Hmm, zašto se onda po trenutnom zakonu u ugovoru o djelu ne plaća penziono (nego poslodavac plaća porez i zdravstveno)? Znači može bez toga, nego čisto novi namet? A to što se tiče freelancera i jednog inostranog poslodavca, to je veliko pitanje i stvar procenata koji nama nisu poznati. Mnogi rade za više nestalnih klijenata, i baš imaju jednokratno neko primanje tj. imaju gigove. Fiverr i Freelancer prednjače u tome, ali nije ni Upwork isključen.pinkman wrote: ↑09/12/2021 16:08Karakteristika Ugovora o djelu je da je to jednokratni posao. Ako ima kontinuitet onda je to Ugovor o radu. A mnogi freelanceri zapravo rade za jednog inostranog poslodavca, pa ih onda treba tretirati kao takve.canvra888 wrote: ↑09/12/2021 01:39
Jest, ali to što ti spominješ je u 95% situacija ugovor o radu u pitanju, a mi ovdje pričamo o ugovoru o djelu. Freelanceri se i po novom zakonu tretiraju kao radnici po ugovoru o djelu.
A upitno je da li bi trebali imati identičan tretman. Velika većina BiH freelancera uvoze inostrane, nove, 'žive pare' u državu, bez korištenja gotovo ikakvih državnih resursa. Da li je to slučaj sa velikom većinom ostalih ugovora o djelu u Bosni i Hercegovini? Realno, nije.
Ako i dalje misliš da je takva olakšica prema freelancerima dikriminatorna, onda je jedna Njemačka diskriminirajuća država jer stimuliše freelancere time što su odredili pragove za plaćanje dadžbina. Do ≈10.000 eura godišnje ne plaćaju ništa, nakon toga tek do maksimalnih 12% sve do ≈200.000 eura godišnje.
A neoporezivi dio ce biti 800 KM mjesecno, po novom zakonu.
Porez nikad nije ni bio sporan, čak i bez tog neporezivog dijela, ovdje pričamo o doprinosima. Doprinosi će se plaćat bez ikakve granice, kako sam ja razumio novi zakon.
