




Moderator: anex





Rijeka Sava je premošćena. Od Nove godine, preko novoizgrađenog mosta koji spaja Semberiju i Srem, Srbiju sa Republikom Srpskom i BiH - prelaziće se pješke.
Klix
Planirana izgradnja dva tunela dužine oko dva kilometra
Početak radova na drugoj dionici autoputa na Koridoru 5C ozvaničen je danas u naselju Rudanka kod Doboja.
Ozvaničenju su prisustvovali predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, ministar komunikacija i transporta BiH Vojin Mitrović, predsjednik Vlade RS-a Radovan Višković i ministar saobraćaja i veza RS-a Nedeljko Ćorić.
Prisutni su bili i predstavnici Delegacije EU u BiH i Evropske banke za obnovu i razvoj, kao i direktor Autoputeva RS-a Dušan Topić i gradonačelnik Doboja Boris Јerinić.
"Moramo priznati da smo, poslije više godina nesnalaženja u realizaciji ovog projekta, mijenjanju trasa Koridora i projekata, traženja najboljih načina finansiranja, potrošili dosta vremena. Danas se može reći da je jako dobra situacija, kada su svi nivoi vlasti u BiH svjesni situacije oko ovog projekta, kada su javna preduzeća u oba entiteta i kadrovski i organizaciono spremna za ovako važan projekt i kada u Republici Srpskoj i Federaciji BiH postoje kompanije koje su spremne da realizuju najsloženije građevinske radove", kazao je Tegeltija.
Druga dionica autoputa na Koridoru 5C na pravcu od Bosanske Kostajnice do Putnikovog brda, poznata kao "dobojska obilaznica", dužine je šest kilometara, a rok za završetak radova je tri godine.
Riječ je o veoma zahtjevnoj dionici, na kojoj je planirana izgradnja dva tunela dužine oko dva kilometra - Putnikovo brdo jedan i Putnikovo brdo dva, izgradnja mosta preko rijeke Bosne dužine oko 330 metara, te vijadukta dužine oko 290 metara.
Predviđena je izgradnja i devet potpornih zidova ukupne dužine 2.200 metara. Izvođač radova je firma Integral inženjering Laktaši, a radove nadzire IRD inženjering iz Rima.
Projekt je finansiran kreditnim sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 150.000.000 eura, te sufinansiran grant sredstvima Evropske komisije putem Investicionog fonda za Zapadni Balkan u iznosu od 38.768.800 eura.
Ulazi u FBiH ova dionica, jer tunel Putnikovo Brdo 2 je nekih 300 metara na teritoriji FBiH.
Drug, ova replika se odnosila na SoWhat! Nije tebi namjenjena. Obzirom da je on neki admin, moze mu se da brise komentare, a evo sad je poceo da lazira citiranja Wtffoxlife wrote: ↑17/12/2021 08:42O cemu ti? Da me nisi zamjenio sa nekim?Haris033 wrote: ↑03/12/2021 23:42
Jedini bombas na ovoj temi si ti!
Em što si počeo i da bacaš bombe u temi Sarajevo.
Pa bolan, braniš nešto što se neće napraviti još za 20 godina, a trebalo se napraviti prije 20 godina. Jesu li to tvoji argumenti?
Osim toga, shvatili smo da je tvoj jedini posao da visiš po ovom forumu i kačiš neke slike i pokušavaš da ubijediš forumaše kao da se BiH gradi..
Radiš li ti šta u životu osim što visiš po ovom forumu?
I zašto brišeš komentare? Strah te istine?
SrpskainfoDirektor preduzeća "Autoputevi Republike Srpske" Dušan Topić izjavio je da je danas u Doboju počela druga faza izgradnje Koridora "Pet ce" kroz Republiku Srpsku, dok će radovi u trećoj fazi početi sredinom iduće godine.
Povodom zvaničnog početak radova na izgradnji dionice od Kostajnice do Putnikovog brda, poznatije kao obilaznica oko Doboja, Topić je naglasio da je ovo važan dan ne samo za “Autoputeve”, nego za cijelu Republiku Srpsku i BiH.
– Počeli smo izgradnju koridora `Pet ce` prije dvije godine i posao podijelili u tri faze. Danas krećemo sa drugom fazom, a u pripremi je i treća – rekao je Topić obraćajući se prisutnima na gradilištu budućeg auto-puta.
Topić je istakao da će u naredne tri godine grad Doboj biti prilično opterećen izvođenjem radova, uz mnogo privremenog regulisanja saobraćaja, te mnoštvom građevinskih mašina.
– Molim građane za strpljene koje će nam svima trebati, ali kad se završi ovaj projekt benefiti će biti ogromni. To će označiti rastećenje tranzitnog saobraćaja koji se sada praktično odvija kroz sam centar grada – naveo je Topić.
Auto-put na evropskom Koridoru “Pet ce” kroz Republiku Srpsku dug je 46,6 kilometara i njegova izgradnja podijeljena je u tri dionice.
Prva faza odnosi se na dionicu od petlje “Tovira”“ do petlje “Kostajnica” u dužini od 5,5 kilometara. Izgradnja ove dionice počela je u ljeto 2019. godine, a izvođač radova je konzorcijum koji čine “Integral inženjering” iz Laktaša i “Granit” iz Skoplja.
Projekat je finansiran kreditnim sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj, u iznosu od 70 miliona evra, te sufinansiran grant sredstvima Evropske unije putem Investicionog fonda za Zapadni Balkan u iznosu od 12,9 miliona evra. Rok za završetak je proljeće 2022. godine.
Druga dionica, čija izgradnja je počela danas, na pravcu je od Kostajnice do Putnikovog brda, odnosno do granice sa Federacijom BiH, a dionica je poznata i kao “dobojska obilaznica”.
Riječ je o veoma zahtjevnoj dionici, dugoj oko šest kilometara, na kojoj je planirana izgradnja dva velike tunela – Putnikovo brdo 1 i Putnikovo brdo 2, ukupne dužine više od dva kilometra, izgradnja mosta preko rijeke Bosne od oko 330 metara, te vijadukta dužine od oko 290 metara.
Takođe, predviđena je izgradnja i devet potpornih zidova ukupne dužine 2.200 metara.
Izvođač radova je firma “Integral inženjering” iz Laktaša, a projekat je takođe finansiran kreditnim sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 150 miliona evra, te sufinansiran grant sredstvima Evropske unije putem Investicionog fonda za Zapadni Balkan u iznosu od 38.000.000 evra.
Rok za završetak radova na ovoj dionici je tri godine.
Treća dionica projekta odnosi se na pravac ka sjeveru, odnosno od petlje “Tovire” od Vukosavlja, ukupne dužine oko 36 kilometara.
U toku su razgovori sa Evropskom investicionom bankom o finansiranju ovog projekta, te se do kraja godine očekuje raspisivanje tendera za izbor izvođača radova i nadzora na radovima.
Takođe se očekuje sufinansiranje iz bespovratnih sredstava Investicionog fonda za Zapadni Balkan.
Večernji listZnatnije povećanje prometa na mostu koji su zajednički gradile RH i BiH može se očekivati tek za nekoliko godina, po završetku izgradnje koridora 5c koji od Budimpešte preko Osijeka i Sarajeva vodi do Ploča
Iako je od otvorenja novog graničnog prijelaza između Hrvatske i BiH i mosta na Savi kod Svilaja proteklo već dva mjeseca, on još uvijek nije otvoren za teretna vozila, dok je automobilski promet slab. Do danas je njime prošlo tek nešto više od 80 tisuća putnika i manje od 40 tisuća vozila. Stoga otvorenje tog graničnog prijelaza nije donijelo očekivano znatnije rasterećenje susjednih graničnih prijelaza u Slavonskom Brodu i Slavonskom Šamcu, a samim tim nije smanjeno ni zagađenje zraka u Slavonskom Brodu.
Čeka se koridor 5c
– U razdoblju od 1. listopada do 28. studenog ove godine preko graničnog prijelaza Svilaj prometovalo je 81.276 putnika i 37.951 vozilo. U istom tom razdoblju preko graničnog prijelaza Slavonski Brod prometovalo je 398.615 putnika i 212.182 vozila, a preko graničnog prijelaza Slavonski Šamac 242.346 putnika i 121.192 vozila – odgovorili su na naš upit iz službe za odnose s javnošću Policijske uprave brodsko-posavske.
Dodali su kako trenutačno ne raspolažu saznanjima o tome kada će preko novoizgrađenog mosta kod Svilaja biti moguć teretni promet s obzirom na to da je on u nadležnosti carinskih službenika. No sudeći prema podacima koji su portalu sbplus.hr dostavljeni iz Ministarstva unutarnjih poslova, most kod Svilaja za promet kamiona mogao bi biti otvoren u prvoj polovici iduće godine.
30.09.2021., Svilaj - Svečanosti na bosansko-hercegovačkom graničnom prijelazu Svilaj u promet je pušten most preko rijeke Save, koji je sastavni je dio međunarodnog paneuropskog cestovnog koridora 5C - Budimpešta-Beli Manastir-Osijek-Sarajevo-Ploče.
– U trenutku otvaranja novoizgrađenog graničnog prijelaza Svilaj-Donji Svilaj sa strane Republike Hrvatske nije postojala prepreka da se granični prijelaz otvori odmah i za teretni promet. Međutim, kako se s bosanskohercegovačke strane nisu stekli uvjeti za obavljanje špediterskih usluga, a u cilju što bržeg puštanja u promet graničnog prijelaza, dogovoreno je njegovo puštanje samo za putnički promet, dok se ne steknu uvjeti za teretni promet i na strani BiH. Nadležna tijela BiH obavijestila su graničnu policiju RH da je moguće očekivati njegovo puštanje u promet i za teretna vozila u prvoj polovici 2022. godine – odgovorili su iz MUP-a.
Naravno, puštanjem teretnog prometa preko graničnog prijelaza Svilaj neće doći do obustave teretnog prometa na bilo kojem drugom graničnom prijelazu, pa tako ni onom u Slavonskom Brodu. Znatnije povećanje prometa na graničnom prijelazu Svilaj može se očekivati tek za nekoliko godina, po završetku izgradnje koridora 5c koji od Budimpešte preko Osijeka i Sarajeva vodi do Ploča. Do tada će putnici koji iz zemalja zapadne i srednje Europe putuju u Bosnu i Hercegovinu i obrnuto vjerojatno i dalje većinom koristiti granični prijelaz i most između Slavonskog i Bosanskog Broda.
Šest voznih trakova
Most kod Svilaja otvoren je 30. rujna. Dug je 660, a širok 29 metara. Ima dva zasebna objekta s po tri vozna traka u oba smjera. Zasad je namijenjen samo za putnički promet, dok kamioni prometuju preko susjednih graničnih prijelaza u Slavonskom Brodu i Slavonskom Šamcu. Gradnja mosta i graničnog prijelaza u Svilaju zajednička je investicija Hrvatske i BiH, pri čemu su obje države projekt financirale s udjelom od 50 posto. Projekt je vrijedan 171,825.856,15 kuna, a udio RH u investiciji iznosi 85,912.928,08 kuna, od čega je 58 posto sufinancirano bespovratnim sredstvima EU.
Na svečanosti otvorenja novog mosta preko rijeke Save i graničnog prijelaza Svilaj sudjelovala i Ursula von der Leyen
eKapija
Evaluacije prvih projekata iz Plana investicija za Zapadni Balkan, koji bi u narednih sedam godina trebalo da obezbijedi oko 30 mlrd EUR za Zapadni Balkan, već su počele, prvi projekti bi mogli započeti naredne, a možda nekoliko čak i prije kraja ove godine.
Prema riječima Ane Hernandez Pisonero, portparolke u Evropskoj komisiji, ove godine će biti alocirana 1,1 mlrd EUR za projekte u regionu, što znači da je uključeno dodatnih 600 mil EUR od ukupnih devet milijardi iz treće komponente Instrumenata pretpristupne pomoći.
- Vjerujemo da ćemo biti u mogućnosti da do kraja godine odobrimo konkretne projekte kroz investicioni okvir za zapadni Balkan u partnerstvu s međunarodnim finansijskim institucijama - rekla je ona za Nezavisne.
Napomene radi, na planu investicija počelo se raditi od 2018. godine, kada je Evropska komisija usvojila Strategiju za Zapadni Balkan, a konačno je zaokružena na ovogodišnjem samitu EU i zapadnog Balkana u Kranju, pod pokroviteljstvom slovenačkog predsjedavanja EU. Ovim planom investicija predviđeno je do 9 mlrd EUR iz Instrumenata pretpristupne pomoći u vidu grantova i više od 20 mlrd EUR u vidu javno-privatnog partnerstva.
Kako za Nezavisne rekao Faris Kočan s Fakulteta političkih nauka u Ljubljani, očekuje se da će evaluacije prvih deset projekata krenuti tokom ove i naredne godine. Ako se, kako kaže, prvih deset projekata pokaže pozitivnim, naredni projekti bi mogli doći na red već 2024.
Prema njegovim riječima, prvi projekti koji će biti realizovani su autoput Priština-Niš, autoput Sarajevo-Ploče, brza cesta Sarajevo-Podgorica, kao i Beograd-Podgorica, te povezivanje jadranske obale. Što se tiče projekata iz oblasti električne energije, BiH će biti uključena u interkonekciju s Hrvatskom, a pored ovog projekta predviđena je izgradnja nekoliko hidroelektrana u regionu. BiH će, takođe, biti uključena u projekte energetske efikasnosti, izgradnju digitalne infrastrukture, podršku malim i srednjim preduzećima i kroz podršku za mlade.
Podsjećanja radi, Savjet ministara BiH je prošle godine poslao listu od deset projekata, a jedini projekt s te liste je cesta Foča-Podgorica.
Juče su iz Savjeta ministara za Nezavisne rekli da se za dalju sudbinu ovih projekata obrate Delegaciji EU, a isto su rekli i u Direkciji za evropske integracije.
Među ostalim projektima koje je predložio Savjet ministara su dalja izgradnja autoputa 5C kroz RS, brza cesta Travnik-Jajce, kao i nekoliko energetskih projekata, među kojima je i hidrocentrala Buk Bijela, a čija izgradnja je zapela zbog negodovanja iz Sarajeva.
Projekti koje je EU odabrala kao prve projekte iz novog fonda su odabrani na osnovu međugranične komponente, odnosno jačanja regionalne saradnje. To ne znači da ostali projekti neće biti finansirani, s obzirom na to da postoji još nekoliko programa koje EU ima u regionu, a koji će svi, u narednom periodu, biti povezani ovim jedinstvenim planom za zapadni Balkan.
U Evropskoj komisiji zasad ne govore o pojedinačnim projektima, već podsjećaju da će svi projekti biti u pet oblasti - transport, zelena energija, digitalizacija, jačanje konkurentnosti i podrška malim i srednjim preduzećima.
Što se tiče BiH, kažu da su u planu izgradnja hidrocentrala i deminiranje rijeke Save u pograničnom pojasu, mada treba napomenuti da ovi projekti nisu predviđeni prvom evaluacijom o kojoj je govorio Kočan. Projekat koji jeste u evaluaciji je autoput od Sarajeva ka Pločama. Takođe, treba napomenuti da je EU već uključena u finansiranje projekata koji su u toku, a koji se odnose na petlju na koridoru 5C Rudanka, odnosno na autoputu ka Banjaluci, izgradnju mostova na Savi kod Gradiške i Svilaja i još nekoliko podsekcija autoputa, kao i u nekoliko drugih velikih infrastrukturnih projekata. EU je za koridor 5C već uložila više od milijardu evra.


Biznis Info
Predsjednik Skupštine Brčko distrikta Siniša Milić izjavio je danas da još nisu utvrđene trase auto-puta iz pravca Banjaluke i Sarajeva ka Beogradu, koje bi trebalo da prolaze kroz Brčko.
“Zavod za planiranje Brčko distrikta ponudio je šest varijanti koridora auto-puta kroz Brčko i narednih dana očekujemo nastavak razgovora oko usaglašavanja konačnog prijedloga”, rekao je Milić Srni.
Milić je istakao da se Vlada distrikta oko usaglašavanja trase koridora iz pravca Sarajeva već sastala i razgovarala sa Vladom Federacije BiH /FBiH/ i predstavnicima Javnog preduzeća “Autoceste FBiH”, a da narednih dana očekuje slične razgovore i sa Vladom Republike Srpske sa kojom će se razgovarati o polažaju trase auto-puta koji ide iz pravca Banjaluke prema Bijeljini.
“Važno je napomenuti da je postojeći i još važeći prostorni plan Brčko distrikta predvidio da trasa obilaznice oko Brčkog bude dio trase auto-puta Banjaluka – Bijeljina, kao i trasa gasovoda na istom potezu, tako da se očekuje da konačno rješenje neće značajnije odstupati od aktuelnog prostornog plana”, rekao je Milić.
On je izrazio nadu da će konačno rješenje u pogledu trasa auto-puta kroz Brčko biti postignuto vrlo brzo, budući da su aktivnosti na izgradnji auto-puta iz pravca Bijeljine i Banjaluke, naročito, već poodmakle.


