Nije cijela Skenderija bila dzamija, više Dom Mladih,na ovoj slici se vidi dzamija.
Bila je i tekija, gdje je ona stajala,nisam siguran, dzamija je sagrađena do nje,prema ovim podacima, ali je dugo nema. Ovdje se opisuje hronologija.
Kada je Skender-beg Mihajlović od 1485. do 1490. godine po drugi put bio bosanski namjesnik, izgradio je na mjestu današnjeg Centra Skenderija nakšibendijsku tekiju i imaret. Na lijevoj obali Miljacke sagradio je tekiju nakšibendijskog reda, do nje imaret i musafirhanu, do kojih je doveo vodu sa Soukbunara, te nekoliko česmi.Na drugoj obali Miljacke napravio je veliki dvor, do njega karavansaraj s jedanaest dućana u prizemlju i povezao ih mostom preko Miljacke. Oko tih objekata se razvija mahala Skender-begova, koja je imala svoj mali trg (čaršiju) na mjestu gdje je današnji park ispred Općine Centar. Njegov sin Mustafa beg Skenderepašić je 1518. godine uz očevu tekiju podigao prvu potkupolnu džamiju u Bosni i Hercegovini i za njeno održavanje ostavio veliki posjed zvani Vesela Straža u blizini grada Akhisara (Prusca). Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije s džamije je skinut olovni pokrov pod izlikom da ga treba zamijeniti bakrenim, što se nikada nije dogodilo, pa se kupola urušila, a ostatak građevine srušio se do 1935. godine, ostavljajući za sobom samo munaru. Munara džamije je uklonjena 1960. godine radi izgradnje sportskog centra.
Naime, 60-ih godina, dok je na tom području bilo i fudbalsko igralište, donosi se odluka o izgradnji KSC Skenderija. Uklanja se munara i pravi se veliki betonski most pored poznatog Ajfelovog mosta. Tih godina počinje rasti i Centar Skenderija koji danas poznajemo. Jedinstveno je djelo arhitekata Živorada Jankovića, Halida Muhasinovića i Ognjena Malkina.
U njemu se prepliću prostori namijenjeni raznorodnim sportskim događajima, kulturnim manifestacijama različitih obima, te brojni ugostiteljski objekti, a 1969. godine, kada je otvorena, dobila je nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
A, otvorena je tačno na današnji dan prije 50 godina, 29. novembra 1969. godine
.
By the way, da je neko prokletstvo sto je izgrađeno na tlu dzamije, ne bi skoro 20 i nešto godina radila uspješno, pa i više, računajući godine iza rata do otvaranja trznih centara. Mnogi možda ne znaju da su sadašnja pedijatrija i ginekologija na Jezeru skoro cijela na groblju napravljena. Kad budete prolazili, pogledsjte na onoj zelenoj površini i sad ima starih nišana. Nisu jedna sestra i doktori imali čudna isksustva iz nocnih smjena. Više njih mi je to potvrdilo.
bio sam ubjedjen da njih nema vise od 30tak. Znam samo kad sam prisustvovao useljenju u kancelariju da se opet nekakav Salmir iz BH Telecoma morao zvati da ti preko stele zavrsi prikljucke 
onaj domar iz Skenderije samo slijeze ramenima. Dodje lola iz BHT, tutnes mu petobu na kafu, on se hvali kako ima brod na moru 
