Sarajevo - u sta smo se pretvorili i mozemo li se popraviti

[piupiu]

Nargile su nezdrave i znatno opasnije od cigareta, tvrde naučni izvori. Večina su gosti nargila barova muškarci. Dok sam bila u Sarajevu, nisam nijednom vidjela ženu koja puši nargilu. Uvijek su druženja dominatno muška. Eto, pitaj njih u osobnom kulturnom uzdizanju.

Muzeji se posjećuju, a vrlo malo ih mjenjaju privremeni expo.

Nisi dobro gledala

Ima djevojaka koje to cuclaju, ali neuopredivo manje od frajera. A sto se muzeja tice, posjeceni su, ja sam svakog gosta iz raznih dijelova svijeta koji je ikada dosao u Sa odvela u Despica kucu, u Svrzinu kucu, u Muzej knjizevnosti, u Muzej ratnog djetinjstva,u Muzej Jevreja, na Alifakovac, u crkve i dzamije, pa necu ga voditi u shisha bar da mu pokazem be-ha kulturu. Bili su mi rekli dati diskont u Despica kuci, toliko sam puta bila. Onda,treba voditi klince da nesto lijepo nauce o sebi... ni s tim nisam imala problema.

[piupiu]

Pisao je vec Muha, bircuz bolan bio 50 godina. I ja se osipam na ove sisa barove i klijentelu ali nema veze ovo sa Makom Dizdarom. Porodica se "kolje" godinama oko zaostavstine.
Vjerovatno cekaju tantijeme....

Pa ne mora zato biti bircuz i narednih 50 godina. Zato sletis u Beograd, doceka te Ivo Andric od 5 metara, 'nas Nobelovac', a kod nas - haj, ba, ko ce to gledat, raju to ne zanima.... I onda Mak postane hrvatski pisac. A obojica nasi. Sami pali, sami se ubili.

[n+1]

'Možda bi trebalo poći od sebe. Koliko nas je zadnjih 6 mjeseci pročitalo knjigu, posjetilo muzej, ili izložbu? Drugim riječima, koliko prosječan građanin uopće osjeća potrebu za kulturom. Razlog zašto imamo nargila bar, a ne muzej, jeste u tome što nargila barove posjećujemo, a muzeje ne. Ponuda, potražnja, i sve to.

Ali cijela ova priča je malo zamagljena činjenicom da je baš riječ o nargila baru, s obzirom da FGR uglavnom iste percipira kao znakom dekadencije. Stoga je pravo pitanje: koliko nas bi radije posjetilo muzej nego omiljeno mjesto za izlazak, bez obzira o kakvom objektu se radilo?

Nargile su nezdrave i znatno opasnije od cigareta, tvrde naučni izvori. Večina su gosti nargila barova muškarci. Dok sam bila u Sarajevu, nisam nijednom vidjela ženu koja puši nargilu. Uvijek su druženja dominatno muška. Eto, pitaj njih u osobnom kulturnom uzdizanju.

Muzeji se posjećuju, a vrlo malo ih mjenjaju privremeni expo.

Jesi li posjećivala nargila barove? Ako jesi, ti si bila ta žena. Ako nisi, kako si mogla vidjeti?

[Maja The Bee]

i (a otišao je samo dio, ostali su tu, samo se to sad zove Istočno Sarajevo),

Ne bih da zakeram, ali ima Srba i u Sarajevu. Na potezu Stari Grad - ilidža...malo ih je i nisu govna.

To svakako, ali osvrnuh se na Čmoljin post od ranije, istina je da je mnogo Srba otišlo u komšiluk, što u Istočno Sarajevo, što u Srbiju.

[Logovan]

Nisi dobro gledala

Ima djevojaka koje to cuclaju, ali neuopredivo manje od frajera.

I jednih i drugih koliko hoćeš, gomila, ne dominira niko.

[auspuhc]

Nargile su nezdrave i znatno opasnije od cigareta, tvrde naučni izvori. Večina su gosti nargila barova muškarci. Dok sam bila u Sarajevu, nisam nijednom vidjela ženu koja puši nargilu. Uvijek su druženja dominatno muška. Eto, pitaj njih u osobnom kulturnom uzdizanju.

Muzeji se posjećuju, a vrlo malo ih mjenjaju privremeni expo.

Nisi dobro gledala

Pusti Muha. Ta samo lupa.

[piupiu]

Nisi dobro gledala

Pusti Muha. Ta samo lupa.

Ups. Greška. Nisam vama htjela replicirati.

[piupiu]

Ima djevojaka koje to cuclaju, ali neuopredivo manje od frajera.

I jednih i drugih koliko hoćeš, gomila, ne dominira niko.

Znalo se desiti da me rodjak odvede u jednu od tih pušionica na čaršiji i da tamo ne bude niti jedne jedine žene (osim mene, ali ja ne shishim ).

A vidjala sam tamo u Velikoj aviliji da sjedne po 5-6 cura i naruče crijevo, što jest' jest'.

[Chmoljo]

I jednih i drugih koliko hoćeš, gomila, ne dominira niko.

Znalo se desiti da me rodjak odvede u jednu od tih pušionica na čaršiji i da tamo ne bude niti jedne jedine žene (osim mene, ali ja ne shishim ).

[hadzinicasa]

I jednih i drugih koliko hoćeš, gomila, ne dominira niko.

Znalo se desiti da me rodjak odvede u jednu od tih pušionica na čaršiji i da tamo ne bude niti jedne jedine žene (osim mene, ali ja ne shishim ).

A vidjala sam tamo u Velikoj aviliji da sjedne po 5-6 cura i naruče crijevo, što jest' jest'.

oj ne znam bil' se smijala ili plakala...

[Hajvan]

Neki ljudi iz Sarajeva su skloni pretjerivanju, laganju, poganosti...mediji i političari...
Ima toga i u drugim gradovima, ali brate...otrovna sredina

Neki ljudi, koji su vecinom dosli u Sarajevo, skloni pretjerivanju, laganju, poganosti...mediji i političari...
Ima toga i u drugim gradovima, ali brate vecina ih je otisal u Sarajevo...otrovna sredine su ta mala mjesta

[Hakiz]

Nisi dobro gledala

Ima djevojaka koje to cuclaju, ali neuopredivo manje od frajera. A sto se muzeja tice, posjeceni su, ja sam svakog gosta iz raznih dijelova svijeta koji je ikada dosao u Sa odvela u Despica kucu, u Svrzinu kucu, u Muzej knjizevnosti, u Muzej ratnog djetinjstva,u Muzej Jevreja, na Alifakovac, u crkve i dzamije, pa necu ga voditi u shisha bar da mu pokazem be-ha kulturu. Bili su mi rekli dati diskont u Despica kuci, toliko sam puta bila. Onda,treba voditi klince da nesto lijepo nauce o sebi... ni s tim nisam imala problema.

Dođi na čvilu i maltu, tu su se sakrile te djevojke koje puše nargile. Zato ih ne vidiš na drugim mjestima.

[detroit-mercy]

moze i ovo komotno na temu.

Ali zato je tu patetika i ljiga u vidu čestitanja Božića ...što se tiče uposlenika, smetale su neke slične stvari i poslijeratnim uposlenicima tako da ovo nije ništa novo

http://treca-gimnazija.edu.ba/novosti/cestit-bozic-2/

http://treca-gimnazija.edu.ba/novosti/sretan-bozic/

Na svaki pomen da mi kao drustvo postajemo sve zatvoreniji i konzervativniji na covjeka se sruci gomila da mu kaze da nije tako, vidi mu glove, sta ti znas i sl. Ja vec godinama govorim, jer da se primjetiti u odsustvovanjima sa ovih prostora i povratcima nazad da se mijenjamo kao drustvo, da posajemo konzervativniji, zatvoreniji. Ali vazda ide ona, eto ti znas.

[KraljicaIzJajca]

Nisi dobro gledala

Ima djevojaka koje to cuclaju, ali neuopredivo manje od frajera. A sto se muzeja tice, posjeceni su, ja sam svakog gosta iz raznih dijelova svijeta koji je ikada dosao u Sa odvela u Despica kucu, u Svrzinu kucu, u Muzej knjizevnosti, u Muzej ratnog djetinjstva,u Muzej Jevreja, na Alifakovac, u crkve i dzamije, pa necu ga voditi u shisha bar da mu pokazem be-ha kulturu. Bili su mi rekli dati diskont u Despica kuci, toliko sam puta bila. Onda,treba voditi klince da nesto lijepo nauce o sebi... ni s tim nisam imala problema.

Ti si divna

[KraljicaIzJajca]

Znalo se desiti da me rodjak odvede u jednu od tih pušionica na čaršiji i da tamo ne bude niti jedne jedine žene (osim mene, ali ja ne shishim ).

A vidjala sam tamo u Velikoj aviliji da sjedne po 5-6 cura i naruče crijevo, što jest' jest'.

oj ne znam bil' se smijala ili plakala...

Grohotom se smijem

[KraljicaIzJajca]

Nargile su nezdrave i znatno opasnije od cigareta, tvrde naučni izvori. Večina su gosti nargila barova muškarci. Dok sam bila u Sarajevu, nisam nijednom vidjela ženu koja puši nargilu. Uvijek su druženja dominatno muška. Eto, pitaj njih u osobnom kulturnom uzdizanju.

Muzeji se posjećuju, a vrlo malo ih mjenjaju privremeni expo.

Jesi li posjećivala nargila barove? Ako jesi, ti si bila ta žena. Ako nisi, kako si mogla vidjeti?

Bašte vani tokom šetnje.

[broj dva]

o ima, ali uz manjak obraza, čovjek se sa pravom upita - nije li red da se prvo malo pure najede, pa da se onda vabi intelektualcem.

i tu onda se vidi jedna očita stvar - koliko god prije bilo bolje, bilo je nedovoljno bolje u smislu kulture, postojanja kritične mase intelektualne elite sa integritetom, koja nije otrpila svoje nacionalno raslojavanje (što i nije šteta, jer koja bi intelektualna elita sa integritetom to dozvolila), bilo je nedovoljno i te kritične mase građana sa manirom, jer se nametnulo ono lošije. da, pod vanrednim uslovima, ali ipak...

A kada smo dobili građane Chmoljo ?

U srednjovjekovnoj Bosni sa par zamaka , rimskim putevima i eventualno pokojim makadamskim , sa zemljanim kućama prekrivenim šindrom ?
Velmože , paževi , sveštenstvo i fukara , kmetovi , robovi , slobodni ljudi...

Za vrijeme Turske ?
Sitni pa krupni trgovci (sve 4 religije) su tek pred kraj Osmanske države počele ostavljati nekakve zadužbine javnog značaja iz kojih se mogla finansirati neka sirotinja da završi neke škole pa da se javi neko građanstvo ili neka građanska osnova.

Miloš Obrenović , srpski vladar koji je Srbiju doveo do gotovo formalne nezavisnosti , jedan od najbogatijih Srba svog vremena je bio potpuno nepismen čovjek. Opismenjavanje Srba i srpske države je započeo Vuk.S Karadžić uz pomoć Jerneja Kopitara na taj način što je Vuk preklinjao ovog Miloša da finansira pokoje izdanje "Rječnika srpskog" a ovaj je to finansirao i uz pomoć dvorske lude , "Amidže" , gađao Vuka sitnim predmetima i umirao od smijeha jer mu se moglo.

Osmansko građanstvo - vojska , janjičari , kadije , pokoji muhtar ili vezir...ostalo sve nepismeno , polupismeno , spletke , sukobi , korupcija , krađa...uglavnom sve gola raja i fukara osim ovih srednjovjekovnih paževa koji su postali begovi ili novih begova koji su bogatstva stekli ratovanjima kao poklon od države ili sultana.

Austrougarska dovodi svoje činovništvo i obrazovane ljude ali i pun vrag slavenske i neslavenske sirotinje.
Ko bi tada u to doba bez savremenog puta ili željeznice iz Praga , Beča ili Budimpešte dolazio u neku provinciju Bosnu da radi ?
Pa samo izuzetno plaćen čovjek. Dakle ili neki jak profesionalac koji se morao platiti basnoslovno ili neka sirotinja koja će činovničkim statusom u Bosni živjeti bolje nego po getoima pomenutih gradova.
Kad je Filipović 1878 okupirao Sarajevo ,izdao je naredbu da se grad temeljito očisti i da to traje nekoliko dana jer "odavno nešto prljavije u svom životu nije vidio" (parafraza) , dakle toliko o građanstvu Osmanskog perioda.
A Austrijanci nisu učili nas da budemo školovani radi nas , već radi sebe , radi svog interesa ili koristi.
Dakle tek je Austrija razvila prve klice građanstva ali je to bilo malo , premalo u odnosu na broj ljudi koji su gravitirali uz i oko grada Sarajeva.

Prva Jugoslavija nas je nabila nogom u dupe kao najgoru provinciju , Vrbaska banovina je imala blizu 80 % funkcionalno nepismenih a prvu Višu školu smo dobili tek 1939 godine.
I ovde je građanstvo bilo vezano uz trgovinu , povremene stipendije nadarenih , odnosno potomke bogataša koji su djecu mogli slati na dalja školovanja.

Šta je moglo naučiti sarajevsko/jugoslovensko dijete sa obavezna (samo) četiri razreda osnovne škole ?

Tek u drugoj Jugoslaviji , formiranjem sarajevskog Univerziteta 1945 , industrijalizacijom zemlje , masovnim zapošljavanjem u gradovima , masovnom izgradnjom gradova , te prilagođavanja i najnepismenijih ljudi savremenim tokovima života , počinje se javljati građanska svijest.
Grad se fizički udesetorostručio a i broj stanovnika je 1991 bio 8 puta veći u odnosu na 1945.

S obzirom da je društvo bilo socijalističko , profit nije bio u prvom planu , moglo se graditi društvo znanja i opšte svijesti ali nije bilo dovoljno vremena.

Socijalistička Jugoslavija nije mogla za efektivnih 30 godina (ostatak je bio raspad) promijeniti i izliječiti vijekovnu zaostalost svih elemenata i to joj se potpuno neopravdano spočitava.

Izgradnjom demokratskog društva i prve NACIONALNE države u Bosni i Hercegovini (jer za vrijeme socijalizma vladao je mrski Centralni komitet u Beogradu) , preuzeli smo odgovornost da izaberemo i gradimo u kom smjeru će ići ovo društvo.
Savjestan odnos prema javnom dobru , i pozitivnim normama ponašanja je osnov toga.

Predaleko smo ipak od bilo kakvog cilja izgradnje savremene i moderne države.
Nacionalni torovi nisu prepreka tome , svaki nacionalni tor je mogao biti mali raj za sebe , oaza.
Sve drugo je prepreka.

Sad mi je drago da nisam stranice preskako, prva liga komentar.

[hadzinicasa]

A kada smo dobili građane Chmoljo ?

U srednjovjekovnoj Bosni sa par zamaka , rimskim putevima i eventualno pokojim makadamskim , sa zemljanim kućama prekrivenim šindrom ?
Velmože , paževi , sveštenstvo i fukara , kmetovi , robovi , slobodni ljudi...

Za vrijeme Turske ?
Sitni pa krupni trgovci (sve 4 religije) su tek pred kraj Osmanske države počele ostavljati nekakve zadužbine javnog značaja iz kojih se mogla finansirati neka sirotinja da završi neke škole pa da se javi neko građanstvo ili neka građanska osnova.

Miloš Obrenović , srpski vladar koji je Srbiju doveo do gotovo formalne nezavisnosti , jedan od najbogatijih Srba svog vremena je bio potpuno nepismen čovjek. Opismenjavanje Srba i srpske države je započeo Vuk.S Karadžić uz pomoć Jerneja Kopitara na taj način što je Vuk preklinjao ovog Miloša da finansira pokoje izdanje "Rječnika srpskog" a ovaj je to finansirao i uz pomoć dvorske lude , "Amidže" , gađao Vuka sitnim predmetima i umirao od smijeha jer mu se moglo.

Osmansko građanstvo - vojska , janjičari , kadije , pokoji muhtar ili vezir...ostalo sve nepismeno , polupismeno , spletke , sukobi , korupcija , krađa...uglavnom sve gola raja i fukara osim ovih srednjovjekovnih paževa koji su postali begovi ili novih begova koji su bogatstva stekli ratovanjima kao poklon od države ili sultana.

Austrougarska dovodi svoje činovništvo i obrazovane ljude ali i pun vrag slavenske i neslavenske sirotinje.
Ko bi tada u to doba bez savremenog puta ili željeznice iz Praga , Beča ili Budimpešte dolazio u neku provinciju Bosnu da radi ?
Pa samo izuzetno plaćen čovjek. Dakle ili neki jak profesionalac koji se morao platiti basnoslovno ili neka sirotinja koja će činovničkim statusom u Bosni živjeti bolje nego po getoima pomenutih gradova.
Kad je Filipović 1878 okupirao Sarajevo ,izdao je naredbu da se grad temeljito očisti i da to traje nekoliko dana jer "odavno nešto prljavije u svom životu nije vidio" (parafraza) , dakle toliko o građanstvu Osmanskog perioda.
A Austrijanci nisu učili nas da budemo školovani radi nas , već radi sebe , radi svog interesa ili koristi.
Dakle tek je Austrija razvila prve klice građanstva ali je to bilo malo , premalo u odnosu na broj ljudi koji su gravitirali uz i oko grada Sarajeva.

Prva Jugoslavija nas je nabila nogom u dupe kao najgoru provinciju , Vrbaska banovina je imala blizu 80 % funkcionalno nepismenih a prvu Višu školu smo dobili tek 1939 godine.
I ovde je građanstvo bilo vezano uz trgovinu , povremene stipendije nadarenih , odnosno potomke bogataša koji su djecu mogli slati na dalja školovanja.

Šta je moglo naučiti sarajevsko/jugoslovensko dijete sa obavezna (samo) četiri razreda osnovne škole ?

Tek u drugoj Jugoslaviji , formiranjem sarajevskog Univerziteta 1945 , industrijalizacijom zemlje , masovnim zapošljavanjem u gradovima , masovnom izgradnjom gradova , te prilagođavanja i najnepismenijih ljudi savremenim tokovima života , počinje se javljati građanska svijest.
Grad se fizički udesetorostručio a i broj stanovnika je 1991 bio 8 puta veći u odnosu na 1945.

S obzirom da je društvo bilo socijalističko , profit nije bio u prvom planu , moglo se graditi društvo znanja i opšte svijesti ali nije bilo dovoljno vremena.

Socijalistička Jugoslavija nije mogla za efektivnih 30 godina (ostatak je bio raspad) promijeniti i izliječiti vijekovnu zaostalost svih elemenata i to joj se potpuno neopravdano spočitava.

Izgradnjom demokratskog društva i prve NACIONALNE države u Bosni i Hercegovini (jer za vrijeme socijalizma vladao je mrski Centralni komitet u Beogradu) , preuzeli smo odgovornost da izaberemo i gradimo u kom smjeru će ići ovo društvo.
Savjestan odnos prema javnom dobru , i pozitivnim normama ponašanja je osnov toga.

Predaleko smo ipak od bilo kakvog cilja izgradnje savremene i moderne države.
Nacionalni torovi nisu prepreka tome , svaki nacionalni tor je mogao biti mali raj za sebe , oaza.
Sve drugo je prepreka.

Sad mi je drago da nisam stranice preskako, prva liga komentar.

ja sam ga fulila pa mi drago sto si ga ti citirao.

[husoboss]

Evo biće nam bolje...

[Hakiz]

Parking, dva mjesta za invalide. Parkirana dca automobila sa naljepnicama za invalide. Sve 5.

Ali, likovi ne parkiraše na mjesta za auto, nego na mjesta predviđena za kolica kada se izlazi iz auta.

Nema nam spasa.

[Bloo]

Kulturu jednog grada čine ljudi. Poslije Drugog svj rata, komunisti su održavali kurseve o načinu života u gradu, itd. Ovdje se bukvalno desilo raseljenje nosilaca nekadašnje kulture Sarajeva. Nosioci sadašnje kulture su ovo šta vidimo i o čemu pričamo. Tako je kako je. I do Sarajlija da skontaju šta žele od Sarajeva.

Kulturu ovdje razumijevam kao koncept suprotan prirodi, nastao na temelju zabrane, odnosno zabrane prirodnosti, gdje preoblikovanje ili nadogradnja ili kultiviranje predstavljaju potiskivanje izvorišnih snaga života. Pored toga, kultura kao sistem zabrana nastoji stvoriti „pitomo tijelo“ koje će biti u funkciji kulturnog razvoja i kulturnog potvrđivanja i konstituiranja. Za razliku od Ničea i Frojda, Teri Igltonova teza jeste da su priroda i kultura u dijalektičkom odnosu, da se međusobno ne suprotstavljaju, već nadopunjuju. U knjizi „Ideja kulture“ Iglton smatra prirodu sirovom građom koju kultura obrađuje i daje joj ljudski značajan oblik. Odnosno, za Igltona kultura je prirodno stanje čovjeka, kultura mora biti već potencijalno prisutna u ljudskoj prirodi da bi se uspostavila. I sama potreba za kulturom navještava kako u prirodi nešto nedostaje, pa tako kultura predstavlja dosezanje višeg stepena života koje je svojstveno samo ljudima. Iglton priznaje kako kultura podrazumijeva pridržavanje pravila, ali pridržavanje pravila nije ni pitanje anarhije niti autokracije, jer neko ko je, recimo, u cijelosti izuzet od kulturnih pravila, nije time ništa slobodniji od onog za koga možemo reći da je podvrgnut pravilima kulture, odnosno njen rob.

Nasuprot Igltonu, Frojd kulturu razumijeva kao vještačku, represivnu, ubilačku pojavu koja ne dozvoljava čovjeku da bude sretan zabranjujući mu da ispolji elementarne životodavne snage. Za Frojda, ali i za Ničea, naša borba da ovladamo prirodom jeste ustvari pogubna vladavina nad samim sobom, jer se mi, u borbi za civiliziranost, odričemo svojih nagona i svoje tjelesnosti, dakle vitalističkih snaga. Frojd u tekstu „Nelagodnost u kulturi“ navodi tri izvora patnje: premoć prirode, trošnost našeg tijela i nesavršenstvo ustanova koje upravljaju vezama među ljudima u porodici, državi i društvu.
Ahmed Isanović

Kultura je zapravo neprirodna, te se "divljaci" u Sarajevu zapravo ponašaju prirodno. Oni su nesputani, prirodni, neopterećeni u iskazivanju svog "jastva" onakvog kakvo jeste...homo naturalis

[no_sikiriki]

Nasuprot Igltonu, Frojd kulturu razumijeva kao vještačku, represivnu, ubilačku pojavu koja ne dozvoljava čovjeku da bude sretan zabranjujući mu da ispolji elementarne životodavne snage. Za Frojda, ali i za Ničea, naša borba da ovladamo prirodom jeste ustvari pogubna vladavina nad samim sobom, jer se mi, u borbi za civiliziranost, odričemo svojih nagona i svoje tjelesnosti, dakle vitalističkih snaga. Frojd u tekstu „Nelagodnost u kulturi“ navodi tri izvora patnje: premoć prirode, trošnost našeg tijela i nesavršenstvo ustanova koje upravljaju vezama među ljudima u porodici, državi i društvu.
Ahmed Isanović

Kultura je zapravo neprirodna, te se "divljaci" u Sarajevu zapravo ponašaju prirodno. Oni su nesputani, prirodni, neopterećeni u iskazivanju svog "jastva" onakvog kakvo jeste...homo naturalis

Hakiz 3

[Hakiz]

Nasuprot Igltonu, Frojd kulturu razumijeva kao vještačku, represivnu, ubilačku pojavu koja ne dozvoljava čovjeku da bude sretan zabranjujući mu da ispolji elementarne životodavne snage. Za Frojda, ali i za Ničea, naša borba da ovladamo prirodom jeste ustvari pogubna vladavina nad samim sobom, jer se mi, u borbi za civiliziranost, odričemo svojih nagona i svoje tjelesnosti, dakle vitalističkih snaga. Frojd u tekstu „Nelagodnost u kulturi“ navodi tri izvora patnje: premoć prirode, trošnost našeg tijela i nesavršenstvo ustanova koje upravljaju vezama među ljudima u porodici, državi i društvu.
Ahmed Isanović

Kultura je zapravo neprirodna, te se "divljaci" u Sarajevu zapravo ponašaju prirodno. Oni su nesputani, prirodni, neopterećeni u iskazivanju svog "jastva" onakvog kakvo jeste...homo naturalis

Hakiz 3

Šta Hakiz?

Šta 3?



Misliš, istomišljenici Frojd, Niče i ja?

Nadavno, veliki umovi...

[no_sikiriki]

Hakiz 3

Šta Hakiz?

Šta 3?

Ma vamo nešto.

[Hakiz]

Šta Hakiz?

Šta 3?

Ma vamo nešto.

Sačekaj, u ponoć ću sa ostalom dvojicom prohaberati pa ću ti reći.