apsidejzi wrote: ↑31/07/2022 09:13
Ovih dana je objavljen naucni rad u kojem je grupa istrazivaca napravila AI koji treba rijesiti neke probleme u fizici. Da bi ga testirali, dali su mu probleme koje mi vec znamo izracunati. Double pendulum (dvostruko klatno) je jedno od kompleksnijih fizikalnih kretanja i da bismo tacno izracunali kretanje tog klatna, mi koristimo cetiri varijable kroz trigonometrijske funkcije. AI je uspio tacno predviditi kretanje duplog klatna i za taj proces je koristio 4,7 varijabli. Kada su istrazivaci pregledali detaljnije kako je AI rijesio problem, ispostavilo se da su dvije varijable imale osobine trigonometrije u sebi ali druge dvije varijable su bile potpuno drugacije od ovih koje mi ljudi koristimo.
Ovo djeluje bezazleno, ali ustvari pokazuje da nas opis svijeta nije jedini opis istog. Fizika je napredovala mnogo u posljednjih par stotina godina, i mi smo konstantno gradili istu. Njutn je izmislio trigonometriju i tako nam olaksao matematicki prikaz problematike kompleksnih kretanja. Samo uvrstis varijable u njegovu formulu i dobijes tacno predvidjanje gdje ce koji objekat biti u odredjenom vremenu. Ovo se koristi u mnogim sferama ljudskog zivota. Bez njutnovih formula, ne bismo imali avione, automobile, manje vise sve sto je vezano za kretanje i pomjeranje masina.
MEDJUTIM, kada su naucnici ubacili video duplog klatna u AI svijet, oni su ocekivali da AI vrati slican opis Nutnovom. Ali AI to nije vratio. On je nasao dobar nacin da predvidja kretanje veoma precizno, ali nije koristio trigonometriju. Izmislio je drugaciji nacin da dobije tacan rezultat.
Ovo samo pokazuje da postoji i alternativni nacin razumjevanja svemira. I to ne samo jedan, nego vise njih. Na kraju teksta sam postavio link na github repository ovog AI-a i fazon je da se pri svakom novom treningu dobiju drugacije varijable ali rezultat bude i dalje tacan. Ovo "otkrice" je bitno iz razloga sto omogucava jos objektivniji pristup naucnom metodu. Mi ljudi smo robovi predrasuda a najgora predrasuda je ona koje nisi ni svjestan. To je kao da si zivotinja i velikom zoloskom vrtu gdje imas iluziju slobode a nisi ni svjestan da cim malo odmaknes imas zicu. Sad kad imamo ovaj alat mozemo ga iskoristiti za pronalazenje mozda boljih i kvalitetnijih rjesenja na razne probleme u fizici.
I na kraju, u naucnim krugovima je uvijek bilo prisutno pitanje kako bi nasa fizika izgledala u ocima svemiraca kada bismo ih sreli. Da li bi i oni imali matematiku kao mi, da li bi i oni imali E = mc2 ili F =ma i sl. Ova epizoda sa AI nam nagovjestava da najvjerovatnije ne bi. Postoje i alternativni nacini
PS: AI nije pronasao alternativnu fiziku samo na duplom klatnu. Ukupno je uradjeno 9 eksperimenata sa 9 razlicitih fizikalnih procesa. AI je uspio napraviti alternativnu fiziku u svih 9 i tacno izracunati sta ce se iduce dogoditi kada se eksperiment pokrene. Naucnici sada planiraju koristiti AI za eksperimente gdje i sami jos uvijek nemaju dobru fizikalnu teoriju. Ko zna, mozda nam AI pomogne da bolje shvatimo univerzum.
Kako izgleda kretanje klatna:
https://en.wikipedia.org/wiki/Double_pendulum
Malo detaljniji opis rada konkretno:
https://www.creativemachineslab.com/hid ... ables.html
Source code za AI:
https://github.com/BoyuanChen/neural-state-variables
Prvo, pogrešno je reći kako je "AI otkrio alternativnu fiziku", jer bi to značilo da je otkrio nove zakone prirode. Tvoj post to suštinski ne tvrdi, a pogotovo ne tvrdi članak koji si linkao.
Drugo, prema tvom upisu bi se dalo zaključiti kako je AI otkrio nove matematičke obrasce kojima opisujemo prirodne zakone. Međutim, čitanjem članka dolazimo do zaključka da ni to nije slučaj. Istraživači su koristili machine learning algoritam koji prepoznaje varijable relevantne za opisivanje određenog fizičkog sistema (npr. dvostrukog klatna). Algoritam je pronašao više varijabli nego ih prepoznaju ljudi, ali sami istraživači nisu u stanju da identificiraju koje su to dodatne varijable. Evo šta kažu:
After some probing, it appeared that two of the variables the program chose loosely corresponded to the angles of the arms. The other two remain a mystery, however. We tried correlating the other variables with anything and everything we could think about: Angular and linear velocities, kinetic and potential energy, and various combinations of known quantities, but nothing seemed to match perfectly. We knew the AI had found a valid set of four variables since it was making good predictions, but we don’t yet understand the mathematical language it is speaking.
Ako istraživač ne razumije šta je sistem ispljunuo, vjerovatno nije dobra ideja donositi revolucionarne zaključke. To što izbaci drugi broj varijabli svaki put kad se algoritam pokrene, čak i za isti sistem koji opisuje, dakle jednom će reći da dvostruko klatno ima 4.7 varijabli, a drugi put će izbaciti posve novi broj, meni zvuči kao problem sa algoritmom ili modelom, a ne problem sa razumijevanjem stvarnosti. A s obzirom da model navodno daje precizne rezultate, problem je vjerovatno u načinu na koji opisuje varijable.
Machine learning nije nikakva AI svijest na način na koji ljudi kolokvijalno razumijevaju istu. To je algoritam učenja kojem istraživači dadnu tzv. training set, koji sadrži problem i odgovore, da bi algoritam potom kreirao pattern dolaska od problema do odgovora, a koji zovemo model. Zatim se model primijeni na probleme koji nemaju odgovor.
Međutim, proces rješavanja problema još uvijek slijedi pattern koji je kreiran iz trening seta. Ponekad taj pattern nije odgovarajući, jer trening set nije bio odgovarajući za dati problem, pa model izbaci da je crnac zapravo čimpanza, što je već poznat primjer. Drugi put model daje smislene rezultate, ali to su još uvijek rezultati čije rješenje je algoritam provalio koristeći rješenja koja su čovjeku poznata.
Eh sad, ponekad algoritam provali patterne koji nas iznenade. Veze među varijablama, dinamičke obrasce, korelacije i potencijalne kauzacije. Ali očekivati da će nam algoritam dati ono što je uradio Njutn ili Ajnštajn...that ain't happening. Osim ako razvije vlastitu svijest, algoritam nikada neće izmisliti nešto poput trigonometrije.
Razlog zašto je AI dobar u šahu i sličnim igrama jeste upravo taj što se šah zasniva na jasnim pravilima, unutar kojih sistem može pukom kombinatorikom ili učenjem prethodnih igara uvijek izaći kao pobjednik. Međutim, ako treba doći do out of the box rješenja, AI uglavnom ispada full retard. Prikladna slika u prilogu.
