mi se manje od dvije. Nesto je i do geografije. Reci da je to cijela zima je kao da kazem da u Minhenu non stop pada kisa i puse Fohn.
Ima poveznicu sa stvarnim zbivanjima ali nema veze sa objektivnim stanjem.

Sta je u Bavarskoj? Nemoj Boga ti .... meni je dovoljno izaci na cestu autom i tu vec vidim razliku , a da ne pricam dalje .... nije Sarajevo sto je nekad bilo. Ali mozda grijesim ....kada sam dosao studirati 2000tih, bilo je mnogo ljepse.

Ali to je subjektivno, nekome je ocigledno i sada ugodno i lijepo. Meni je jedan dan dosta.

Ne pada u Minhenu kisa non stop ... to mogu tvrditi. A uostalom, glupo ti je poredjenje .... smog je vid zagadjenja dok je kisa normalna pojava.
Uostalom, 2 sedmice se vidjelo....a zagadjenje je tu tokom citave godine, zimi posebno.

[Blixen]

Imas par sedmica u godini kada je smog, ove godine cini mi se manje od dvije

kada vec lazes, onda bar lazi sa stilom
smoga zapravo nema uopste

cuj sedmicu dana bilo smoga u Sarajevu ove zime
e svasta

[aston_martin]

Lijep grad, ali pun seljacina. Realno je svakakve mrake doslo da to nije normalno ... zimi se ne vidi ta ljepota od smoga.

To je konstanta ovih prostora, 1900 je grad imao 15 000 stanovnika. A i nasa gospoda su seljaci za Becku gospodu, takav smo narod.
Ali to je isto i u Bavarskoj, samo oni nemaju kompleks zbog toga.

Imas par sedmica u godini kada je smog, ove godine cini mi se manje od dvije. Nesto je i do geografije. Reci da je to cijela zima je kao da kazem da u Minhenu non stop pada kisa i puse Fohn.
Ima poveznicu sa stvarnim zbivanjima ali nema veze sa objektivnim stanjem.

kolika je tad bila pismenost medju bosanskim seljacima, a kolika medju njemackim?

[madner]

To je konstanta ovih prostora, 1900 je grad imao 15 000 stanovnika. A i nasa gospoda su seljaci za Becku gospodu, takav smo narod.
Ali to je isto i u Bavarskoj, samo oni nemaju kompleks zbog toga.

Imas par sedmica u godini kada je smog, ove godine cini mi se manje od dvije. Nesto je i do geografije. Reci da je to cijela zima je kao da kazem da u Minhenu non stop pada kisa i puse Fohn.
Ima poveznicu sa stvarnim zbivanjima ali nema veze sa objektivnim stanjem.

kolika je tad bila pismenost medju bosanskim seljacima, a kolika medju njemackim?

Naravno veca kod Njemaca.

[dr_Evil]

kolika je tad bila pismenost medju bosanskim seljacima, a kolika medju njemackim?

Sigurno drasticna razlika je bila, i porazavajuce je koliko je BiH bila nepismena, kao i ostatak granice Osmanskog carstva, ali i nepismenost u BiH je prikazana vecom nego sto je zaista bila zbog upotrebe arabice koju Svabe nisu priznavale.

Nepismenost je jos bila izrazenija kod zenskog zivlja, ebi ga.

[Blixen]

Sigurno drasticna razlika je bila, i porazavajuce je koliko je BiH bila nepismena, kao i ostatak granice Osmanskog carstva, ali i nepismenost u BiH je prikazana vecom nego sto je zaista bila zbog upotrebe arabice koju Svabe nisu priznavale.

Nepismenost je jos bila izrazenija kod zenskog zivlja, ebi ga.

ima odlican tekst vezan za razdoblje dolaska Austrougarske na ove prostore

Endemski sifilis u Bosni

Onaj ko bi napisao istoriju endemskog sifilisa u Bosni, vjerojatno bi time napisao i najvjerodostojniju istoriju Bosne, njezinih praznovjerica i zatucanosti, njezine vjekovne zatvorenosti i odbojnosti prema svemu što je novo, drukčije i strano.
Za razliku od veneričnog sifilisa, ova se bolest ne prenosi spolnim putem, iako ga izaziva ista bakterija (treponema pallidum), nego do zaraze dolazi specifičnim oblicima društvenih kontakata kakvi postoje unutar obitelji ili plemenske zajednice: ljubljenjem, spavanjem u zajedničkoj postelji, upotrebom zajedničkog pribora za jelo...

Austrijance je zaprepastio broj sifilističkih bolesnika u Bosni, naročito u njezinom središnjem dijelu, te u tuzlanskom kraju i Podrinju, ali još više od toga način na koji se domaći svijet prema tome odnosio. U početku ih je bilo nemoguće liječiti jer nisu bili ni svjesni svoje bolesti.
Nedaće su pripisivali urocima, sihirima, prokletstvima, lošoj državnoj upravi, komšijskoj zavisti... Da bi se bolest iskorijenila, bilo je potrebno promijeniti tim ljudima pogled na svijet, modernizirati Bosnu, izvesti je iz srednjeg vijeka. Sociomedicinska operacija kojoj su pristupili austrijski liječnici u Bosni vjerojatno je i najveći takav medicinsko-prosvjetiteljski, ali i medikamentozni zahvat u savremenoj evropskoj istoriji, koji je, pored svega drugog, zadirao u osjećaje samopoštovanja i intimnog srama kod bosanskih muslimanki i muslimana. Kako ljude nagovoriti da ne jedu iz istog sahana i iz iste tepsije?

Borba protiv endemskog sifilisa, koja ozbiljno započinje posljednjih godina devetnaestog stoljeća, potrajat će kroz cijelo razdoblje Kraljevine Jugoslavije i nastaviti se za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, kada će Nijemci biti tako zgroženi bolešću - a možda i uplašeni da se ne zaraze - da su ustašama naložili, ili su bili suglasni s tim, da zagrebački liječnici židovskoga podrijetla budu odaslani u Bosnu gdje će liječiti narod od sifilisa. Mnogi su slavni medicinari tako spasili glavu, o čemu postoji niz zanimljivih znanstvenih i memoarskih članaka, ali najzanimljiviju knjigu te vrste napisala je poljska liječnica Bronislawa Calczynska Prašek, koja u Memoarima jedne liječnice i drugim spisima, objavljenim 1997. u Zagrebu, piše kako je 1915. s mužem Emilom, također liječnikom, došla u Sarajevo i u Bosnu, gdje će se baviti endemskim sifilisom.

Ova će bolest biti konačno potisnuta tek nakon Drugoga svjetskog rata, iako će se još ponegdje viđati njene posljedice.

[dr_Evil]

Sigurno drasticna razlika je bila, i porazavajuce je koliko je BiH bila nepismena, kao i ostatak granice Osmanskog carstva, ali i nepismenost u BiH je prikazana vecom nego sto je zaista bila zbog upotrebe arabice koju Svabe nisu priznavale.

Nepismenost je jos bila izrazenija kod zenskog zivlja, ebi ga.

ima odlican tekst vezan za razdoblje dolaska Austrougarske na ove prostore

Endemski sifilis u Bosni

Onaj ko bi napisao istoriju endemskog sifilisa u Bosni, vjerojatno bi time napisao i najvjerodostojniju istoriju Bosne, njezinih praznovjerica i zatucanosti, njezine vjekovne zatvorenosti i odbojnosti prema svemu što je novo, drukčije i strano.
Za razliku od veneričnog sifilisa, ova se bolest ne prenosi spolnim putem, iako ga izaziva ista bakterija (treponema pallidum), nego do zaraze dolazi specifičnim oblicima društvenih kontakata kakvi postoje unutar obitelji ili plemenske zajednice: ljubljenjem, spavanjem u zajedničkoj postelji, upotrebom zajedničkog pribora za jelo...

Austrijance je zaprepastio broj sifilističkih bolesnika u Bosni, naročito u njezinom središnjem dijelu, te u tuzlanskom kraju i Podrinju, ali još više od toga način na koji se domaći svijet prema tome odnosio. U početku ih je bilo nemoguće liječiti jer nisu bili ni svjesni svoje bolesti.
Nedaće su pripisivali urocima, sihirima, prokletstvima, lošoj državnoj upravi, komšijskoj zavisti... Da bi se bolest iskorijenila, bilo je potrebno promijeniti tim ljudima pogled na svijet, modernizirati Bosnu, izvesti je iz srednjeg vijeka. Sociomedicinska operacija kojoj su pristupili austrijski liječnici u Bosni vjerojatno je i najveći takav medicinsko-prosvjetiteljski, ali i medikamentozni zahvat u savremenoj evropskoj istoriji, koji je, pored svega drugog, zadirao u osjećaje samopoštovanja i intimnog srama kod bosanskih muslimanki i muslimana. Kako ljude nagovoriti da ne jedu iz istog sahana i iz iste tepsije?

Borba protiv endemskog sifilisa, koja ozbiljno započinje posljednjih godina devetnaestog stoljeća, potrajat će kroz cijelo razdoblje Kraljevine Jugoslavije i nastaviti se za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, kada će Nijemci biti tako zgroženi bolešću - a možda i uplašeni da se ne zaraze - da su ustašama naložili, ili su bili suglasni s tim, da zagrebački liječnici židovskoga podrijetla budu odaslani u Bosnu gdje će liječiti narod od sifilisa. Mnogi su slavni medicinari tako spasili glavu, o čemu postoji niz zanimljivih znanstvenih i memoarskih članaka, ali najzanimljiviju knjigu te vrste napisala je poljska liječnica Bronislawa Calczynska Prašek, koja u Memoarima jedne liječnice i drugim spisima, objavljenim 1997. u Zagrebu, piše kako je 1915. s mužem Emilom, također liječnikom, došla u Sarajevo i u Bosnu, gdje će se baviti endemskim sifilisom.

Ova će bolest biti konačno potisnuta tek nakon Drugoga svjetskog rata, iako će se još ponegdje viđati njene posljedice.

Nije mi tesko zamisliti da za neku bolest na podrucju Bosne i Srbije se optuzuju sihiri. Kod nas je sve sihir.

[Comandini]

Mislim da je ovaj citat plasticno opisao srz ove rasprave.

Jerguljina crtica je podastrijeta ovdje, gdje Jergulja, naravno, suverinisticki tumaci razvoj socijalno-medicinskih zahvata i modernizacije Bosne. Jergulja je za to naravno osposobljen jer je dijete kuferasa iako stranog jezika ne pozna, strane kulture takodjer. Ipak, naravna stvar, on ne jede orijentalne kolace vengo Dobos tortu, a i bio je u Drveniku u djetinjstvu, pa jeste prosvijecen i nadlezan da nam objasni kako je bilo i zasto je bilo.

Citira ga Bosanac/Bosnjak na radu preko kao dokaz zaostalosti vlastite zajednice, a u prilog njegove zivotne uloge otiskivanja na pecalbarski put.

[madner]

Sigurno drasticna razlika je bila, i porazavajuce je koliko je BiH bila nepismena, kao i ostatak granice Osmanskog carstva, ali i nepismenost u BiH je prikazana vecom nego sto je zaista bila zbog upotrebe arabice koju Svabe nisu priznavale.

Nepismenost je jos bila izrazenija kod zenskog zivlja, ebi ga.

ima odlican tekst vezan za razdoblje dolaska Austrougarske na ove prostore

Endemski sifilis u Bosni

Onaj ko bi napisao istoriju endemskog sifilisa u Bosni, vjerojatno bi time napisao i najvjerodostojniju istoriju Bosne, njezinih praznovjerica i zatucanosti, njezine vjekovne zatvorenosti i odbojnosti prema svemu što je novo, drukčije i strano.
Za razliku od veneričnog sifilisa, ova se bolest ne prenosi spolnim putem, iako ga izaziva ista bakterija (treponema pallidum), nego do zaraze dolazi specifičnim oblicima društvenih kontakata kakvi postoje unutar obitelji ili plemenske zajednice: ljubljenjem, spavanjem u zajedničkoj postelji, upotrebom zajedničkog pribora za jelo...

Austrijance je zaprepastio broj sifilističkih bolesnika u Bosni, naročito u njezinom središnjem dijelu, te u tuzlanskom kraju i Podrinju, ali još više od toga način na koji se domaći svijet prema tome odnosio. U početku ih je bilo nemoguće liječiti jer nisu bili ni svjesni svoje bolesti.
Nedaće su pripisivali urocima, sihirima, prokletstvima, lošoj državnoj upravi, komšijskoj zavisti... Da bi se bolest iskorijenila, bilo je potrebno promijeniti tim ljudima pogled na svijet, modernizirati Bosnu, izvesti je iz srednjeg vijeka. Sociomedicinska operacija kojoj su pristupili austrijski liječnici u Bosni vjerojatno je i najveći takav medicinsko-prosvjetiteljski, ali i medikamentozni zahvat u savremenoj evropskoj istoriji, koji je, pored svega drugog, zadirao u osjećaje samopoštovanja i intimnog srama kod bosanskih muslimanki i muslimana. Kako ljude nagovoriti da ne jedu iz istog sahana i iz iste tepsije?

Borba protiv endemskog sifilisa, koja ozbiljno započinje posljednjih godina devetnaestog stoljeća, potrajat će kroz cijelo razdoblje Kraljevine Jugoslavije i nastaviti se za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, kada će Nijemci biti tako zgroženi bolešću - a možda i uplašeni da se ne zaraze - da su ustašama naložili, ili su bili suglasni s tim, da zagrebački liječnici židovskoga podrijetla budu odaslani u Bosnu gdje će liječiti narod od sifilisa. Mnogi su slavni medicinari tako spasili glavu, o čemu postoji niz zanimljivih znanstvenih i memoarskih članaka, ali najzanimljiviju knjigu te vrste napisala je poljska liječnica Bronislawa Calczynska Prašek, koja u Memoarima jedne liječnice i drugim spisima, objavljenim 1997. u Zagrebu, piše kako je 1915. s mužem Emilom, također liječnikom, došla u Sarajevo i u Bosnu, gdje će se baviti endemskim sifilisom.

Ova će bolest biti konačno potisnuta tek nakon Drugoga svjetskog rata, iako će se još ponegdje viđati njene posljedice.

Sve super, da koju deceniju ranije nisu odbacivali radikalne misli da treba oprati ruke i instrumente prije operacije.

Do 1880 ti isti ljudi bi rekli da je higijena precijenjena da zaustavi koleru a ne sifilis.

Ali to se nekako zaboravi napomenuti.

[melac]

ima odlican tekst vezan za razdoblje dolaska Austrougarske na ove prostore

Endemski sifilis u Bosni

Onaj ko bi napisao istoriju endemskog sifilisa u Bosni, vjerojatno bi time napisao i najvjerodostojniju istoriju Bosne, njezinih praznovjerica i zatucanosti, njezine vjekovne zatvorenosti i odbojnosti prema svemu što je novo, drukčije i strano.
Za razliku od veneričnog sifilisa, ova se bolest ne prenosi spolnim putem, iako ga izaziva ista bakterija (treponema pallidum), nego do zaraze dolazi specifičnim oblicima društvenih kontakata kakvi postoje unutar obitelji ili plemenske zajednice: ljubljenjem, spavanjem u zajedničkoj postelji, upotrebom zajedničkog pribora za jelo...

Austrijance je zaprepastio broj sifilističkih bolesnika u Bosni, naročito u njezinom središnjem dijelu, te u tuzlanskom kraju i Podrinju, ali još više od toga način na koji se domaći svijet prema tome odnosio. U početku ih je bilo nemoguće liječiti jer nisu bili ni svjesni svoje bolesti.
Nedaće su pripisivali urocima, sihirima, prokletstvima, lošoj državnoj upravi, komšijskoj zavisti... Da bi se bolest iskorijenila, bilo je potrebno promijeniti tim ljudima pogled na svijet, modernizirati Bosnu, izvesti je iz srednjeg vijeka. Sociomedicinska operacija kojoj su pristupili austrijski liječnici u Bosni vjerojatno je i najveći takav medicinsko-prosvjetiteljski, ali i medikamentozni zahvat u savremenoj evropskoj istoriji, koji je, pored svega drugog, zadirao u osjećaje samopoštovanja i intimnog srama kod bosanskih muslimanki i muslimana. Kako ljude nagovoriti da ne jedu iz istog sahana i iz iste tepsije?

Borba protiv endemskog sifilisa, koja ozbiljno započinje posljednjih godina devetnaestog stoljeća, potrajat će kroz cijelo razdoblje Kraljevine Jugoslavije i nastaviti se za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, kada će Nijemci biti tako zgroženi bolešću - a možda i uplašeni da se ne zaraze - da su ustašama naložili, ili su bili suglasni s tim, da zagrebački liječnici židovskoga podrijetla budu odaslani u Bosnu gdje će liječiti narod od sifilisa. Mnogi su slavni medicinari tako spasili glavu, o čemu postoji niz zanimljivih znanstvenih i memoarskih članaka, ali najzanimljiviju knjigu te vrste napisala je poljska liječnica Bronislawa Calczynska Prašek, koja u Memoarima jedne liječnice i drugim spisima, objavljenim 1997. u Zagrebu, piše kako je 1915. s mužem Emilom, također liječnikom, došla u Sarajevo i u Bosnu, gdje će se baviti endemskim sifilisom.

Ova će bolest biti konačno potisnuta tek nakon Drugoga svjetskog rata, iako će se još ponegdje viđati njene posljedice.

Nije mi tesko zamisliti da za neku bolest na podrucju Bosne i Srbije se optuzuju sihiri. Kod nas je sve sihir.

I kaze...ima dobar hodza u Visokom

[melac]

I kakav je zakljucak kada se isplati seliti iz BiH i ja bih dodao jos i gdje se to isplati seliti?
- EU
- Svicarska/ Norveska/ Island
- Sjeverna Amerika
- Juzna polutka NZ/ Australija.

[mali_balon]

Ja kad ulazim glavnom ulicom u bratislavu, augsburg, prag, brno pogledam lijevo tamo favele brijesce,boljakov i buca potok, pogledam desno tamo favele svrakini, anex, hrasno......pa pofalici velUsici.....dodjem do centra kad tamo favele bistrik, soukbunar, mihrivode, kovaci itd itd
Kod nas je sve planski i pod konac...nije ko kod njih kuca na kucu i na to ide jos 5 kuca na klizistu

[Blixen]

Citira ga Bosanac/Bosnjak na radu preko

Ja živim u Sarajevu

[aston_martin]

[quote=melac post_id=18765834 time=1682687747 user_id=139035]
I kakav je zakljucak kada se isplati seliti iz BiH i ja bih dodao jos i gdje se to isplati seliti?
- EU
- Svicarska/ Norveska/ Island
- Sjeverna Amerika
- Juzna polutka NZ/ Australija.
[/quote]

ja bih rado u australiju, ali me od svega najvise strah djinovskih paukova koji tamo zive.

[Comandini]

Citira ga Bosanac/Bosnjak na radu preko

Ja živim u Sarajevu

Oprosti, mislio sam da si vec otisao.
Poenta je uglavnom gore u madnera.

[aston_martin]

klima je divna u australiji stalno proljece i ljeto.

[Blixen]

Ja živim u Sarajevu

Oprosti

Sve 5
Mene na ovoj temi nervira pljuvanje prvenstveno po našoj djeci koja su otišla vani da probaju
Vrijeđa ih se
Naziva ih se pogrdnim imenima
Nekoliko likova konstantno pljuje po njima
Redaju teorije o užasnim gradovima širom EU

E zato i Miljenkov tekst
Ne serite (ne ti) drugima a do iza drugog svjetskog rata smo se bavili endemskim sifilisom

[karanana]

da mogu birat, i ja bi australija/novi zeland. ali ne mogu birat.

[Blixen]

I kakav je zakljucak

Prvo da se izvinete svi redom, da ne dobijete batine