Gorivo je samo posljedica sveukupnog prenapuhanog ekonomskog balona u svijetu, a kojim diriguju najjaci proizvodjaci u svakoj bransi.
A sve je to "cijena" slobodnog trzista. Ovo, zapravo, samo dokazuje da je model slobodnog trzista neodrziv i da tu naprosto mora postojati striktna regulativa s tacno odredjenim gornjim limitima.
Ovako kako se stvari predstavljaju javnosti, svugdje, ispada da cijene bilo cega rastu same od sebe. A to naprosto nije tacno. Cijene bilo cega uvijek diktiraju prvi i drugi u lancu, a to su proizvodjaci. Na njih se onda nadovezuju drzave s porezima. I ovo su bukvalno uvijek osnovni uzroci i krivci za cijenu bilo cega.
Kad biste znali koje su stvarne proizvodne cijene stvari koje gledate i nosite svaki dan, a onda kad skontate koliko ste to platili, pozlilo bi vam.
Evo samo 1 primjer, nevezan za gorivo, ali lijepo ilustruje kako to ide. Npr. tene/patike. Udjete u prodavnicu, a ono cijena nekog Nike ober napumpanog sarenila 350 KM. Cijena proizvodnje tog para tena je, vjerovali ili ne, svega 5-6% ove prodajne cijene. Ali, Nike "stiti" brend, i njihova famozna "preporucena cijena", koju mora prihvatiti svaki koncesionar/prodavac ukoliko zeli prodavati taj brend je 350 KM, i on po ugovoru na svojim policama mora staviti tu cijenu. A taj par tena u nabavci njega, kao koncesionara, kostao je 25-30 KM, i proizvodjac je cak i na toj cijeni ostvario preko 100% profita.
Isto je s i naftom. Onaj sto je pumpa iz zemlje prodaje je po npr. 100$ za barel (159l), ili 0,63$ po litru. I ovo je vec uveliko prenapuhana cifra u kojoj se nalazi profit od preko 300%. Onda se na ovo dodaju cijene prevoza do rafinerije, pa cijene prerade u rafineriji (koje uspostavlja sama rafinerija), pa marza rafinerije, pa opet cijena prevoza do distributeram pa marza distributera/veletrgovca, pa cijena prevoza do maloprodaje, pa akcize, pa marza maloprodaje i porezi.
Kada se sve to sabere, taj cijeli lanac, dodje se do krajnje maloprodajne cijene po litru goriva koja je visa od proizvodne za 300+ %, ali je sve zapravo uzrokovano na dvije osnovne instance - proizvodjaci i drzavni nameti.
Ovako to izgleda...
