Ja sam i govorio o srpskom pitanju i zvaničnoj politici Srbije kao matične države Srba.
Ili hoćeš da kažeš da bosanski Srbi ne šljive ni 1% zvaničnu politiku Srbije?
De se malo presaberi...
Ja sam i govorio o srpskom pitanju i zvaničnoj politici Srbije kao matične države Srba.
Nije zivot televizija i internet ... predji entitetsku granicu i porazgovaraj sa ljudima koji zive u istoj zemlji kao i ti. Popij koju, pojedi nesto ... druzi se... skontacesduh_sa_sjekirom wrote: ↑16/09/2021 12:16Ja sam i govorio o srpskom pitanju i zvaničnoj politici Srbije kao matične države Srba.
Ili hoćeš da kažeš da bosanski Srbi ne šljive ni 1% zvaničnu politiku Srbije?
De se malo presaberi...
![]()
El znaju najveći neimari Bosne i Hercegovine, ikad, kako da oprave put?ANKARA – Turska će nastaviti sa velikim ekonomskim ulaganjima u Srbiju i region, izjavio je danas predsednik srpskog parlamenta Ivica Dačić i ocenio da su odnosi dve zemlje na veoma visokom nivou.
Dačić je posle sastanka sa turskim predsednikom Redžepom Tajipom Erdoganom rekao da je u fokusu razgovora bila izgradnja autoputa Beograd-Sarajevo.
„Erdogan je rekao da je cilj na kome će posebno insistirati izgradnja autoputa Beograd-Sarajevo. Kada kažem posebno insistirati, mislim na bosansko-hercegovačku stranu i prevazilaženje svih nesporazuma koji tamo postoje i izrazio je spremnost da se i on lično i Turska angažuju u normalizaciji odnosa u BiH”, rekao je Dačić, javlja Tanjug.
Prema njegovim rečima, konstatovan je veliki napredak u odnosima dve zemlje.
„Motor prijateljstva i međusobnog poverenja koje postoji između Turske i Srbije svakako je prijateljstvo između Erdogana i Vučića”, istakao je predsednik skupštine.
Dačić je rekao da je turski predsednik izrazio velika očekivanja od sastanka sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem koji će se održati u subotu.
U Srbiji se trenutno projektuje i gradi oko hiljadu kilometara brzih saobraćajnica. Ministarstvo građevine nedavno je iznelo na uvid plan nove saobraćajnice Beograd-Zrenjanin-Novi Sad, a prema ranijim najavama, do 1. decembra bi trebalo da imamo u izgradnji čak 8 autoputeva. U planu je i ukupno 16 brzih saobraćajnica.
U maju su počeli radovi na izgradnji Fruškogorskog koridora, a do kraja godine, ili najkasnije početkom 2022. trebalo bi da počne izgradnja autoputa i brze saobraćajnice do Požarevca, zatim od tog grada do Velikog Gradišta, pa do Donjeg Milanovca.
Trenutno su putari aktivni na autoputu Čačak-Požega, zatim na gradnji Moravskog koridora od Čačka preko Kruševca do Pojata i autoputu Kuzmin-Sremska Rača, a radovi se izvode i na autoputu Ruma-Šabac-Loznica.
Među radovima koji predstoje je i još jedan važan autoput - šumadijski koridor "Karađorđe", a u planu je i gradnja deonice autoputa od Požege do Boljara ka Crnoj Gori, dugačke 107 km, koja će ubrzati putovanje do Jadranskog mora.
Dve moguće trase autoputa Beograd-Zrenjanin-Novi Sad
Novi autoput Beograd-Zrenjanin-Novi Sad trenutno ima dve alternativne trase i obe se nalaze istočno od današnjeg Zrenjaninskog puta, a planom su predviđene po dve varijante za trasu otvorenog puta i dve varijante obilaznice oko Zrenjanina.
Ukupna dužina autoputa iznosiće oko 110 kilometara, a na prostoru koji direktno obuhvata živi više od 300.000 ljudi. Procenjena vrednost izgradnje je oko 600 miliona evra. Trasa od Borče do Zrenjanina biće duga 58 kilometara.
Kod Beograda se obe varijante trase do Zrenjanina uključuju na takozvanu Severnu tangentu, gde bi novi čvor predstavljao budući ulaz na autoput. Odatle se razvijaju dva moguća pravca koji prelaze Tamiš, jedan istočno prema Jabuci, a drugi severno ka Opovu.
Dok bi istočna primarna trasa bliže prolazila kroz opštine Jabuka, Crepaja, Debeljača i Kovačica, alternativna trasa na sever kretala bi se ka naseljima Glogonj, Sefkerin, Opovo i Baranda. Dva pravca se onda gotovo spajaju i preko Idvora i Orlovata nastavljaju sa manjim varijacijama do Ečke i Zrenjanina.
Među radovima koji predstoje je i još jedan važan autoput - šumadijski koridor "Karađorđe", a u planu je i gradnja deonice autoputa od Požege do Boljara ka Crnoj Gori, dugačke 107 km, koja će ubrzati putovanje do Jadranskog mora.
Ukupna dužina trase od Zrenjanina do Novog Sada iznosi skoro 47 kilometara. Novi autoput se praktično poklapa sa trasom postojeće magistrale, a manje razlike u varijantama ovog dela trase nemaju saobraćajni značaj.
Inače, o izgradnji autoputa od Beograda do Zrenjanina prvi put je bilo reči u martu 2019. godine, a u januaru 2020. potpisan je Memorandum o razumevanju i izradi planske i tehničke dokumentacije za izgradnju auto-puta Beograd (Borča) - Zrenjanin - Novi Sad, sa kineskom kompanijom.
Od Preljine do Požege 35 mostova
Za deonicu od Preljine do Požege u stručnim krugovima važi da je najzahtevnija na auto-putu Miloš Veliki. Projektovana dužina deonice iznosi oko 30 kilometara, a u trupu autoputa predviđeno je 30 mostova, šest nadvožnjaka u sklopu devijacija (ukupne dužine 555 metara), četiri nadvožnjaka u sklopu petlji (ukupne dužine 1.600 m) i pet mostova van autoputa (ukupne dužine 300 metara).
Probijanjem tunela u Trbušanima, graditelji su korak bliže Požegi. Pred njima su još dva duža tunela, a građevinci tvrde da će završiti posao i pre roka.
Da bi se ubrzala izgradnja, Kinezi su angažovali i veći broj srpskih graditelja, od onog koji je sporazumom predviđen.
U Požegi se projektovana deonica nastavlja na deonicu Požega-Boljare, koji predstavlja vezu sa Crnom Gorom, i na deonicu Požega-Kotroman, koja predstavlja autoputnu vezu sa Sarajevom i čije je projektovanje u toku.
Prva deonica "digitalnog autoputa" u 2022.
Moravski koridor trebalo bi za četiri godine da poveže Čačak i Pojate, odnosno Koridore 10 i 11 u dužini od 112,3 kilometara, ali i sve telekomunikacione uređaje duž autoputa. Tako će vozače snabdeti svim informacijama značajnim za bezbednost na putu, koje će stizati iz upravljačkog centra za kontrolu saobraćaja, a duž celog autoputa imaće na raspolaganju i besplatan internet.
Trenutno se radi na deonici od Pojata do Kruševca, gde su radnici već nekoliko meseci aktivni na više desetina tačaka. Ova deonica trebalo bi da bude završena u toku 2022. godine.
Počela gradnja i autoputa prema Sarajevu
U decembru je započet i projekat autoputa Ruma – Šabac i brza saobraćajnica Šabac – Loznica, ukupna dužine 77km.
Gradnja autoputa Beograd-Sarajevo zvanično je počela krajem avgusta 2019. otvaranjem gradilišta na deonici Sremska Rača-Kuzmin dugačkoj oko 18 kilometara, čija je vrednost radova sa sve mostom preko Save 220 miliona evra. Rok za izgradnju je dve i po godine.
Šumadijski koridor biće dugačak 220 km
Autoput "Vožd Karađorđe", takozvani Šumadijski koridor, biće ukupne dužine oko 220km. Ovaj projekat je u planu, a reč je o brzoj saobraćajnici sa po dve trake u oba smera, koja će povezati centralnu i istočnu Srbiju, i nosiće ime po vođi Prvog srpskog ustanka. Sa jedne strane će ići trasom Mladenovac – Orašac – Aranđelovac, sa druge Lazarevac - Aranđelovac gde će se spojiti, odakle će ići dalje ka Rači, Svilajncu, Despotovcu i Boru.
Ova saobraćajnica će imati direktnu vezu sa Koridorom 10, odnosno autoputem Beograd - Niš, pošto će se sa njim ukrštati u zoni Markovca. Veza sa Koridorom 10 bi mogla biti ostvarena i u zoni Mladenovca, dok bi kod Lajkovca trebalo da se poveže i sa Koridorom 11, odnosno autoputem "Miloš Veliki".
U planu i brze saobraćajnice
Pored autoputeva, najavljeni su i projekti brzih saobraćajnica - Bački Breg-Sombor-Kikinda-granica sa Rumunijom (175 km), Slepčević-Pavlovića most (15 km), Kragujevac-Mrčajevci (33 km), petlja Požarevac-Golubac (70 km), Golubac-Donji Milanovac-Brza Palanka i Kladovo-Negotin (146 km) i Paraćin-Zaječar-Negotin (140 km.
Samo napred, uzece te Vucic za zvanicnog brisaca predsednickog dupeta.88Sioux wrote: ↑16/09/2021 13:20 Ti kao da si u srpskom svetu, čim si tako opterećen Srbima.
U Srbiji se trenutno projektuje i gradi oko hiljadu kilometara brzih saobraćajnica. Ministarstvo građevine nedavno je iznelo na uvid plan nove saobraćajnice Beograd-Zrenjanin-Novi Sad, a prema ranijim najavama, do 1. decembra bi trebalo da imamo u izgradnji čak 8 autoputeva. U planu je i ukupno 16 brzih saobraćajnica.
Mali: "Ove godine 6,5 odsto"
"Očekujemo da ćemo biti među prve tri zemlje u Evropi po brzini rasta i dinamici oporavka", naveo je ministar finansija Siniša Mali.
Pozitivna ocena za "zeleni zaokret" Srbije, investitori zainteresovani za nove projekte
Srbija je ove godine krenula na put energetske tranzicije. "Zelenom agendom" predviđeno je da do 2040. godine 40 odsto električne i toplotne energije proizvodimo iz obnovljivih izvora, a do polovine veka više od 50 procenata. Nadležni poručuju da "Zelena agenda" ne znači gubitak posla, niti gubitak investicija, već pokretanje potpuno druge strukture ekonomije i nova radna mesta.
Srpska "Zelena agenda" predviđa 17 milijardi evra ulaganja u rudarstvo i energetiku. Nadležni tvrde - trećina iznosa ide za gradnju postrojenja obnovljivih izvora energije, počev od iduće godine. Kroz subvencije za zamenu stolarije i postavljanje solarnih panela u taj posao uključene su i lokalne samouprave i građani.
Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović kaže da "Zelena agenda" ne znači gubitak posla, niti gubitak investicija, već pokretanje potpuno druge strukture ekonomije i nova radna mesta.
"Srbija će graditi velike solarne elektrane, velike elektrane na vetar, velike hidro-reverzibilne elektrane. Mi ćemo učiniti sve da minimum 10 posto krovova u Srbiji bude pokriveno solarnim panelima", poručuje Mihajlovićeva.
Za "zeleni zaokret" našoj zemlji iz Evropske unije stiže pozitivna ocena. Kažu da je ceo svet u procesu dekarbonizacije, a u Uniji na primer trenutno termoelktrane, kao naveći zagađivači, plaćaju 65 evra po toni emisije ugljen dioksida.
Direktor Energetske zajednice Janez Kopač ističe da se ugalj kao energent napušta, a da su jedina alternativa obnovljivi izvori energije.
"I drago mi je da je to u Srbiji sada stvarno centralna tema. Sve ide u pravom smeru i jedino još fali cena za emisiju ugljen-dioksida. Emisija mora biti na neki način oporezovana", smatra Kopač.
Gregor Zjelinski iz EBRD-a ocenjuje da su reforme koje Srbija sprovodi u energetskoj tranziciji dobar primer prelaska na zelenu energiju, jer se mora ići samo putem koji je održiv.
Iz Udruženja "Obnovljivi izvori energije Srbije" potvrdili su da je interesovanje investitora za ulaganja veliko i da su spremni i novi projekti gradnje vetroparkova i solarnih elektrana.
Nećemo se praviti budale. Taj praznik Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave je usmjerene na bh entitet rs sa vrlo jasnim ciljem. Nema mnogo veze sa Srbima u Hrvatskoj, Crnoj Gori i na Kosovu, tek usputno spomenuto. Od jezika, pisma pa do zastava. Znači, ponovo u večernju školu da se uči ćirilica ili će se pisati kazne.llull wrote: ↑16/09/2021 08:06Znas li koja je zastava Republike Srpske ??? Srpska zastava bez grba, i tu zastavu u RS i koriste i ona je regulisana Ustavom i zakonima.vatrogasac wrote: ↑16/09/2021 00:13
Kakvu zajedničku crtu imaju srbijanska i bosanska zastava pa i sa zastavom bosanskog entiteta? Zašto se bosanskim Srbima nameće državna zastava Srbije? Treba li Bosna uvesti isto takav praznik pa da ga proslavimo sa Sandžaklijama, alli nemojte onda kmečati kao Vučić što su bolje dočekali u Novom Pazaru Erdogana nego njega. Imaš snimak na YT.
U RS se ne koristi zastava Srbije.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Zastava_Republike_Srpske
Sto se tice Vucica i gdje su ga bolje docekali, iskreno me zaboli ona stvar![]()
Milorad Dodik naveo je da je srećan jer Srbija i Republika Srpska na isti dan usvajaju zakon o zaštiti ćirilice i jezika. "Ono što je bitno, jeste da svaka promjena bude identična sa onom u Srbiji. Uspjeli smo danas da imamo pravo na to, " kazao je Dodik.
Zakonom su također predviđene i kazne za kršenje odredbi od 1.000 do 5.000 KM (500 do 2.500 eura) za organe, organizacije i druga pravna i fizička lica ukoliko u "pravnom prometu" ne koriste ćirilicu, no Zakonom nije definisano šta se podrazumijeva pod ˝pravnim prometom˝.
Istovjetne kazne predviđene su i za organizatore kulturnih i drugih manifestacija.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku promet u industriji ukupno, u Srbiji u julu veći je za 25,4 odsto u odnosu na jul 2020. godine, a u odnosu na prosek iz te godine godine, veći je za 34,9 odsto.
Ako se posmatra po sektorima, u julu 2021, u odnosu na jul 2020. godine, u sektoru rudarstva zabeležen je pad prometa u industriji od 5,8 odsto, a u sektoru prerađivačke industrije zabeležen je rast od 25,9 procenata.
Posmatrano po tržištima, u julu 2021. godine, u odnosu na isti mesec 2020. godine, promet u industriji na domaćem tržištu beleži rast od 29,6 odsto, a na inostranom tržištu rast od 19,3 procenta.
Prva polovina 2021. - dobit 97 miliona evra: Veća proizvodnja i investicije recept za uspeh EPS
Beograd -- Prihodi veći i od planiranih, proizvedeno je osam odsto više energije nego u istom periodu prošle godine.
Uspešan trend poslovanja Javnog preduzeća "Elektroprivreda Srbije" pokazali su i poslednji finansijski rezultati po kojima je u prvoj polovini 2021. godine ostvarena neto dobit od 11,5 milijardi dinara odnosno oko 97 miliona evra. Profit od januara do juna bio je za oko 1,5 milijardi dinara veći nego u istom periodu 2019. i 2020. godine, iako se poslovalo u otežanim uslovima prouzrokovanim pandemijom COVID-19.
EPS je poslovao pozitivno iako je cena električne energije za domaćinstva značajno niža nego u regionu i Evropi. Tako je u prvoj polovini ove godine prosečna cena za domaćinstva na garantovanom snabdevanju bila 7,59 dinara po kilovat-satu, od čega je cena električne energije 3,69 dinara po kWh, a 3,9 dinara po kWh cena pristupa i korišćenja distributivnog sistema, što nije prihod EPS-a.
Zabeležen je rast poslovnih prihoda koji su u prvoj polovini ove godine bili za devet odsto veći od planiranih i iznosili su 150,7 milijardi dinara. Od ukupnih poslovnih prihoda, 95 odsto čini prihod od prodaje električne energije, osnovnog EPS-ovog proizvoda.
"Termoelektrane i hidroelektrane 'Elektroprivrede Srbije' iz domaćeg uglja i hidro potencijala proizvedu dovoljno električne energije za pouzdano i stabilno snabdevanje celog srpskog tržišta. Čuvamo energetsku nezavisnost i stabilnost Srbije. Pored snabdevanja oko 3,6 miliona EPS-ovih kupaca - domaćinstava, fabrika, bolnica, škola, preduzetničkih radnji, trgovina, uspešno trgujemo i berzama struje. I sve to zahvaljujući stručnim i vrednim inženjerima, rudarima i drugim zaposlenima EPS-a", istakao je Milorad Grčić, v. d. direktora JP EPS.
Plansko investiranje i stručan rad zaposlenih EPS-a vide se u proizvodnim rezultatima. U prvoj polovini 2021. godine proizvedeno je ukupno 18,3 milijarde kilovat-sati, što je za osam odsto više nego u istom periodu prošle godine. Odlična hidrologija i modernizovani agregati omogućili su da hidroelektrane proizvedu 7,2 milijarde kilovat-sati što je čak za 53 odsto više nego u prvih šest meseci 2020. godine. Proizvodnja EPS-ovih hidroelektrana od januara do juna ove godine bila je najveća proizvodnja u prvoj polovni godine posmatrano u periodu od 1990. godine do danas, prenosi Blic.
Za šest meseci ove godine investicije EPS-a iznosile su 15,4 milijarde dinara, a zahuktavaju se postojeći projekti i pripremaju novi.
"Cilj je da i u narednim decenijama Srbija ima pouzdanu proizvodnju električne energije, obezbeđenu energetsku nezavisnost i potpuno ispunjene ekološke norme. Bez energetske nezavisnosti, nema ni privrednog razvoja, niti sigurne budućnosti za naredne generacije", kaže Grčić.
Neki od ključnih investicionih projekata za stabilnu proizvodnju električne energije u narednim godinama su izgradnja bloka snage 350 megavata „Kostolac B3“, projekti odsumporavanja dimnih gasova u obrenovačkim termoelektranama TENT A i TENT B, revitalizacija agregata u najvećoj srpskoj hidroelektrani „Đerdap 1“. Pripremaju se i novi projekti koji će omogućiti da Srbija ima dovoljno električne energije za domaće potrebe, ali i za izvoz na regionalno i evropsko tržište. Jedan od tih projekata je i reverzibilna hidroelektrane "Bistrica" koja će obezbediti potreban nivo balansne rezerve i uslove za priključenje novih kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, pre svega vetroparkova i solarnih elektrana.
Moze mu se. Ali bi tebe banovali za jednu rijec.
Ovaj DEZinformer je vrh vrhova
Kakve veze ima Vučićev i Dodikov fašizam danas sa probijanjem Solunskog Fronta? To je pitanje koje sebi mora da postavi zdravorazuman, a bogami i obrazovan, čovjek bez obzira na naciju.llull wrote: ↑16/09/2021 08:06Znas li koja je zastava Republike Srpske ??? Srpska zastava bez grba, i tu zastavu u RS i koriste i ona je regulisana Ustavom i zakonima.vatrogasac wrote: ↑16/09/2021 00:13
Kakvu zajedničku crtu imaju srbijanska i bosanska zastava pa i sa zastavom bosanskog entiteta? Zašto se bosanskim Srbima nameće državna zastava Srbije? Treba li Bosna uvesti isto takav praznik pa da ga proslavimo sa Sandžaklijama, alli nemojte onda kmečati kao Vučić što su bolje dočekali u Novom Pazaru Erdogana nego njega. Imaš snimak na YT.
U RS se ne koristi zastava Srbije.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Zastava_Republike_Srpske
Sto se tice Vucica i gdje su ga bolje docekali, iskreno me zaboli ona stvar
Jbg sjeticemo se da su neciji djedovi nosili tu zastavu sa svastikom po BIH, a Srbi su izabrali taj datum zbog proboja Solunskog Fronta i pocetka oslobadjanja Srbije. Ako ne znas slobodno se malo obrazuj.Osmi Socrates wrote: ↑16/09/2021 01:59 Al' su Vučić i fašistička bratija izabrali datum, svaka im čast.
15. septembra 1935, zastava sa swastikom je postala jedina zvanična zastava nacističke Njemačke.![]()
https://lat.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=401390