INFLACIJA-poskupljenja, divljanje na tržištu BiH

[teskeredzic_22]

U ovoj situaciji jedino profitira komunistički sistem, kao što je profitirao za vrijeme velike depresije. Tada je SSSR iz krize izašao neokrznut.....

U dvadesetim i tridesetim najveća rak - rana Sovjetskog saveza je bila GLAD.

Dva miliona ljudi je imalo unutrašnju migraciju da bi iz Ukrajine i Bjelorusije pobjeglo od gladi.

Bilo kakvi kineski podaci danas su itekako upitni.
Istina je svakako da je to najbrže rastuća ekonomija ali netransparentnost njihovih podataka dovodi u sumnju svaku moguću informaciju iz te zemlje koja nije realno uporediva s ostatkom svijeta.

[Truba]

Komunjare lazu

Al se svaka generacija lijepi na te bajke



Zasto je njemacka morala novac tiskati ako je imala 27 milijardi rezervi
Zar se nesto i francuska ne pita?

[ExNihilo]

Ne, inflacija kroz koju prolazimo nema veze sa programima kvantitativnog otpuštanja (i.e. "štampanja para") centralnih banaka Amerike, Evrope i drugih razvijenih zemalja. Što bi valjda trebalo biti jasno najprije nama u Bosni i Hercegovini: naša centralna banka nema pravo da upravlja količinom novca u opticaju (tj. da štampa pare) niti drugim instrumentima monetarne politike, pa ipak prolazimo kroz najveću inflaciju u historiji konvertibilne marke.

Kako nema? Populacija u Europi pada i za 80 godina past ce za 150 miliona, vecinom u EU. Tad ce da bude i gore. Znaci pada populacija, sranje s Koronom i svim ostalim, rjesenje stajncaj lovu, i zaduzuj se. Pametno nema sta. A mi smo visak te nastajncane love dobili na razne nacine vecinom preko kredita pa smo dobili inflaciju i jos pride dug koji za par dekada necemo moc mozda uopste vracat.

Pad populacije je deflatoran (vodi smanjenju, a ne povećanju cijena) zbog toga što smanjenje populacije vodi smanjenju potrošnje, a smanjena tražnja za proizvodima i uslugama znači da cijene padaju. Tako da je pad populacije, zapravo, jedan od bitnih razloga zašto iole ozbijniju inflaciju razvijeni svijet nije vidio 40 godina.

[ExNihilo]

Komunjare lazu

Al se svaka generacija lijepi na te bajke



Zasto je njemacka morala novac tiskati ako je imala 27 milijardi rezervi
Zar se nesto i francuska ne pita?

Nijemci su hiperkonzervativni. Da su se oni pitali, ne bi bilo kvantitativnog otpuštanja. Srećom, pitala sa Evropska centralna banka.

[nepass1]

Tad nisam znao da maslac ima rok

[Sanjarko]

Kako nema? Populacija u Europi pada i za 80 godina past ce za 150 miliona, vecinom u EU. Tad ce da bude i gore. Znaci pada populacija, sranje s Koronom i svim ostalim, rjesenje stajncaj lovu, i zaduzuj se. Pametno nema sta. A mi smo visak te nastajncane love dobili na razne nacine vecinom preko kredita pa smo dobili inflaciju i jos pride dug koji za par dekada necemo moc mozda uopste vracat.

Pad populacije je deflatoran (vodi smanjenju, a ne povećanju cijena) zbog toga što smanjenje populacije vodi smanjenju potrošnje, a smanjena tražnja za proizvodima i uslugama znači da cijene padaju. Tako da je pad populacije, zapravo, jedan od bitnih razloga zašto iole ozbijniju inflaciju razvijeni svijet nije vidio 40 godina.

U razvijenom svijetu do sad nije padala populacija nego je rasla ili bila stabilna zbog TFRa i migracija. Sad tek treba da pocne da pada u cijelom svijetu populacija sem Afrike i nesto Azije. Bit ce viska love u opticaju po glavi stanovnika u odnosu na prije. Ako produktivnost se nepodigne sta mislis sta ce se desit.

Nama u Bosni se to vec dogadza, ima vise love, pada populacija, produktivnost slaba, sranje s Koronom i svim i jos PDV nam dize inflaciju svake godine. Drzava ga prikuplja sve vise, a on dize cijene sve vise. Imao sam rad negdje napisan kako porezi i porezna politika, u nas PDV i akcize dizu cijene, stvaraju sve vecu inflaciju.

[Sanjarko]

‎četvrtak, ‎2. ‎novembar ‎2017

18:32:52


Rast Prikupljenih Poreza

Sto drzava prikuplja svake godine vise poreza. Zato sto poskupljuju proizvodi svake godine i sa samim tim poskupljenjem proizvoda drzava sve vise prikuplja poreza na te proizvode i samim tim se stvara i vjestacki izazvana inflacija, poskupljenje proizvoda sve vece sa tim porezima koji se ne smanjuju srazmjerno koliko su poskupili proizvodi tako da porezi sami dizu cijenu proizvoda i poskupljuju ih i stvaraju inflaciju tako da proizvod koji je prije recimo kostao 10 km na koji se placao 2 km poreza kada poskupi na 12 km se placa 3 km poreza ili 1 km poreza vise i samim tim se vise prikuplja poreza jer cijene proizvoda rastu, i samim tim porezi izazivaju inflaciju, poskupljenje proizvoda sve vecu. Tako da poslije poskupe vecinom jos vise proizvodi sa sve vecim porezom koji sve vise placa jer je proizvod poskupio a drzava u skladu sa poskupljenjem proizvoda nije smanjila porez na taj proizvod. /Pisao sam nesto o ovome negdje ali ne znam sta i gdje./


‎petak, ‎10. ‎novembar ‎2017

10:52:22


Rastu porezi svake godine u Bosni. 10% porasli ove godine jer rastu cijene proizvoda pa samim tim rastom cijene proizvoda uzrokuju i rast poreza i vece prihode od poreza drzavi kao sto se vidi. Inflacija cijena proizvoda i poreza se desava iako im stoji PDV isti a akcize povecavaju na gorivo, duhan, i mislim na ostalu visokotarifnu robu na koje uzimaju porez akcizni, na akcize. A prihodi naroda stoje isti ili ne rastu ni blizu kao cijene prozivoda i porez.

Ne znam zakrzljao sam sa matematikom pa da izrazim matematicki. Nesto X kostalo 10 km, na to se uzimalo PDV 20% [zaokruzeno 17 na 20 radi lakseg racunanja], uzimalo se 2 km poreza. To isto X poskupilo na 12 km, uzima se i dalje PDV 20%, ali sada se uzima 2,4 km poreza.

Populacija u Europi pada i za 80 godina past ce za 150 miliona, vecinom u EU. Tad ce da bude i gore. Znaci pada populacija, sranje s Koronom i svim ostalim, rjesenje stajncaj lovu, i zaduzuj se. Pametno nema sta. A mi smo visak te nastajncane love dobili na razne nacine vecinom preko kredita pa smo dobili inflaciju i jos pride dug koji za par dekada necemo moc mozda uopste vracat.

U razvijenom svijetu do sad nije padala populacija nego je rasla ili bila stabilna zbog TFRa i migracija. Sad tek treba da pocne da pada u cijelom svijetu populacija sem Afrike i nesto Azije. Bit ce viska love u opticaju po glavi stanovnika u odnosu na prije. Ako produktivnost se nepodigne sta mislis sta ce se desit.

Nama u Bosni se to vec dogadza, ima vise love, pada populacija, produktivnost slaba, sranje s Koronom i svim i jos PDV nam dize inflaciju svake godine. Drzava ga prikuplja sve vise, a on dize cijene sve vise. Imao sam rad negdje napisan kako porezi i porezna politika, u nas PDV i akcize dizu cijene, stvaraju sve vecu inflaciju.

[ExNihilo]

Pad populacije je deflatoran (vodi smanjenju, a ne povećanju cijena) zbog toga što smanjenje populacije vodi smanjenju potrošnje, a smanjena tražnja za proizvodima i uslugama znači da cijene padaju. Tako da je pad populacije, zapravo, jedan od bitnih razloga zašto iole ozbijniju inflaciju razvijeni svijet nije vidio 40 godina.

U razvijenom svijetu do sad nije padala populacija nego je rasla ili bila stabilna zbog TFRa i migracija. Sad tek treba da pocne da pada u cijelom svijetu populacija sem Afrike i nesto Azije. Bit ce viska love u opticaju po glavi stanovnika u odnosu na prije. Ako produktivnost se nepodigne sta mislis sta ce se desit.

Nama u Bosni se to vec dogadza, ima vise love, pada populacija, produktivnost slaba, sranje s Koronom i svim i jos PDV nam dize inflaciju svake godine. Drzava ga prikuplja sve vise, a on dize cijene sve vise. Imao sam rad negdje napisan kako porezi i porezna politika, u nas PDV i akcize dizu cijene, stvaraju sve vecu inflaciju.

Ekonomija ne funkcionira kako ti to zamišljaš.

Problem inflacije može doći sa strane potražnje ili ponude. "Štampanje novca" o kome ovdje pričate sugerira da je problem potražnja: previše novca je ušlo u sistem, ljudi i kompanije troše isti nemilice, zbog čega podižu cijene dobara i usluga. Ako je to istina, onda je pad populacije dobrodošao sa aspekta inflacije, jer će biti manje ljudi koji troše novac, pa će pritisak na cijene biti smanjen.

S druge strane, inflacija može doći zbog pada ponude uslijed prekinutih lanaca snabdijevanja, zatvaranja ekonomije za uvoz, ili prosto smanjene produktivnosti. Tada cijene rastu jer ista količina novca juri manji broj proizvoda i usluga. U tom slučaju, pad populacije je problematičan, jer su ljudi potrebni da se proizvodi i usluge proizvedu, ponuda poveća, a cijene smanje.

Pandemijska inflacija je očigledno uzrokovana slomom ponude: ne rastu cijene polovnih automobila zato što imamo previše para pa kupujemo automobile, nego zato što je smanjena ponuda novih automobila uslijed nestašice čipova, pa se potražnja za polovnim autima utrostručila. Sličan scenario gledamo sa drugim dobrima i uslugama koje poskupljuju.

Takav zaključak ne oslanja se samo na puku logiku, koju sam gore predstavio. Potražnja u razvijenim zemljama (mjerena količinom novca potrošenog na dobra i usluge unutar godine dana) za 2021., približna je potražnji za 2019. godinu, kada inflacije nije bilo. Dakle, ne troši se više, troši se isto, zbog čega potražnja nije problem.

Uz to, imamo iskustvo država poput naše koje ne mogu da štampaju novac, ali ipak su iskusile inflaciju. Nama inflacija jeste "uvezena", ali je uvezena zbog toga što se izrazito oslanjamo na uvoz, a globalna ponuda iz koje crpimo taj uvoz je smanjena.

Ti si sve pomiješao. Čas ti je problem štampanje novca (potražnja), čas pad produktivnosti (ponuda), čas pad populacije.

[Sanjarko]

U razvijenom svijetu do sad nije padala populacija nego je rasla ili bila stabilna zbog TFRa i migracija. Sad tek treba da pocne da pada u cijelom svijetu populacija sem Afrike i nesto Azije. Bit ce viska love u opticaju po glavi stanovnika u odnosu na prije. Ako produktivnost se nepodigne sta mislis sta ce se desit.

Nama u Bosni se to vec dogadza, ima vise love, pada populacija, produktivnost slaba, sranje s Koronom i svim i jos PDV nam dize inflaciju svake godine. Drzava ga prikuplja sve vise, a on dize cijene sve vise. Imao sam rad negdje napisan kako porezi i porezna politika, u nas PDV i akcize dizu cijene, stvaraju sve vecu inflaciju.

Ekonomija ne funkcionira kako ti to zamišljaš.

Problem inflacije može doći sa strane potražnje ili ponude. "Štampanje novca" o kome ovdje pričate sugerira da je problem potražnja: previše novca je ušlo u sistem, ljudi i kompanije troše isti nemilice, zbog čega podižu cijene dobara i usluga. Ako je to istina, onda je pad populacije dobrodošao sa aspekta inflacije, jer će biti manje ljudi koji troše novac, pa će pritisak na cijene biti smanjen.

S druge strane, inflacija može doći zbog pada ponude uslijed prekinutih lanaca snabdijevanja, zatvaranja ekonomije za uvoz, ili prosto smanjene produktivnosti. Tada cijene rastu jer ista količina novca juri manji broj proizvoda i usluga. U tom slučaju, pad populacije je problematičan, jer su ljudi potrebni da se proizvodi i usluge proizvedu, a ponuda poveća.

Pandemijska inflacija je očigledno uzrokovana slomom ponude: ne rastu cijene polovnih automobila zato što imamo previše para pa kupujemo automobile, nego zato što je smanjena ponuda novih automobila uslijed nestašice čipova, pa se potražnja za polovnim autima utrostručila. Sličan scenario gledamo sa drugim dobrima i uslugama koji poskupljuju.

Takav zaključak ne oslanja se samo na puku logiku, koju sam gore predstavio. Potražnja u razvijenim zemljama (mjerena količinom novca potrošenog na dobra i usluge unutar godine dana) za 2021., približna je potražnji za 2019. godinu, kada inflacije nije bilo. Dakle, ne troši se više, troši se isto, zbog čega potražnja nije problem.

Uz to, imamo iskustvo država poput naše koje ne mogu da štampaju novac, ali ipak su iskusile inflaciju. Nama inflacija jeste "uvezena", ali je uvezena zbog toga što se izrazito oslanjamo na uvoz, a globalna ponuda iz koje crpimo taj uvoz je smanjena.

Ti si sve pomiješao. Čas ti je problem štampanje novca (potražnja), čas pad produktivnosti (ponuda), čas pad populacije.

Nisam ja sve pomijesao. Niko nemoze zajebat kao ljudi. No one can fuck up as humans.

Vidjet cemo. +1

[NediM17]

Tad nisam znao da maslac ima rok

Kakav rok, ljudi birvaktile svjeze meso konzervirali u masti.
Na tamnom i hladnom, dakle u frizideru nikad se pokvariti nece.
Na svjetlu i toplom ce uzegnuti da je sto puta u roku.
Ali i tad se da pretopiti i skinuti pjena da izgubi miris i ukus uzeglosti, nema bacanja.

[_BataZiv_0809]

@ExNihilo moze li se ocekivati povratak cijena na staro kad se ponuda koliko toliko normalizira? Ili je taj brod otplovio?

[Kiki_Musampa]

@ExNihilo moze li se ocekivati povratak cijena na staro kad se ponuda koliko toliko normalizira? Ili je taj brod otplovio?

Odgovor ti daju benziske pumpe,gdje je cijena ista kao kad je barel bio 150 $

[Capljina74]

Tad nisam znao da maslac ima rok

Kakav rok, ljudi birvaktile svjeze meso konzervirali u masti.
Na tamnom i hladnom, dakle u frizideru nikad se pokvariti nece.
Na svjetlu i toplom ce uzegnuti da je sto puta u roku.
Ali i tad se da pretopiti i skinuti pjena da izgubi miris i ukus uzeglosti, nema bacanja.

Da mast je služila za to, ali nisu imali frižidere.

Maslac je nešto drugo i ne može da se održi.

[NediM17]

Druze, rekoh kako bi se maslac trebao cuvati. I napisah da ako se uzegne moze se pretopiti i ponovo koristiti, cuvati naravno na tamnom i hladnom mjestu, ne nuzno frizider. Kako su ga cuvali nasi stari? Dakle, ne baca se nista.
I da, to sto se konzerviralo drzalo se u loju, i pogadjas opet na tamnom i hladnom mjestu.
Tako se mogu sacuvati i domaci dzemovi npr., rastopis neku "cvrstu" masnocu, moze i biljna i zalijes u tegli odozgo da se uhvati korica, moze biti 100 godina na tamnom.

[ExNihilo]

@ExNihilo moze li se ocekivati povratak cijena na staro kad se ponuda koliko toliko normalizira? Ili je taj brod otplovio?

To je kompleksno pitanje i niko zapravo ne zna odgovor. Evo u čemu je caka.

Većina dobara koja su poskupila, kako sam gore već rekao, poskupila su zbog sloma ponude. Naveo sam primjer automobila. Proizvođači ne mogu nabaviti čipove iz Azije, pa je proizvodnja zakočena. Uslijed smanjene proizvodnje, cijene novih automobila rastu. Ljudi koji su planirali kupiti nov auto, odustaju od istog, bilo zato što je cijena sada previsoka ili uopće nije dostupan. Odlučuju se za polovan automobil i tako stvaraju novu potražnju za polovnim automobila. Kao rezultat, rastu i cijene polovnih automobila.

Eh sad, kada čipovi prestanu biti problem, proizvodnja proštopa, cijene bi trebale pasti, kako za nove automobile, tako i za polovne. Ali šta ako neki od velikih proizvođača u međuvremenu bankrotira, ukoliko situacija dodatno potraje ili se pogorša? Onda će ponuda biti trajno smanjena, a cijene će to reflektirati. U takvom scenariju, trebat će možda godine da se ponuda automobila vrati na nivo koji smo imali prije pandemije, a samim tim i cijene.

Centralne banke su svjesne toga. Zbog čega, kako se to kolokvijalno kaže, štampaju novac, kako bi spustile kamatne stope i tako proizvođačima dale šansu da prežive kroz jeftino zaduživanje, dok sranje ne prođe. I onda dođu stručnjaci i kažu: prestani štampati novac. Dobro, nakon što prestanu, kamate će porasti, a kompanije koje su se držale o niti će propasti, ponuda će trajno pasti, tako dodatno dižući cijene. Dakle, ono što se u laičkom javnom diskursu predlaže kao rješenje za inflaciju, zapravo bi ju pogoršalo.

Eh, iz ovog objašnjenja slijedi da je odgovor: zavisi od industrije do industrije, od proizvoda do proizvoda. Jedni će pojeftiniji, drugi neće, trećima će trebati vremena.

[Haris.ba]

Razlika izmedju Bosnje i Kazaka u jednoj slici?

Jedni protestvuju radi poskupljenja, a drugi protestvuju da im se poskupi.



https://www.klix.ba/vijesti/svijet/kaza ... /220105076

Ostavka kazahstanske vlade nije uspjela smiriti višednevne proteste zbog rastućih cijena goriva, a danas je izbilo novo nasilje u najvećem gradu u zemlji Almatyju.

Demonstranti su razbijali prozore na zgradama, palili automobile i blokirali ceste i željezničke veze, objavio je zakon.kz.

Sigurnosne snage su upotrijebile šok bombe kako bi rastjerale demonstrante.

Na snazi je vanredno stanje, a vojska je metalnom ogradom ogradila vladine zgrade u Almatyju. Na ulicama su tenkovi i oklopna vozila.

[Ci-Nick]

Šta bi sa robnim rezervama?

[seoBIH]

Šta bi sa robnim rezervama?

Nemamo mi rezervi, primjer https://zurnal.info/clanak/kako-je-bih- ... af-a/23387

[sime_cipol]

Kontejner iz Kine je poskupio 3x. Sa bubam 5000 na 15 000, zna se ko ce to da plati. Krajnji kupac.

[Truba]

poskupio XP windows iz kine

[spinel_]

Zasto bi neko vracao cijene na staro osnovnih namirnica ( ulja, brasna, putera,... ) kad vidi da mu prodaja ide isto pa cak i bolje mozda nego kad je bilo sve jeftinije i za 100%?

Zasto drvosjeca za skoro 100% poskupljuje drvo kad u tom sektoru nema krize. Svako ovu danas situaciju maximalno koristi da se dodatno obogati.
Vracanje na staro vise nema.
Jedino da plata prati rast svega toga onda bi imalo smisla. Donekle.

[klaki]

@ExNihilo moze li se ocekivati povratak cijena na staro kad se ponuda koliko toliko normalizira? Ili je taj brod otplovio?

ne moze

isto kao sto pc komponent a ponajvise graficke vise nikada nece imati normalnu cijenu

[_BataZiv_0809]

Zasto bi neko vracao cijene na staro osnovnih namirnica ( ulja, brasna, putera,... ) kad vidi da mu prodaja ide isto pa cak i bolje mozda nego kad je bilo sve jeftinije i za 100%?

Zasto drvosjeca za skoro 100% poskupljuje drvo kad u tom sektoru nema krize. Svako ovu danas situaciju maximalno koristi da se dodatno obogati.
Vracanje na staro vise nema.
Jedino da plata prati rast svega toga onda bi imalo smisla. Donekle.

Pa ne ide mu sve isto. Raja manje kupuje. Iz prazne ne puca.

[Truba]

drva se kupuju u 5. mjesecu
a ne u 1.

uvijek su cijene bile skuplje u zimskom razdoblju

vatit će cijenu ako bude zdrave konkurencije

[spinel_]

Zasto bi neko vracao cijene na staro osnovnih namirnica ( ulja, brasna, putera,... ) kad vidi da mu prodaja ide isto pa cak i bolje mozda nego kad je bilo sve jeftinije i za 100%?

Zasto drvosjeca za skoro 100% poskupljuje drvo kad u tom sektoru nema krize. Svako ovu danas situaciju maximalno koristi da se dodatno obogati.
Vracanje na staro vise nema.
Jedino da plata prati rast svega toga onda bi imalo smisla. Donekle.

Pa ne ide mu sve isto. Raja manje kupuje. Iz prazne ne puca.

Ja zaista ne vidim da nesto raja manje kupuje. Mozda manje kupuju nepotrebne stvari kao sto su slatkisi, grickalice i sl. gluposti.
Ali za osnovne zivotne namirnice ne pitas za cijenu vec kupujes. Jednostavno to koristis svaki dan.
A ovo postupno dizanje pod navodnicima neces ni osjetiti. Evo pr. hljeb koji je bio marka, sad je marka i 20, za neko vrijeme ce poskupiti jos 10-20 pf, pa kasnije jos malo toliko. Postupno dizanje cijena ti opet pod navodnicima neces ni osjetiti ali ces nastaviti kupovati.
Vracanje na staro ne vjerujem. Samo nazalost moze biti jos gore.