Jugoslavija - Jugosloveni

[_BataZiv_0809]

I placat ce gorivo preko 3 marke

[dr_Evil]

Drzavne robne rezerve ce drzati Bingo, a ulje ce poskupiti 300% 3 dana nakon premijerovog obecanja da nece i da su narance nebitne.

Hvala, ko ode zadnji nek ugasi light!

[Bosanski_pastuh]

Jeli ovo neka zajebancija? Jel ja sanjam ova pitanja?

Jugoslavija-Jugoslaveni ... nikad dovoljno prožvakana tema

Trebalo bi pitati nekog Čeha ili Slovaka da li želi Čehoslovački pasoš? – dakle, države koja više ne postoji
Jako puno debilnih komentara, izdvojio bi onaj o "malom-neznatnom YU dugu"
"Dug sedamdesetih je bio gotovo neznatan 4 milijarde dolara"
Ne navodim autora debilnog komentara ... "ekonomski stručnjak" će se sam prepoznati
Postoji "kalkulator kompariranja snage-vrijednosti US Dolara od 1914.g pa sve do danas"
Nije isto 4 mlrd US $ prije 50-60 godina i danas ...

U nastavku možemo očekivati već poznate parole: "ko nas zavadi" i onu poznatu sportsku: "uff, da smo ostali zajedno - šta bismo svijetu radili u sportu"

Da nije bilo Jugoslavije i da se pitala tadasnja Hrvatska, danas bi ti nick bio istra_it.

[istra_hr]

@B_p

... da nona ima jaja, zvala bi se dida

[ljubicasti limun]

Jugoslavija-Jugoslaveni ... nikad dovoljno prožvakana tema

Trebalo bi pitati nekog Čeha ili Slovaka da li želi Čehoslovački pasoš? – dakle, države koja više ne postoji
Jako puno debilnih komentara, izdvojio bi onaj o "malom-neznatnom YU dugu"
"Dug sedamdesetih je bio gotovo neznatan 4 milijarde dolara"
Ne navodim autora debilnog komentara ... "ekonomski stručnjak" će se sam prepoznati
Postoji "kalkulator kompariranja snage-vrijednosti US Dolara od 1914.g pa sve do danas"
Nije isto 4 mlrd US $ prije 50-60 godina i danas ...

U nastavku možemo očekivati već poznate parole: "ko nas zavadi" i onu poznatu sportsku: "uff, da smo ostali zajedno - šta bismo svijetu radili u sportu"

Da nije bilo Jugoslavije i da se pitala tadasnja Hrvatska, danas bi ti nick bio istra_it.

da se nije pitala Hrvatska s kraja 80tih i pocetka 90tih, a da se pitala tadasnja Jugoslavija, nick bi mu bio istra_sr.

[dr_Evil]

Da nije bilo Jugoslavije i da se pitala tadasnja Hrvatska, danas bi ti nick bio istra_it.

da se nije pitala Hrvatska s kraja 80tih i pocetka 90tih, a da se pitala tadasnja Jugoslavija, nick bi mu bio istra_sr.

Opet netacno, Jugoslavija je odbranila i obranila Hrvatsku i BiH. Da se nije pitala Juga, tj. da je cika Bogic Bogicevic kao Srbin i predsjednik tada dao zeleno svjetlo JNA da proglasi vanredno stanje, ne bi bilo Hrvatske.

Malo cinjenica molim vas sviju. Nije JNA otvoreno nikada napala BiH, Hrvatsku, a ni Srbiju(valjda je trebala Srbiju prvo cim su ukinuli autonomiju Kosova).

Ostatci JNA jesu naoruzali kerove rata, i dali im svu mogucu logistiku i cettnnicko ljudstvo, a bogam i plate. Da je Bogi pristao sve bi to drugacije izgledalo.

Ne porediti Jugu sa onim sta se uradilo nakon druga Tita jedinog.

Svima ovima sta pricaju nacija i jezik, hajde da malo odrzimo cas historije. BiH nije postojala vec par godina kada je nastala Titova Jugoslavija, upravo je Tito i braca komunisti je vratili u zivot. Nije Tito ukinuo Bosnjake kao naciju, ne gospodo to je uradjeno mnogo ranije, citaj jos za Austrije kada su otpadci begovata govorili Elhamdulilah ja sam Srbin samo sa nadom da ce im neko ili netko vratiti polozaj, a nastavljeno za vrijeme stare Juge. Upravo su Tito i komunisti vratili Bosnjake u historiji kada su prebacili malo m u veliko M. Zvuci glupo iz sadasnje perspektive, ali to je enorman uspjeh.

Beli smo se bili razguili se vrati historijsko ime, ne treba ti pitat. Ne zaboravite da su begovati prodali i vjeru i naciju samo da se ponisiti nacionalizacija imovine.

Spam tema jeste, ali ne mogu ovih novih historicara i istoricara sta ruse Boska Buhu ni nacrtane.

[palermo]

mogu li moderatori ovu temu prebaciti negdje na podforum-humor....ili tako nešto

[istra_hr]

mogu li moderatori ovu temu prebaciti negdje na podforum-humor....ili tako nešto

[BosniakB]

Jugoslavija-Jugoslaveni ... nikad dovoljno prožvakana tema

Trebalo bi pitati nekog Čeha ili Slovaka da li želi Čehoslovački pasoš? – dakle, države koja više ne postoji
Jako puno debilnih komentara, izdvojio bi onaj o "malom-neznatnom YU dugu"
"Dug sedamdesetih je bio gotovo neznatan 4 milijarde dolara"
Ne navodim autora debilnog komentara ... "ekonomski stručnjak" će se sam prepoznati
Postoji "kalkulator kompariranja snage-vrijednosti US Dolara od 1914.g pa sve do danas"
Nije isto 4 mlrd US $ prije 50-60 godina i danas ...

U nastavku možemo očekivati već poznate parole: "ko nas zavadi" i onu poznatu sportsku: "uff, da smo ostali zajedno - šta bismo svijetu radili u sportu"

toliko o bajnoj exyu ekonomiji
živjelo se vještački na račun zelembaća, dolara i opet je bankrotirala 1982.g.
nešto kao Grčka u novije vrijeme

[BosniakB]

Bankrot Jugoslavije: Ekonomski krah 1982. koji nikad nije službeno objavljen

AUTOR
ZORAN VITAS
02. 09. 2014.

Naftna kriza je strašno pogodila Jugoslaviju koja je htjela svu svoju industriju zasnivati na do tada jeftinoj nafti. Slijedila je oskudica deviza i nafte, a to je prouzročilo i sekundarnu krizu nekih elementarnih proizvoda, a ne samo da se neko vrijeme vozilo automobile po pravilu par - nepar. Bila je oskudica deterdženata, toalet-papira i nekih trivijalnih artikala


Mnogi ne znaju da je bivša država doživjela bankrot. Iako službeno to nikada nije objavljeno, po svemu smo 80-e godine proživjeli u propaloj ekonomiji. Koliko je današnja Hrvatska blizu ili daleko od tadašnje Jugoslavije ili Argentine s početka stoljeća?

Jugoslaviji se to dogodilo 1982. iako to nikada nije službeno objavljeno. Činjenično je stanje bilo takvo da je bivša država zaista bankrotirala. Teško je zamisliti nekoga tko bi o tome kvalificiranije progovorio od samog pokojnog Stipe Šuvara. On je u jednom intervjuu Radiju Slobodna Evropa o toj kobnoj godini rekao sljedeće:

- To je bilo veliko posttitovsko vrijeme, doba velikih previranja u Jugoslaviji i ekonomske krize. Naftna kriza je strašno pogodila Jugoslaviju. Već se tada trošilo 12 do 13 milijuna tona godišnje nafte, a Jugoslavija je htjela sve zasnivati, svu svoju industriju na do tada jeftinoj nafti. Cijena nafta je onda strašno skočila na svjetskom tržištu, slijedila je oskudica deviza i nafte, a to je prouzročilo i sekundarnu krizu nekih elementarnih proizvoda, a ne samo da se neko vrijeme vozilo automobile po pravilu par - nepar. Bila je oskudica deterdženata, toalet-papira i nekih trivijalnih artikala - govorio je tada Šuvar.


Povjesničar i predavač hrvatske i europske povijesti na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli Igor Duda u svojoj knjizi "Pronađeno blagostanje" na vrlo razumljiv način objašnjava kako je do krize uopće došlo.

Prema njemu, začetak potrošačkoga društva u Jugoslaviji započeo je još 1958. godine Kardeljevim Programom Saveza komunista Jugoslavije. Navodi kako se više analitičara tijekom osamdesetih složilo kako je do kretanja nizbrdo došlo zbog neusklađenosti gospodarskog i političkog sustava, kontradikcije koju je izazvalo spajanje dvaju načela: gospodarski sustav temeljio se na samoupravljanju, a politički na vertikalnoj subordinaciji i monopolu. Tržišni socijalizam doveo je do jačanja skupine nazvane tehnomenadžeri pa poslije 1972. dolazi do zaokreta uslijed kojega dogovorna ekonomija potiskuje načelo tržišta, piše Duda.

U svjetskim su razmjerima sedamdesete godine obilježile dvije naftne krize, a ponašanje jugoslavenskog gospodarstva u međukriznom razdoblju umnogome je odredilo sudbinu zemlje u osamdesetima. Prvu krizu iz 1973.-1974. Jugoslavija nije osjetila jer je stigla jeftina nafta iz Libije, ali problemi su nastali tijekom druge krize 1979.-1980. Duda objašnjava kako su te prijelomne 1980. na naplatu stigli troškovi burnog razvoja jer dugotrajan kvantitativan rast nije uspijevao postići zadovoljavajuću kvalitetu. Brzu deagrarizaciju, ekstenzivan rast investicija i zaposlenosti pratili su spor rast proizvodnosti te nedostatak intenzivnoga rasta s djelotvornom upotrebom resursa i novih tehnologija, što je dovelo do smanjene konkurentnosti u inozemstvu i deficita u bilanci plaćanja koja se pokrivala sve većim vanjskim zaduživanjem.

Krediti i nove emisije novca pokrivali su investicije koje su nastojale ostvariti dugoročnim planovima predviđenu nerealno visoku stopu rasta, objašnjava Duda. Od polovice sedamdesetih (dakle od novog Ustava 1974., op.a.) samostalno su se mogle zaduživati i republike, što je ubrzavalo njihov razvoj, no svaka se republika ponašala kao da će dug u ime federacije vraćati netko drugi. Proizvodnja i potrošnja bile su iznad realnih mogućnosti, a njihov rast bio je utemeljen na sredstvima iz inozemstva koja su prelazila kreditnu sposobnost zemlje, gospodarstva i stanovništva, objašnjava Igor Duda.

Poznati su podaci i priča o rastu zaduženja kojem nije bio krivac samo porast cijena nafte. Brojni javni izvori jasno navode porazne brojke koje se vječito citiraju u bilo kojoj analizi. Na početku zaduživanja Jugoslavije cijena kapitala bila je veoma povoljna. Na svjetskom tržištu novca kamatna se stopa kretala 1975. 5,8%, 1976. 5,1%, 1977. 5,5%. Dotad su dugovi Jugoslavije narasli na devet i pol milijardi dolara. Kapital se nudio u neslućenim razmjerima koji su i iskorišteni.

Potkraj 1978. zbio se radikalni preokret na tržištu novca i kapitala. Vlada SAD-a promijenila je monetarnu politiku zadržavši i dalje kontrolu nad emisijom novca, a ispustivši kontrolu nad kamatama koje su u 1978. skočile na 8,8%, u 1979. na 12,1%, u 1980. na 14,2%, a u 1981. na 16,8%. Cijena se kapitala povećala gotovo trostruko. Bio je to znak za uzbunu, znak da se prekine daljnje uzimanje kredita. Rukovodstva su postupila suprotno. Dugovi su rasli:
1977. 9,540 milijardi dolara,
1978. 11,833 milijardi,
1979. 14,952 milijardi,
1980. 18,395 milijardi,
1981. 20,804 milijardi dolara.
U godinama vrtoglavoga skoka kamata dug se povećavao za više nego dvostruko. Trgovinski deficit ubrzano je rastao:
1977. iznosio je 4.376 milijuna dolara, 1978. 4.315 milijuna,
1979. 7.225 milijuna,
pokrivenost pak uvoza izvozom padala je: sa 66,2% u 1976.
na 54,6% u 1977. i
na 48,5% u 1979.

Zaduživanje i ulaganje osjetilo se u povećanju životnog standarda pa je i realna vrijednost plaće u drugoj polovici sedamdesetih dosegnula najviše vrijednosti u povijesti Jugoslavije. Kardelj je upozoravao na opasnosti vanjskog zaduživanja, no Tito se odupirao restriktivnim mjerama. Građani su dobro zarađivali i živjeli, no dugoročno je to bila samoubilačka politika zbog koje se Jugoslavija s kraja sedamdesetih činila Potemkinovim selom. Investicijski val sedamdesetih događao se dok su sve razvijenije zemlje poslije prve ratne krize usporavale proizvodnju i zapošljavanje te smanjivale investicije i potrošnju. Potkraj 1979., uoči izbijanja krize, savezna vlada je odlučila devalvirati dinar za oko 30% kako bi stimulirala izvoz, a poskupila uvoz kao odgovor na katastrofalni trgovinski deficit i goleme otplate dugova. Tito uoči smrtne bolesti nije odobrio devalvaciju jer nije podnosio da pada međunarodni ugled zemlje, rekavši delegaciji savezne vlade i: "... lako je vama devalvirati. To se može i s pola mozga, a gdje vam je bila pamet da ste dopustili da do toga uopće dođe."

https://m.vecernji.hr/amp/vijesti/bankr ... jen-958472

[BosniakB]

I placat ce gorivo preko 3 marke

u jugi se nije moglo ni kupit jedno vrijeme
osim na bonove

i by the way, nije 3 KM zbog interne stvari, nego zbog globalne, i u Njemačkoj će bit 3 eura
tako da spominjanje 3 marke za benzin, niđe veze ni s čim

1980-ih je u Jugoslaviji poskupio benzin, evo kako se to objašnjavalo vozačima

NEKE stvari se u povijesti ponavljaju, a kad je Balkan u pitanju, poskupljenja su jedan od relikta prošlosti koji žive i danas, a služe za dodatno punjenje proračuna.

U suradnji s Yugopapirom prisjećamo se 1980. godine, kada su zabilježena drastična poskupljenja benzina. Kako se tada formirala cijena benzina i kakva su opravdanja servirana narodu za poskupljenje, pročitajte u nastavku.

Srpanj 1980: Poslije svakog povećanja cijena nafte i benzina obavezno se povećava i porezni udio i to, prije svega, na teret vozača koji već štede, ali ne i onih potrošača što enormno troše i rasipaju mazut...

Kada su, prije pet-šest godina, strani turisti napuštali Jugoslaviju, vraćajući se kući, punili su rezervoare svojih automobila. Susjedi Talijani prelazili su na našu stranu da kupe, za njih jeftiniji benzin.

Danas, stranci pune rezervoare pre nego što nas posjete, a Talijanima se više ne isplati da skoknu po gorivo.

Zašto je benzin kod nas toliko skup?

Ranko Ivanović iz Poslovne zajednice organizacija naftne privrede Petrolunion, navodi dva osnovna razloga: sve skuplju sirovu naftu na svjetskom tržištu i velika porezna davanja.

To znači da svjetske cijene crnog zlata diktiraju uvjete igre: i najmanjim njegovim poskupljenjem administrativno određena cijena benzina vapi za izmjenom. U svemu tome rafinerije imaju vrlo malo manevarskog prostora. One ne odlučuju ni pošto će kupiti naftu ni pošto će je prodati.

Neto cijena našeg benzina je među najvišim u Europi. Da li to znači da kupujemo skupu naftu? - pitamo Momčila Bajića iz Općeg udruženja za naftnu privredu.

- U usporedbi s drugima, nafta koju kupujemo je među srednje skupim. Najveće količine uvozimo iz SSSR-a (33.5 dolara po barelu) i Iraka (32 dolara) a kupujemo i nešto malo skuplje nafte iz Libije (38 dolara) i Nigerije (37 dolara).

Pored visoke cijene, zemlje izvoznice su "crno zlato" opteretile i izvoznim taksama, čime izvlače ekstraprofite. Razlika između skupe i jeftine nafte - to je razlika u izvoznim taksama.

Benzin je skup i zbog niže produktivnosti u našim rafinerijama, smatra Momčilo Bajić. Pored toga, kod nas se cijena derivata nafte u rafinerijama oblikuje po principu pokrivanja troškova.

Da se ne bi opteretila privreda, cijena mazuta je prilično niska. Gubici koje stvara jeftini mazut nadoknađuju se previsokom cijenom benzina i dizel goriva, to jest iz džepa onih koji voze privatne automobile.

Priči o cijeni benzina nije ovdje kraj. Da je, benzin super bi se prodavao po 8.5 a regular po 7.5 dinara. Ostatak do 16.50 dinara zauzima stavka porezi i takse.

Skup benzin, s administrativnim nametima postaje još skuplji. Od osam dinara po litri, koliko se plaća iznad neto cijene, najveći dio odlazi u proračun (5.6 dinara od supera, a 5.00 od regulara). Za izgradnju i održavanje ovih naših, ne baš dobrih cesta dajemo 2.4 dinara po litri.

Porezima bi trebalo smanjiti i potrošnja naftinih derivata, rekli su nam u Saveznom sekretarijatu za financije.
Međutim, benzin, kojeg u ukupnoj količini derivata crnog zlata ima najmanje (oko 15 %), oporezovan je najviše (66%), dok je mazut, u koji odlazi najveća količina uvezene nafte (više od 30 %), oporezovan minimalno (8.7%).

U Saveznom sekretarijatu za financije su nam rekli da će kod nas benzin biti jeftiniji kada mazut bude imao manji udio u preradi nafte.

Ranko Ivanović smatra da je nelogično što se svakim povećanjem rafinerijske cijene, povećava i porezni udio.
Posebna tema

Posljednjim povećanjem cijene benzina porez je smanjen sa 80.8 na 65.9 % za super i sa 83.9 na 66.3 % za regular. Ali apsolutni iznos je, ipak, povećan.

Do poskupljenja za porez je izdvajano 4.9 dinara po litri supera (4.6 kod regulara), a od poskupljenja davanja iznose 5.6 dinara kod supera (5 dinara kod regulara).

"Porez kao činilac koji smanjuje potrošnju možda i ima opravdanja, ali bi novac, tako dobiven, trebalo namjenski koristiti za istraživanje goriva koja će zamijeniti naftu", naglašava Ivanović.

Bajić i Ivanović se slažu gdje je izlaz: prilikom prerade nafte proizvoditi više benzina, a manje mazuta. Naravno, smanjiti i porezna opterećenja. Kažu: ako već nafta poskupljuje u svijetu, ne mora da se povećava i porez, što je, bez sumnje, posebna tema za razgovor.

Napisao: Zoran Jovanović (Auto svet, 1980.)

https://www.index.hr/auto/clanak/1980ih ... 10659.aspx

[detroit-mercy]

Jeli ovo neka zajebancija? Jel ja sanjam ova pitanja?

Nista mi nije jasno osim prvog pitanja ali i to samo u slucaju da ga pita Eskim, Australijanac ili Zimbabveandjanin ali i to pod uslovom da niko od njih nije gledalo televiziju od 90ih godina pa do danas.

(opet procitam sva pitanja, za svaki slucaj i opet ne mogu da vjerujem sta citam).

Pitalac, u svakom slucaju, zelim ti sve najbolje u zivotu

Pitanje je vrlo jednostavno.
Da li se moze otici iz ove zemlje i traziti azil ili useljenicka viza u nekoj naprednoj drzavi kao sto je Švedska pod izgovorom da kao "Jugosloven" vise nemam svoju drzavu ?

Mislim da je pitanje jako glupo

[Bosanski_pastuh]

da se nije pitala Hrvatska s kraja 80tih i pocetka 90tih, a da se pitala tadasnja Jugoslavija, nick bi mu bio istra_sr.

Ne porediti Jugu sa onim sta se uradilo nakon druga Tita jedinog.

Nacionalisti uglavnom mijesaju petokraku za kokardu, pa mogu i ja staviti na instagram montiranu sliku da karindzam J-Lo, ali to nije to. Takva slika nacionalistima daje opravdanje za njihov nacionalizam. Ne zele prihvatiti cinjenice poput toga da su Istra i dijelovi Dalmacije u Hrvatskoj zahvaljujuci Jugoslaviji, uostalom da nije bilo partizana i Jugoslavije nakon drugog svjetskog rata Boga pitaj da li bi Hrvatska ikad vise i postojala nakon svoje vrlo mracne uloge, da je BiH obnovila temelje drzavnosti zbog Jugoslavije itd. JNA pod Milosevicem je vec druga prica i pokusaj Velike Srbije, a ne Jugoslavija. To su fakti, ali ja ne osporavam to da velikosrpska drzava sa prividom Jugoslavije vise nije bila prihvatljiva. Upravo ovo sto dr_Evil konstatuje.

[detroit-mercy]

Negiraš identitet naroda kojem pripadam, svodiš ga klonu jedan na level kao i Dodik, na vjersku zajednicu. Nek' si ti jugosloven, zakuri me bolac za nepostojeću kategoriju u Ustavu . Poštuj Ustav države

A za forumska pravila će ti drugi reć'.

Molim, ne razumijem. Čiji identitet negiram? Religijski, da.
Negiram religije i mislim da bi bilo lijepo da ih svako drži za sebe, i da ateista sam. Da li je to zločin?
Država koja ima populaciju kao BIH ne može mrdnuti s mjesta ako će je tri religije voditi! Meni je to logični, izvini ako si se našao prozvan.

Eki, od kada su Srbi i Hrvati religijski identiteti

[detroit-mercy]

Ono sto je bilo pocetkom sedamdesetih na ovim prostorima je bilo jako blizu necemu sto se zove utopija.
Da li ce ikada igdje vise biti. Cisto sumnjam!

De ba odvadi malo, ne morata sad bas ici iz krajnjosti u krajnjost, jedni kazu nije nista valjalo, drugi kazo fantasticno uredjenje . Istina je uvijek negdje u sredini.

[dr_Evil]

Ne porediti Jugu sa onim sta se uradilo nakon druga Tita jedinog.

Nacionalisti uglavnom mijesaju petokraku za kokardu, pa mogu i ja staviti na instagram montiranu sliku da karindzam J-Lo, ali to nije to. Takva slika nacionalistima daje opravdanje za njihov nacionalizam. Ne zele prihvatiti cinjenice poput toga da su Istra i dijelovi Dalmacije u Hrvatskoj zahvaljujuci Jugoslaviji, uostalom da nije bilo partizana i Jugoslavije nakon drugog svjetskog rata Boga pitaj da li bi Hrvatska ikad vise i postojala nakon svoje vrlo mracne uloge, da je BiH obnovila temelje drzavnosti zbog Jugoslavije itd. JNA pod Milosevicem je vec druga prica i pokusaj Velike Srbije, a ne Jugoslavija. To su fakti, ali ja ne osporavam to da velikosrpska drzava sa prividom Jugoslavije vise nije bila prihvatljiva. Upravo ovo sto dr_Evil konstatuje.

To je to, sve su republike izgubile WWII i bile na pogresnoj strani historije, samo je Titova Juga izasla na pravoj strani historije.

Da nije tako ne bi Tudjman uveo u ustav da je pravni nasljednik RHR, a ne NDH. Iako on jeste nastavio gdje AntO stao, ali pravno je znao da mu nikada ne bi to proslo, morao se nasloniti na antifasisicku tekovinu.

Treba istri_HR :

18. svibnja 1941. godine, točno u 12:30 je Pavelić potpisao ugovore kojima se praktički čitava Dalmacija te neki drugi dijelovi primorja daju Italiji. Tim ugovorom je pod talijanskom upravom završilo oko 400.000 Hrvatica i Hrvata. A bio je to tek prvi od niza ugovora kojima će NDH raditi sve veće i veće ustupke talijanskim "saveznicima". Drugim rimskim ugovorom uspostavljena je Druga zona, demilitarizirana, u kojoj NDH nije smjela imati bilo kakve vojne objekte niti graditi ratnu mornaricu, a kontrolu su preuzeli Talijani. Poslano je oko 200.000 vojnika, a s njima su došli i talijanski policajci i civilni dužnosnici kako bi držali pod kontrolom sve što se u toj zoni događa. Ogroman trošak alternativne državne uprave nije snosila Italija kako bi se očekivalo od, de facto, okupacijske vojne sile, već je Pavelić izdvajao iz državnog proračuna nezamislive svote novca kako bi Talijani bili novčano podmireni. U trećoj zoni talijanskog utjecaja, najudaljenijoj od mora, NDH je imala potpunu samostalnost, ali samo na papiru

Da su braca komunisti imali gresaka, jesu i to kardinalnih. Ali ovo drustvo danas je izgradjeno samo za korumpirane i pokvarene, i samo takvi ih mogu braniti

[istra_hr]

@ Dr Evil

pogrešnom se obraćaš; ja sam jako svjestan svega navedenog ... da pratiš moje postove vidio bi

Žalosno je da danas mnogi u HR, a naročitu u Dalmaciji, Zadru npr, zaboravljaju Pavelićeve "ustupke" Italiji i Njemačkoj
Ja sam ponosan na Partizanski dio HR povijesti, a sramim se NDH, kao što se sramim današnjih Thompsona

[ljubicasti limun]

da se nije pitala Hrvatska s kraja 80tih i pocetka 90tih, a da se pitala tadasnja Jugoslavija, nick bi mu bio istra_sr.

Opet netacno, Jugoslavija je odbranila i obranila Hrvatsku i BiH. Da se nije pitala Juga, tj. da je cika Bogic Bogicevic kao Srbin i predsjednik tada dao zeleno svjetlo JNA da proglasi vanredno stanje, ne bi bilo Hrvatske.

Malo cinjenica molim vas sviju. Nije JNA otvoreno nikada napala BiH, Hrvatsku, a ni Srbiju(valjda je trebala Srbiju prvo cim su ukinuli autonomiju Kosova).

Ostatci JNA jesu naoruzali kerove rata, i dali im svu mogucu logistiku i cettnnicko ljudstvo, a bogam i plate. Da je Bogi pristao sve bi to drugacije izgledalo.

Ne porediti Jugu sa onim sta se uradilo nakon druga Tita jedinog.

Svima ovima sta pricaju nacija i jezik, hajde da malo odrzimo cas historije. BiH nije postojala vec par godina kada je nastala Titova Jugoslavija, upravo je Tito i braca komunisti je vratili u zivot. Nije Tito ukinuo Bosnjake kao naciju, ne gospodo to je uradjeno mnogo ranije, citaj jos za Austrije kada su otpadci begovata govorili Elhamdulilah ja sam Srbin samo sa nadom da ce im neko ili netko vratiti polozaj, a nastavljeno za vrijeme stare Juge. Upravo su Tito i komunisti vratili Bosnjake u historiji kada su prebacili malo m u veliko M. Zvuci glupo iz sadasnje perspektive, ali to je enorman uspjeh.

Beli smo se bili razguili se vrati historijsko ime, ne treba ti pitat. Ne zaboravite da su begovati prodali i vjeru i naciju samo da se ponisiti nacionalizacija imovine.

Spam tema jeste, ali ne mogu ovih novih historicara i istoricara sta ruse Boska Buhu ni nacrtane.

right. samo se ti tjesi.
cuj, Jugoslavija odbranila Hrvatsku i BiH? Kako? Tako sto ih je pokusala sravniti sa zemljom, tako sto je poklala i masakrirala stanovnistvo? Izvrsila genocid? Na koji nacin je tacno Jugoslavija odbranila Hrvatsku i BiH od JNA? Cuj, nije JNA nikad otvoreno napala BiH? To su tehnikalije o kojima pricas i cinicne su i, iskreno, isko na nivou argumentacije nekog jos uvijek pogubljenog ruralca koji se kune Titom, za samara su. Reci to gradjanima Sarajeva cijim su to oruzjem gadjani haman 5 godina? Odluka Bogica Bogicevica bila je samo njegova moralna odluka i bila je simbolicna, no nije puno doprinijela da se rat zaustavi. I spominjucu to kao neku vrlinu Jugoslavije je malo je reci bezobrazno s obzirom sto se desavalo nakon toga. JNA je itekako sv*savala po BiH i Hrvatskoj, neovisno o tome je li imala koncenzus Predsjednistva ili ne. To su, kako rekoh, tehnikalije. Za samara. Hrvatska i BiH bi svakako nastavile postojati.

Mozda je Jugoslavija igrala ulogu 41. ili 45., ali je od kraja 70tih pa sve do kulminacije 91. razvaljivala BiH i Hrvatsku na sve moguce nacine. Mozda ih je spasila na pocetku od Italije i NDH, ali samo zato da bi ih pripojila, when the time was right, jbnoj i sada mrtvoj Velikoj Srbiji. Tu odluka Bogica Bogicevica nikakvu ulogu u vecoj slici nije vise igrala. Isto tako, Jugoslaviju koja je odbranila Hrvatsku i BiH od fasizma, dakle Jugoslaviju na pocetku, cinili su i antifasisti Hrvatske i BiH, dakle Hrvati i Muslimani (jer vam/im nisu dali da se legitimno zovete/zovu ni Bosnjacima ni Bosancima), a ne neki vec postojeci narod Jugosloveni. Nije ih dakla Jugoslavija odbranila, vec hrvatski i bosanski narod koji ce tek dati pristanak da Jugoslavija nastane. Na zalost.


Drug moj, te price o Titu i benevolentnoj Jugoslaviji prosipaj po Beogradu. Tamo cete neka karikatura Boska Buhe ili njegov hibrid ili Titov hibrid sa Drazom Mihajlovicem, docekati s mezom i rakijom i govoriti "nas Bosanac" dok ti ne pocnu udarati cvoke po glavi i guzici kako su i navikli, tj. kako ste ih navikli. Jer, budimo realno, you are asking for it. A ti ces im, pretpostavljam, odgovarati na cistom srpsko-hrvatskom jeziku, jer svoga nemas, ili ipak samo srpskom.

[ljubicasti limun]

Sto se tice ovog pasusa o "otpacima begovata koji su govorili elhamdullilah, ja sam Srbin", prvo sto je i ovo za samara jer je bezobrazno i bez ikakvog postovanja, ali sta ocekivati od starih prekaljenih partijasa, jel? - sta je sa gradjanima Jugoslavije koji su 60tih prisilno posrbljavani? Bez njihovog pristanka u licnim kartama i drugdje im je pisalo nacionalnost - Srbin, Srpkinja. Dakle, muslimanima, za Hrvate ne znam da li se to desavalo. Iz iskustva moje porodice, a vjerujem da ih ima jos. Niko od njih medjutim nije rekao, elhamdullilah, ja sam Srbin/Srpkinja, vec su se godinama borili da im se upise nesto drugo. ali su zato zavrsavali u recimo banjaluckoj crnoj kuci jer su izjasnjavali kao Bosnjaci.

de jos malo pricajte kako je Jugoslavija bila dobra

[dr_Evil]

right. samo se ti tjesi.
cuj, Jugoslavija odbranila Hrvatsku i BiH? Kako? Tako sto ih je pokusala sravniti sa zemljom, tako sto je poklala i masakrirala stanovnistvo? Izvrsila genocid? Na koji nacin je tacno Jugoslavija odbranila Hrvatsku i BiH od JNA? Cuj, nije JNA nikad otvoreno napala BiH? To su tehnikalije o kojima pricas i cinicne su i, iskreno, isko na nivou argumentacije nekog jos uvijek pogubljenog ruralca koji se kune Titom, za samara su. Reci to gradjanima Sarajeva cijim su to oruzjem gadjani haman 5 godina? Odluka Bogica Bogicevica bila je samo njegova moralna odluka i bila je simbolicna, no nije puno doprinijela da se rat zaustavi. I spominjucu to kao neku vrlinu Jugoslavije je malo je reci bezobrazno s obzirom sto se desavalo nakon toga. JNA je itekako sv*savala po BiH i Hrvatskoj, neovisno o tome je li imala koncenzus Predsjednistva ili ne. To su, kako rekoh, tehnikalije. Za samara. Hrvatska i BiH bi svakako nastavile postojati.

Mozda je Jugoslavija igrala ulogu 41. ili 45., ali je od kraja 70tih pa sve do kulminacije 91. razvaljivala BiH i Hrvatsku na sve moguce nacine. Mozda ih je spasila na pocetku od Italije i NDH, ali samo zato da bi ih pripojila, when the time was right, jbnoj i sada mrtvoj Velikoj Srbiji. Tu odluka Bogica Bogicevica nikakvu ulogu u vecoj slici nije vise igrala. Isto tako, Jugoslaviju koja je odbranila Hrvatsku i BiH od fasizma, dakle Jugoslaviju na pocetku, cinili su i antifasisti Hrvatske i BiH, dakle Hrvati i Muslimani (jer vam/im nisu dali da se legitimno zovete/zovu ni Bosnjacima ni Bosancima), a ne neki vec postojeci narod Jugosloveni. Nije ih dakla Jugoslavija odbranila, vec hrvatski i bosanski narod koji ce tek dati pristanak da Jugoslavija nastane. Na zalost.


Drug moj, te price o Titu i benevolentnoj Jugoslaviji prosipaj po Beogradu. Tamo cete neka karikatura Boska Buhe ili njegov hibrid ili Titov hibrid sa Drazom Mihajlovicem, docekati s mezom i rakijom i govoriti "nas Bosanac" dok ti ne pocnu udarati cvoke po glavi i guzici kako su i navikli, tj. kako ste ih navikli. Jer, budimo realno, you are asking for it. A ti ces im, pretpostavljam, odgovarati na cistom srpsko-hrvatskom jeziku, jer svoga nemas, ili ipak samo srpskom.

Opet brkas kruske i jabuke. Nije Jugoslavija pobila ljude, nije Jugoslavija izvrsila genocid, i nije JNA u svakom slucaju. To je uradila Miloseviceva krnja Jugoslavija, citaj velika Srbija.

Referirati na Miloseviceve postrojbe, legalne i nelegalne kao na JNA i na Jugoslaviji je bio cilj velikosprskih agresora i njihovih trabajta u obliku SDA, HDZ, itd.

Da Bogic nije glasao protiv oni bi imali priliku da nas sve legalno pokolju, ovako su to morali uraditi nelegalno i sa dijelom snaga. TO BiH, da ista ona koju je Alija ukinuo i sve kasarne dao Srbima za crno ispod nokata bi u tom slucaju trebala da te kolje,a ne da te brani.

Da li su ostatci JNA napunili prvu masovnu grobnicu u BiH, da jesu(ako ne znas koja je skokni do Mostara malo). DA li je JNA mogla sravniti u potpunosti Hercegovinu da je imala legitimitet, a ne samo prilikom postrojavanja u Mostaru da kaze, mi sada idemo ko god hoce od Srba oruzje dobit ce i to je sve, naravno!

Vi ljudi mastate ako mislite da smo se borili protiv JNA. A na kraju dana svi vlazno mastamo da smo se borili ikako, i da je ovo bio rat. Ovo je bio sukob tipa Bejrutskih milicija, bez ikakvih znacajnih akcija do kraja rata(a i to pod NATOM), sa i jedne strane.

Citav sukob je bio samo ratni zlocin nad civilima, sa razlogom da se Jugoslavija vise nikad ne sastavi, jer razina mrznja je bespovratna. I 100% ostvaren cilj.

Da Milosevic je zaista htio sacuvati Jugu, makar sto se tice BiH bi to ostvario bez problema. Kad je poceo(a namjerno iz gore prilozenog) ubijati civile, puniti masovne grobnice, silovati, onda je jasno bilo da se ne cuva Jugoslavija nego pravit etnicki cist teritorij Velike srbije, i Alijinog begovata. Alija je prvi ukinuo gradjansku drzavu i zaveao zastavu sa HDZ-om i SDS-om, umjesto sa SDP-om jer se rusila Juga i komunisti.

Nema meni brata ni u cetniku ni ustasi(katolickom jal muslimanskom), sve je to ista zumra, bez obzira kakav dres obuku.

[BosniakB]

Ono sto je bilo pocetkom sedamdesetih na ovim prostorima je bilo jako blizu necemu sto se zove utopija.
Da li ce ikada igdje vise biti. Cisto sumnjam!

De ba odvadi malo, ne morata sad bas ici iz krajnjosti u krajnjost, jedni kazu nije nista valjalo, drugi kazo fantasticno uredjenje . Istina je uvijek negdje u sredini.

istina je da je SFRJ imao najbolje ekonomske preduslove da bude primljena u EU od svih bivših socijliastičkih država koje su bile pod ruskom šapom, ali je sve sjebo krmak Milošević, koji je i srušio SFRJ, i nastojao da na tim ruševinama stvori "novu" krnju Jugoslaviju tačnije veliku srbiju

Slovenci ih, kao i uvijek, pametniji od ostalih, na vrijeme pročitali!!!

na 14. kongresu SKJ 1991. je definitvno bio raspad !!!

[dr_Evil]

Sto se tice ovog pasusa o "otpacima begovata koji su govorili elhamdullilah, ja sam Srbin", prvo sto je i ovo za samara jer je bezobrazno i bez ikakvog postovanja, ali sta ocekivati od starih prekaljenih partijasa, jel? - sta je sa gradjanima Jugoslavije koji su 60tih prisilno posrbljavani? Bez njihovog pristanka u licnim kartama i drugdje im je pisalo nacionalnost - Srbin, Srpkinja. Dakle, muslimanima, za Hrvate ne znam da li se to desavalo. Iz iskustva moje porodice, a vjerujem da ih ima jos. Niko od njih medjutim nije rekao, elhamdullilah, ja sam Srbin/Srpkinja, vec su se godinama borili da im se upise nesto drugo. ali su zato zavrsavali u recimo banjaluckoj crnoj kuci jer su izjasnjavali kao Bosnjaci.

de jos malo pricajte kako je Jugoslavija bila dobra

Prvo, pojma nemas, nikome nije prisilno upisivano. Pisalo se neopredijeljen, kako su se i moji pisali dok nisu imali izbora. Tvoji su vjerovatno se upisali jer su imali neku licnu korist od toga, tipa posao ili stan (Da bilo je prednosti ako si Srbin), pa se kasnije izvlacili.

Ja sam govorio da je pojam Bosnjak ukinut ranije, a zahvaljujuci begovatu, da ponovimo historiju. A ti ponovno procitaj citav post da vidis da referiram na Austrougarsku i staru Jugu.

[BosniakB]

Sto se tice ovog pasusa o "otpacima begovata koji su govorili elhamdullilah, ja sam Srbin", prvo sto je i ovo za samara jer je bezobrazno i bez ikakvog postovanja, ali sta ocekivati od starih prekaljenih partijasa, jel? - sta je sa gradjanima Jugoslavije koji su 60tih prisilno posrbljavani? Bez njihovog pristanka u licnim kartama i drugdje im je pisalo nacionalnost - Srbin, Srpkinja. Dakle, muslimanima, za Hrvate ne znam da li se to desavalo. Iz iskustva moje porodice, a vjerujem da ih ima jos. Niko od njih medjutim nije rekao, elhamdullilah, ja sam Srbin/Srpkinja, vec su se godinama borili da im se upise nesto drugo. ali su zato zavrsavali u recimo banjaluckoj crnoj kuci jer su izjasnjavali kao Bosnjaci.

de jos malo pricajte kako je Jugoslavija bila dobra

Prvo, pojma nemas, nikome nije prisilno upisivano. Pisalo se neopredijeljen, kako su se i moji pisali dok nisu imali izbora. Tvoji su vjerovatno se upisali jer su imali neku licnu korist od toga, tipa posao ili stan (Da bilo je prednosti ako si Srbin), pa se kasnije izvlacili.

Ja sam govorio da je pojam Bosnjak ukinut ranije, a zahvaljujuci begovatu, da ponovimo historiju. A ti ponovno procitaj citav post da vidis da referiram na Austrougarsku i staru Jugu.

[snijeg_led]

Bankrot Jugoslavije: Ekonomski krah 1982. koji nikad nije službeno objavljen

AUTOR
ZORAN VITAS
02. 09. 2014.

Naftna kriza je strašno pogodila Jugoslaviju koja je htjela svu svoju industriju zasnivati na do tada jeftinoj nafti. Slijedila je oskudica deviza i nafte, a to je prouzročilo i sekundarnu krizu nekih elementarnih proizvoda, a ne samo da se neko vrijeme vozilo automobile po pravilu par - nepar. Bila je oskudica deterdženata, toalet-papira i nekih trivijalnih artikala


Mnogi ne znaju da je bivša država doživjela bankrot. Iako službeno to nikada nije objavljeno, po svemu smo 80-e godine proživjeli u propaloj ekonomiji. Koliko je današnja Hrvatska blizu ili daleko od tadašnje Jugoslavije ili Argentine s početka stoljeća?

Jugoslaviji se to dogodilo 1982. iako to nikada nije službeno objavljeno. Činjenično je stanje bilo takvo da je bivša država zaista bankrotirala. Teško je zamisliti nekoga tko bi o tome kvalificiranije progovorio od samog pokojnog Stipe Šuvara. On je u jednom intervjuu Radiju Slobodna Evropa o toj kobnoj godini rekao sljedeće:

- To je bilo veliko posttitovsko vrijeme, doba velikih previranja u Jugoslaviji i ekonomske krize. Naftna kriza je strašno pogodila Jugoslaviju. Već se tada trošilo 12 do 13 milijuna tona godišnje nafte, a Jugoslavija je htjela sve zasnivati, svu svoju industriju na do tada jeftinoj nafti. Cijena nafta je onda strašno skočila na svjetskom tržištu, slijedila je oskudica deviza i nafte, a to je prouzročilo i sekundarnu krizu nekih elementarnih proizvoda, a ne samo da se neko vrijeme vozilo automobile po pravilu par - nepar. Bila je oskudica deterdženata, toalet-papira i nekih trivijalnih artikala - govorio je tada Šuvar.


Povjesničar i predavač hrvatske i europske povijesti na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli Igor Duda u svojoj knjizi "Pronađeno blagostanje" na vrlo razumljiv način objašnjava kako je do krize uopće došlo.

Prema njemu, začetak potrošačkoga društva u Jugoslaviji započeo je još 1958. godine Kardeljevim Programom Saveza komunista Jugoslavije. Navodi kako se više analitičara tijekom osamdesetih složilo kako je do kretanja nizbrdo došlo zbog neusklađenosti gospodarskog i političkog sustava, kontradikcije koju je izazvalo spajanje dvaju načela: gospodarski sustav temeljio se na samoupravljanju, a politički na vertikalnoj subordinaciji i monopolu. Tržišni socijalizam doveo je do jačanja skupine nazvane tehnomenadžeri pa poslije 1972. dolazi do zaokreta uslijed kojega dogovorna ekonomija potiskuje načelo tržišta, piše Duda.

U svjetskim su razmjerima sedamdesete godine obilježile dvije naftne krize, a ponašanje jugoslavenskog gospodarstva u međukriznom razdoblju umnogome je odredilo sudbinu zemlje u osamdesetima. Prvu krizu iz 1973.-1974. Jugoslavija nije osjetila jer je stigla jeftina nafta iz Libije, ali problemi su nastali tijekom druge krize 1979.-1980. Duda objašnjava kako su te prijelomne 1980. na naplatu stigli troškovi burnog razvoja jer dugotrajan kvantitativan rast nije uspijevao postići zadovoljavajuću kvalitetu. Brzu deagrarizaciju, ekstenzivan rast investicija i zaposlenosti pratili su spor rast proizvodnosti te nedostatak intenzivnoga rasta s djelotvornom upotrebom resursa i novih tehnologija, što je dovelo do smanjene konkurentnosti u inozemstvu i deficita u bilanci plaćanja koja se pokrivala sve većim vanjskim zaduživanjem.

Krediti i nove emisije novca pokrivali su investicije koje su nastojale ostvariti dugoročnim planovima predviđenu nerealno visoku stopu rasta, objašnjava Duda. Od polovice sedamdesetih (dakle od novog Ustava 1974., op.a.) samostalno su se mogle zaduživati i republike, što je ubrzavalo njihov razvoj, no svaka se republika ponašala kao da će dug u ime federacije vraćati netko drugi. Proizvodnja i potrošnja bile su iznad realnih mogućnosti, a njihov rast bio je utemeljen na sredstvima iz inozemstva koja su prelazila kreditnu sposobnost zemlje, gospodarstva i stanovništva, objašnjava Igor Duda.

Poznati su podaci i priča o rastu zaduženja kojem nije bio krivac samo porast cijena nafte. Brojni javni izvori jasno navode porazne brojke koje se vječito citiraju u bilo kojoj analizi. Na početku zaduživanja Jugoslavije cijena kapitala bila je veoma povoljna. Na svjetskom tržištu novca kamatna se stopa kretala 1975. 5,8%, 1976. 5,1%, 1977. 5,5%. Dotad su dugovi Jugoslavije narasli na devet i pol milijardi dolara. Kapital se nudio u neslućenim razmjerima koji su i iskorišteni.

Potkraj 1978. zbio se radikalni preokret na tržištu novca i kapitala. Vlada SAD-a promijenila je monetarnu politiku zadržavši i dalje kontrolu nad emisijom novca, a ispustivši kontrolu nad kamatama koje su u 1978. skočile na 8,8%, u 1979. na 12,1%, u 1980. na 14,2%, a u 1981. na 16,8%. Cijena se kapitala povećala gotovo trostruko. Bio je to znak za uzbunu, znak da se prekine daljnje uzimanje kredita. Rukovodstva su postupila suprotno. Dugovi su rasli:
1977. 9,540 milijardi dolara,
1978. 11,833 milijardi,
1979. 14,952 milijardi,
1980. 18,395 milijardi,
1981. 20,804 milijardi dolara.
U godinama vrtoglavoga skoka kamata dug se povećavao za više nego dvostruko. Trgovinski deficit ubrzano je rastao:
1977. iznosio je 4.376 milijuna dolara, 1978. 4.315 milijuna,
1979. 7.225 milijuna,
pokrivenost pak uvoza izvozom padala je: sa 66,2% u 1976.
na 54,6% u 1977. i
na 48,5% u 1979.

Zaduživanje i ulaganje osjetilo se u povećanju životnog standarda pa je i realna vrijednost plaće u drugoj polovici sedamdesetih dosegnula najviše vrijednosti u povijesti Jugoslavije. Kardelj je upozoravao na opasnosti vanjskog zaduživanja, no Tito se odupirao restriktivnim mjerama. Građani su dobro zarađivali i živjeli, no dugoročno je to bila samoubilačka politika zbog koje se Jugoslavija s kraja sedamdesetih činila Potemkinovim selom. Investicijski val sedamdesetih događao se dok su sve razvijenije zemlje poslije prve ratne krize usporavale proizvodnju i zapošljavanje te smanjivale investicije i potrošnju. Potkraj 1979., uoči izbijanja krize, savezna vlada je odlučila devalvirati dinar za oko 30% kako bi stimulirala izvoz, a poskupila uvoz kao odgovor na katastrofalni trgovinski deficit i goleme otplate dugova. Tito uoči smrtne bolesti nije odobrio devalvaciju jer nije podnosio da pada međunarodni ugled zemlje, rekavši delegaciji savezne vlade i: "... lako je vama devalvirati. To se može i s pola mozga, a gdje vam je bila pamet da ste dopustili da do toga uopće dođe."

https://m.vecernji.hr/amp/vijesti/bankr ... jen-958472

mozda glupo pitanje al ko je vratio dug i kad?

[BosniakB]

naslijedile su ga države nastale raspadom SFRJ