“To je bio i kraj njegovog prodiranja u tursku carevinu, ali ujedno i kraj razvitka cvatućeg grada Sarajeva. Sarajevo je spaljeno, stanovništvo svih vera razbeglo se ili je pobijeno ili odvedeno u ropstvo. Grad se više nije nikad potpuno oporavio od tog udarca ni dostigao stari stepen bogatstva i lepote. Zajedno sa carevinom koja ga je osnovala, Sarajevo je početkom XVII veka zapalo u letargiju sporog dotrajavanja.”
Ivo Andrić, 15. mart 1975
Savojski je napad predvodio s, kako navodi u dnevniku, uzvisine koja dominira samim gradom.
“Turci su već bili sklonili najvrjednije stvari, ali su svejedno ostavili za sobom veliku količinu svakojake robe. Pred večer je grad planuo. Inače se nalazi na široku prostoru i potpuno je otvoren; ima 120 lijepih džamija. Sutradan sam još ostao u Sarajevu. Prepustili smo grad i svu okolicu vatri. Naš jurišni odred koji je progonio neprijatelja vratio se s bogatim plijenom i mnogo žena i djece, nakon sto su pobili svu silu Turaka”, opisao je u svom dnevniku Eugen napad na Sarajevo.
Kako se u dnevniku dalje navodi, mnogi kršćani su dolazili i molili da se sklone u Eugenov tabor, s nadom da napuste zemlju zajedno sa austrijskom vojskom. U Sarajevu je nakon napada, prema pisanju Franjevaca, ostalo oko tridesetak hiljada mahom seoskog i prigradskog stanovništva.
Skoro cijela infrastruktura grada je bila potpuno uništena, a veliki broj knjiga je izgorio u plamenu. Ipak, kako navodi Andras Riedlmayer, ekspert za uništenu islamsku vjersku i kulturnu baštinu, sarajevska Hagada, je nekako izbjegla tu sudbinu.
Mjesec ranije pokrećem temu jer sam nestrpljiv a 22.10. cu biti na Bobovcu
![Very Happy :D](./images/smilies/biggrin.gif)
Postavlja se pitanje zašto sarajevo nije bilo utvrđeno, imalo zidove koji će štititi grad...ili barem gradsko stanovništvo... kako su to bile neke druge utvrde...
![Confused :?](./images/smilies/confused.gif)
Kolika je praksa Osmanlija bila da prave utvrde fortifikacije i tome slično na Balkanu i generalno...ili su možda samo čuvali ili održavali one koje su osvojili?