Sam svoj majstor

[Hakiz]

Majstor, sve i da sam sve znaš, ti je potreban zbog mašina. Vjeruj mi da je veoma teško raditi pod bez onih mašina koje kuli spominje, naprosto su površine tolike da malom mašinom i rukom bi završio ko zna kad. A nije baš da ćeš kupovati te mašine.

Aha, nisam znao. Pokušat ću naci nekog majstora da to uradi. Ne znam da li mijenja šta što je kod mene pod već fabrički išlajfan?

Svaki je fabrički pravljen pod išlajfan donekle, da se izravna površina, skinu eventualni iveri da se ne zabodu pri nošenju i slaganju, obrade utori za slaganje ako ih ima itd. Vidi sa majstorom, ovako je teško znati šta fabrička obrada tvog konkretnog poda podrazumijeva. Imaš parket koji kada složiš trebaš šmirglati i lakirati, a imaš i onaj koji je već u fabrici lakiran na visoki sjaj, samo ga slažeš. Ti moraš znati do koje faze je tvoj pod fabrički obrađen i šta još na njemu treba, ili ti želiš, raditi.

[NecuVise]

Brate mili malo si dao informacija. Jel radis restauraciju vec postojeceg, starijeg, poda ili tek postavljeni zelis da lakiras

Nemam iskustva s tim tako da se izvinjavam. Postavljam novi pod koji bih želio prefarbati i prelakirati.

Svaki je fabrički pravljen pod išlajfan donekle, da se izravna površina, skinu eventualni iveri da se ne zabodu pri nošenju i slaganju, obrade utori za slaganje ako ih ima itd. Vidi sa majstorom, ovako je teško znati šta fabrička obrada tvog konkretnog poda podrazumijeva. Imaš parket koji kada složiš trebaš šmirglati i lakirati, a imaš i onaj koji je već u fabrici lakiran na visoki sjaj, samo ga slažeš. Ti moraš znati do koje faze je tvoj pod fabrički obrađen i šta još na njemu treba, ili ti želiš, raditi.

Ne razumijem se previše osim da je ovaj gladak pod rukom i da se vodi pod išlajfan i spreman za lakiranje.

[STARx]

Brate mili malo si dao informacija. Jel radis restauraciju vec postojeceg, starijeg, poda ili tek postavljeni zelis da lakiras

Nemam iskustva s tim tako da se izvinjavam. Postavljam novi pod koji bih želio prefarbati i prelakirati.

Pa tako kazes. .D Postavljas novi, ne radis restauraciju starog. Ako se vodi pod islajfan i spreman za lakiranje onda nije potrebno brusiti. Postavis i prelakiras. Mislim da se te gladje povrsine premazuju nekom meksom spuzvom, valjda se javi neko ko lakira drvene povrsine..

[Hakiz]

Brate mili malo si dao informacija. Jel radis restauraciju vec postojeceg, starijeg, poda ili tek postavljeni zelis da lakiras

Nemam iskustva s tim tako da se izvinjavam. Postavljam novi pod koji bih želio prefarbati i prelakirati.

Svaki je fabrički pravljen pod išlajfan donekle, da se izravna površina, skinu eventualni iveri da se ne zabodu pri nošenju i slaganju, obrade utori za slaganje ako ih ima itd. Vidi sa majstorom, ovako je teško znati šta fabrička obrada tvog konkretnog poda podrazumijeva. Imaš parket koji kada složiš trebaš šmirglati i lakirati, a imaš i onaj koji je već u fabrici lakiran na visoki sjaj, samo ga slažeš. Ti moraš znati do koje faze je tvoj pod fabrički obrađen i šta još na njemu treba, ili ti želiš, raditi.

Ne razumijem se previše osim da je ovaj gladak pod rukom i da se vodi pod išlajfan i spreman za lakiranje.

Vidi ti sa majstorom, to ti je najbolje.

[spreca]

Brate mili malo si dao informacija. Jel radis restauraciju vec postojeceg, starijeg, poda ili tek postavljeni zelis da lakiras

Nemam iskustva s tim tako da se izvinjavam. Postavljam novi pod koji bih želio prefarbati i prelakirati.

Svaki je fabrički pravljen pod išlajfan donekle, da se izravna površina, skinu eventualni iveri da se ne zabodu pri nošenju i slaganju, obrade utori za slaganje ako ih ima itd. Vidi sa majstorom, ovako je teško znati šta fabrička obrada tvog konkretnog poda podrazumijeva. Imaš parket koji kada složiš trebaš šmirglati i lakirati, a imaš i onaj koji je već u fabrici lakiran na visoki sjaj, samo ga slažeš. Ti moraš znati do koje faze je tvoj pod fabrički obrađen i šta još na njemu treba, ili ti želiš, raditi.

Ne razumijem se previše osim da je ovaj gladak pod rukom i da se vodi pod išlajfan i spreman za lakiranje.

Posle farbanja ili lakiranja i kad se osusi,kad prodes rukom po povrsini osjetices hrapavost,zato je potrebno sa sitnim brusnim papirom proci preko toga bez velikog pritiskanja ono kao da hoces da obrises prasinu rukom,posle se to obrise suhom krpom i tako svaki sledeci sloj osim poslednjeg.Sumnjam da je tvoj pod obrusen,kod nas obicno samo ide na hoblanje,zato bi ti preporucio da ga malo izbrusis naj sitnijim smirglom prije nanosenja laka ili farbe

[spreca]

Nemam iskustva s tim tako da se izvinjavam. Postavljam novi pod koji bih želio prefarbati i prelakirati.

Pa tako kazes. .D Postavljas novi, ne radis restauraciju starog. Ako se vodi pod islajfan i spreman za lakiranje onda nije potrebno brusiti. Postavis i prelakiras. Mislim da se te gladje povrsine premazuju nekom meksom spuzvom, valjda se javi neko ko lakira drvene povrsine..

Obicno na svakoj boji ili laku pise kako i cime se dobiju najbolji rezultati

[Hakiz]

Nemam iskustva s tim tako da se izvinjavam. Postavljam novi pod koji bih želio prefarbati i prelakirati.

Pa tako kazes. .D Postavljas novi, ne radis restauraciju starog. Ako se vodi pod islajfan i spreman za lakiranje onda nije potrebno brusiti. Postavis i prelakiras. Mislim da se te gladje povrsine premazuju nekom meksom spuzvom, valjda se javi neko ko lakira drvene povrsine..

Fazon sa drvetom je ovakav. Prvo se brusi (šmirgla, šlajfa) da se izravna. površina drveta, pogotovo ako si nekim "filerom" ispunjavao eventualne rupe itd. Onda se premaže temeljnom bojom pa se brusi da se izravnaju dignuta vlakna. Onda se farba bojom ili lakom kojim hoćeš. Tada se brusi i da se skinu opet dignuta vlakna, ali i da se skinu tragovi šetke, curci od previše boje, eventulana prljavština itd. Kada se to uradi, finijim brusnim papirom se brusi da se izglade mikroskopske neravnine nastale od prethodnog, grubljeg papira. I to se ponavlja onoliko puta koliko želiš sjaja i fine obrade. Na primjer kreneš sa papirom 400 i završiš na 1.200. A možeš nasaviti i na više od 3.000 i onda će ti drvo izgledati kao metalik boja na autu.

Fazon je da brušenje samog drveta i temelje boje se ne rade suviše finim papirom. Boje sa suviše glatke površine "klize" treba iti malo "grubosti" da se boja ima za šta "uhvatiti. Zato se temeljna boja ne brusi sa papirom finijim od 400, dok se završni lak brusi kao što rekoh, nekada i sa papirima finijim od 3.000.

Ja ne koristim finiji od 1.200, ne vidim smisao pretvarati drvo izgledom i sjajem u metal, drvo treba vidljivo ostati drvo. Zato i ne volim farbane predmete, više volim skandinavski stil, ostaviš drvo kakvo jeste i samo ga premažeš transparentnim zaštitnim sredstvima ili lakom ako želiš malo "glamura", pogotvo ako je drvo lijepo, neki mahagonij, trešnja itd.

[STARx]

U biti je pristup isti, jedina bitna razlika je sto je drvo zivo. Upija konstantno, sire se vlakna, dize se. Potrebno ga je doradjivati, ponavljati premaze. Dok je metal mrtav, ne upija nista. Ne mijenja oblik. Ja metalne konstrukcije pripremam lamelnim diskom od keramike. Keramika ne ostavlja riseve iako je manja granulacija. Ovisno o izlozenosti prajmer-antikorozivni premaz, susenje, brusenje finijom granulacijom p400-600, boja, lak. Opet po nacinu eksploatacije, zavrsnog izgleda, zeljama, moze se prebrusiti izmedju boje i laka jos finijom granulacijom p800. Prelakirati. Ako je potreba za jos ljepsim izgledom, da je bljestavije, p1500, p2000, p3000, poliranje grubo, fino, super finoo, neka kvalitetnija uv zastita. Da napomenem, farbanje metalnih konstrukcija i auta je slicna, s tim da auto zahtjeva puno kompleksiju pripremu. Posebne uslove rada, temperaturu. Da ne bude kritika i poredjenja na relaciji metalna konstrukcija - auto.
I meni se svidja, na drvetu, ako je neko kvalitetnije da se vidi njegov oblik. Da se ne premazuje bojom, samo presmirgla i zastiti. Da se vidi korijen.

[NecuVise]

Pa tako kazes. .D Postavljas novi, ne radis restauraciju starog. Ako se vodi pod islajfan i spreman za lakiranje onda nije potrebno brusiti. Postavis i prelakiras. Mislim da se te gladje povrsine premazuju nekom meksom spuzvom, valjda se javi neko ko lakira drvene povrsine..

Hvala na savjetima.

Vidi ti sa majstorom, to ti je najbolje.

Slažem se. Također hvala i na detaljnom objašnjenju u narednom postu.

Posle farbanja ili lakiranja i kad se osusi,kad prodes rukom po povrsini osjetices hrapavost,zato je potrebno sa sitnim brusnim papirom proci preko toga bez velikog pritiskanja ono kao da hoces da obrises prasinu rukom,posle se to obrise suhom krpom i tako svaki sledeci sloj osim poslednjeg.Sumnjam da je tvoj pod obrusen,kod nas obicno samo ide na hoblanje,zato bi ti preporucio da ga malo izbrusis naj sitnijim smirglom prije nanosenja laka ili farbe

Ovaj pod je uvoz iz Austrije. Hasslacher proizvođač, ako se ne varam u nazivu. Hvala na savjetima. Taj sitni brusni papir bi trebao biti koje granulacije?

[spreca]

Pa tako kazes. .D Postavljas novi, ne radis restauraciju starog. Ako se vodi pod islajfan i spreman za lakiranje onda nije potrebno brusiti. Postavis i prelakiras. Mislim da se te gladje povrsine premazuju nekom meksom spuzvom, valjda se javi neko ko lakira drvene povrsine..

Hvala na savjetima.

Vidi ti sa majstorom, to ti je najbolje.

Slažem se. Također hvala i na detaljnom objašnjenju u narednom postu.

Posle farbanja ili lakiranja i kad se osusi,kad prodes rukom po povrsini osjetices hrapavost,zato je potrebno sa sitnim brusnim papirom proci preko toga bez velikog pritiskanja ono kao da hoces da obrises prasinu rukom,posle se to obrise suhom krpom i tako svaki sledeci sloj osim poslednjeg.Sumnjam da je tvoj pod obrusen,kod nas obicno samo ide na hoblanje,zato bi ti preporucio da ga malo izbrusis naj sitnijim smirglom prije nanosenja laka ili farbe

Ovaj pod je uvoz iz Austrije. Hasslacher proizvođač, ako se ne varam u nazivu. Hvala na savjetima. Taj sitni brusni papir bi trebao biti koje granulacije?

https://hr.best-home-ideas.net/9470115- ... -do-drewna

[crni321]

Aha, nisam znao. Pokušat ću naci nekog majstora da to uradi. Ne znam da li mijenja šta što je kod mene pod već fabrički išlajfan?
[/quote]
Prije nego li potrazis majstora postavi sliku parketa, mogu t
i dati konkretno uputstvo ili savjet.

[Hakiz]

U biti je pristup isti, jedina bitna razlika je sto je drvo zivo. Upija konstantno, sire se vlakna, dize se. Potrebno ga je doradjivati, ponavljati premaze. Dok je metal mrtav, ne upija nista. Ne mijenja oblik. Ja metalne konstrukcije pripremam lamelnim diskom od keramike. Keramika ne ostavlja riseve iako je manja granulacija. Ovisno o izlozenosti prajmer-antikorozivni premaz, susenje, brusenje finijom granulacijom p400-600, boja, lak. Opet po nacinu eksploatacije, zavrsnog izgleda, zeljama, moze se prebrusiti izmedju boje i laka jos finijom granulacijom p800. Prelakirati. Ako je potreba za jos ljepsim izgledom, da je bljestavije, p1500, p2000, p3000, poliranje grubo, fino, super finoo, neka kvalitetnija uv zastita. Da napomenem, farbanje metalnih konstrukcija i auta je slicna, s tim da auto zahtjeva puno kompleksiju pripremu. Posebne uslove rada, temperaturu. Da ne bude kritika i poredjenja na relaciji metalna konstrukcija - auto.
I meni se svidja, na drvetu, ako je neko kvalitetnije da se vidi njegov oblik. Da se ne premazuje bojom, samo presmirgla i zastiti. Da se vidi korijen.

Da, drvo ima problem da se skuplja i širi više od metala. Zato je na starim, nekada i na relativno "svježim", drvenim predmetima puno pukotina, odvajanja dijelova, nastanu skupljanjem i širenjem.

Način da se to spriječi je korištenje "mrtvog" drveta, to jeste šperploče, iverice ili medijapana umjesto punog drveta. Ako se koristi puno drvo mora se paziti na smjer vlakana, ne može se praviti ploča tako da vlakna jednog komada idu okomito na vlakna drugog itd.

Zato se treba dobro paziti na suhoću. Kada tek oboriš stablo ono je puno vlage, sokova, smole. Kako se daska od takvog drveta suši, ti sokovi nestaju, drvo se skuplja, krivi, uvrće. Daska za manje precizne poslove, građevinske na primjer, treba se sušiti najmanje godinu. Za namještaj nekoliko godina barem. Za fine, umjetničke, predmete, kvalitetne muzičke instrumente na primjer, koristi se drvo koje se sušilo decenijama, danas lutijeri koriste drvo koje je ne njihov otac, nego njihov djed kupio i ostavio da se suši. Slično kao kvalitetno vino, viski, itd, kupiš ga, nakon što je ležalo kod proizvođača barem 20 godina, danas sa planom da ga otvoriš nakon 20-30 pa i više godina ležanja u tvom podrumu.

Naravno, velike fabrike suše drvo u sušarama koje ubrzavaju sušenje, ali mali (po obimu proizvodnje i veličini radionice, ne po kvalitetu) ateljei, zanatlije itd, koji nemaju prostor za sušaru i ne mogu obezbijediti dovoljno energije za njen rad, ili kupuju već sušeno drvo ili ga izvlače iz zaliha koje du njihovi pretci pravili.

A ne može biti ista cijena drveta koje je stajalo u sušari godinu, šta godinu, mjesec, a koja je simulirala za tu godinu 20 godina "prirodnog" sušenja i ono koje je stajalo sušeći se negdje 20 godina.

I kada imaš rijetko, egzotično, ili teško, sporo, za uzgoj drvo koje je samo po sebi skupo, koje je stajalo neupotrebljeno 30 godina sušeći se, cijenu kvalitetnog dizajnera, cijenu sata kvalitetnog majstora itd dobiješ trpezarijski stol za 6 osoba koji košta 10.000 eura ili violinu od 200.000 itd.

[kuli1961]

Sto se tice Hakizovog posta u vezi angazmana majstora, 100% je u pravu.
Prvo, sansa da imas ekscentricnu rotacionu brusilicu sa 150 mm promjera diska je minimalna. A ta bruslica ni u kom slucaju ne moze valjano uraditi neku vecu povrisnu+ strahovito zamaranje masine, grijanje uz realnu mogucnost pregrijavanja. Na to dodaj veliki utrosak smirgla, koji nije nimalo jeftin (vjeruj mi da oko cijena repromaterijala dosta znam, upravo sam prosao pricu izgradnje brvnare!). S druge strane, masina parketarka ima bubanj, sirine od barem 25 cm (ne znam tacno nisam mjerio), dakle zahvata vecu povrsinu, stavlja se obican smirgl koji se kupuje na metar (bitno je jeftiniji od okruglog koji ide na ekscentar brusilicu, uz bitno manji utrosak), brusni valjak ima pomak po vertikali, a brusi se "traka do trake", pa se moze kontrolisati dubina brusenja. Pored toga, jako je teska, pa ne bjezi i ima ravnomjeran ucinak.
Primjer iz moje ljetosnje "prakse" u brvnari imam verandu dimenzija 7 x 3 m, pod verande je daska 50 mm, susena, za podlogu (grede) pricvrscena u 4 tacke sa po dva vijka 6 x 80 mm. Nakon postavljanja, doslo do prljanja i tu i tamo neminovnog vitoperenja ("bacanja") te daske-ono sto narod kaze- tu i tamo se daska "iskoritila", iako je debljina 50 mm. Da bih verandu finisirao, dok je parketar radio sa polirkom, ja sam uzeo gore opisanu parketarsku tracnu brusilicu i za nekih 30-40 minuta dasku poda verande ocistio, uglasio, izbrusio do "bijelog", podobnog za novi sloj impregnacije i potom lakiranja, uz peglanje tih falcova zbog izvijanja. Da sam to radio ekscentar brusilicom, potrosio bih barem puna 2-3 dana, dunum- dva smirgla , a peglanje falcova bih morao raditi rotorašpom, a ta masina, ako nemas iskusnu i stabilnu ruku, pravi haos u drvetu!
Eto zasto je jeftinije angazovati profesionalca- a na kraju dobijes zeljeni razultat.

[kuli1961]

Sve mi se cini da je ovdje rijec o dvo/ili troslojnom podu, koji jeste vec pripremljen za uljenje ili za lakiranje, a ne o parketu.
Ako jeste tako, i ako se zeli lakirati, ja bih ipak postovao proceduru lakiranja.
Ako se zeli uljiiti, tada se po postavljanju poda, radi samo poliranje, sto je sustini brusenje sunjderastim smirglom grid 180, otprasivanje i uljenje obicnom krpom, poliranje "janjetom" i gotovo.
U dijelu mog stambenog objekta imam taj pod, nauljen je- pogrijesio sam, jer nauljeni pod ne odgovara toj prostoriji (trpezarija sa nisom/kuhinjom), moracu sve brusiti i lakirati. Ali ne ove sezone, jer sam budzet izvalio na brvnaru, a i zivaca, strpljenja mi je ponestalo...
Treba baterije napuniti!

[Entropio]

Ima li neko ideju...

Imam mali spajz, ne znam koliko kvadrata, ali malo. Jedini nacin da iskoristim prostor je da poredam police od zida do zida... dakle ne bih da kupim neke gotove jer onda gubim prostor. Ja kao laik sam kontao da uzmem neke L profile, stavim dva na zid lijevo, dva na zid desno i kupim onda drvenu plocu tacno toliku od zida do zida i voila - imam policu. I tako ih poredam koliko mi treba i gdje mi treba.

Previdjam li nesto? Moze li ovo ovako?

[Hakiz]

Ima li neko ideju...

Imam mali spajz, ne znam koliko kvadrata, ali malo. Jedini nacin da iskoristim prostor je da poredam police od zida do zida... dakle ne bih da kupim neke gotove jer onda gubim prostor. Ja kao laik sam kontao da uzmem neke L profile, stavim dva na zid lijevo, dva na zid desno i kupim onda drvenu plocu tacno toliku od zida do zida i voila - imam policu. I tako ih poredam koliko mi treba i gdje mi treba.

Previdjam li nesto? Moze li ovo ovako?

Može.

Samo imaj u vidu da ti od predviđene težine stvari koje će biti na policama i same dužine stranica polica zavisi da li su dovoljna samo 2 L profila, i njihova čvrstoća. Kupi možda L profile koji imaju prečku od kraja do kraja, izgledaju kao trougao, oni su čvršći. Nešto ovakvo:



Od te težine zavise ne samo profili nego i domenzije šarafa kojim ćeš ih pričvrstiti na zid. I debljina drveta.

Za recimo standardnu ivericu 18 mm obično ide jedan profil na svakih 50 cm, ali ja bih i na svakih 20-30 da mogu i malo teže stvari. Recimo, na 50 cm police 3 profila, na 1 m 4 ili 5 profila itd. Ako će biti baš teške, onda treba deblje drvo. I/ili jače od iverice.

Iverica se lako savija pod težinom pa možeš na prednjoj ivici, sa donje strane, cijelom dužinom police, staviti letvu 3-5 cm, to pomaže da se manje savija. Pričvrstiš je ljepljenjem i/ili šarafima. Ako je polica duboka, dublja od 50 cm mjereno od naprijed ka nazad, ne od lijevo ka desno, možeš jednu letvu i na sredinu dubine police.

Nešto ovako, samo bih ja letvu sa donje strane police:



Ako će lagane stvari, onda L profili, iverica 18 mm i to je to.

Ivericu dpominjem jer je najjeftinija, mislim da za špajz nećeš mahagonij i drugo dkupo drvo.

Šperploča bi bila bolja, za baš teške stvari svakako bolja, ali iverica je za standardnu "radnu" policu OK.

[Entropio]

Hvala na iscrpnom odgovoru.

Evo ovo bi bile moje dimenzije police/daske. Koliko L profila da stavim lijevo i desno? Po 3 sa svake strane? Uzeo bih onda ove sa potporom. Koje sarafe?



Sto se tice drveta, uzeo bih neko jace... ne sad onu savitljivu ivericu. Ali ne ni mahagonij. Sperploca vjerovatno.

[Hakiz]

Hvala na iscrpnom odgovoru.

Evo ovo bi bile moje dimenzije police/daske. Koliko L profila da stavim lijevo i desno? Po 3 sa svake strane? Uzeo bih onda ove sa potporom. Koje sarafe?



Sto se tice drveta, uzeo bih neko jace... ne sad onu savitljivu ivericu. Ali ne ni mahagonij. Sperploca vjerovatno.

Na stranice od 50 cm po 3 L profila. Šarafe za profil sa zidom barem 5x50, ako nećeš stavljati preteško mislim da će biti dovoljno. Ako ćeš stavljati teško, na zadnju stranicu 120 cm možeš 4-6 profila i iste šarafe ako je ta stranica uz zadnji zid. Ili veće šarafe, možda 6x70, zavisi kolike su rupe na L profilima i možeš li bušiti do 8 cm duboko u zid, to ćeš ti znati. Mislim da bi 5x50 ili 6x60 bili dovoljni. Šarafi koji idu u tiplove su tipa za drvo, sa špicem, ne oni sa ravnim vrhom koji se koriste sa maticom, takozvani mašinski ili bolt, neka su sa punim navojem (navoj ide od špica skroz do glave), čelični, Philips (PH) kod nas poznati kao "krstasti" ili Pozidriv (PZ), tj. krstasti sa dodatnim utorima, vidi na internetu kako izgledaju. Slot (ravni) ne valjaju, Torx su dobri ali bi mogli biti skupi a nisu neophodni za to šta ti treba, iako ja skoro isključivo koristim Torx za sve za šta ih ima kupiti. Tiplove kupiš veličine u zavisnosti od šarafa koje koristiš. Ako ti se zid "runi", osipa, možda bolje one Fischer Duopower umjesto obične sive tiplove. Ako je zid OK, obični su dovoljno dobri. Pazi i da ti L profili budu "masivni" dovoljno da drže predviđenu težinu.

Šaragi kojima pričvrstiš drvo sa profilom nisu kritični, služe samo da se polica ne pomjera. A možeš i bez njih.

Čak i ako ćeš šperu, ako nećeš debelu recimo 3 cm ili deblju, možda da je pojačaš letvom s prednje strane kao što sam već pisao, 120 cm je ipak dugo. Recimo 20x50x120 mm ili sličnih dimenzija za prve dvije, na primjer 18x40, 120 ti je fiksno. Najbolje isto špera ili tvrdo drvo. Može možda i iverica ili medijapan. Ne bih jelovinu.

Ja bih tako, što ne znači da sam u pravu.

[Snake Eyes]

Hvala na iscrpnom odgovoru.

Evo ovo bi bile moje dimenzije police/daske. Koliko L profila da stavim lijevo i desno? Po 3 sa svake strane? Uzeo bih onda ove sa potporom. Koje sarafe?



Sto se tice drveta, uzeo bih neko jace... ne sad onu savitljivu ivericu. Ali ne ni mahagonij. Sperploca vjerovatno.

Kupi doslovno L profil (5×5) gdje se prodaje zeljezo, zamoli da ti isijece na komade od 0.5m. L profil se radi u duzini od 6m, moze se kupiti pola. Izbusis rupe na profilu za montiranje na zid ( dovoljno su dvije, npr. 7cm od ivice nosaca), ofarbas komade, pricvrstis sa svake strane zida po jedan nosac. Mnogo ljepse, stabilnije, jeftinije i sa strana ti nece smetati hipotenuza nosaca kao kod ovih za koje pitas.
Za police kupi speru.

[zijancer]

Ili da zakuca dvije letve sa strana (profila 2.5x2.5 cm), a preko stavi dasku/policu?

[Hakiz]

Zavisi hoće li na polici biti 2 tegle slatka od dunja i vreća krompira ili 10 baterija i konvertor itd za solarne panele, svaka oko 50 i više kg teška.

[zijancer]

kakva bi trebala biti ta polica?

[Snake Eyes]

Ili da zakuca dvije letve sa strana (profila 2.5x2.5 cm), a preko stavi dasku/policu?

Mogu i letve, pozeljno bukove. Ja sam za manji spajz, od iverice, kada sam sijekao police, isjekao i nosace koje sam pricvrstio sa po dva sarafa.

Sto se tice nosivosti ne treba da se brine, bitan je samo kvalitet zida i ispravno dimenzionisani sarafi/tiplovi. Sjetimo se da bojler od 50l nose dva sarafa.

[-Chesterfield-]

Ima li neko ideju...

Imam mali spajz, ne znam koliko kvadrata, ali malo. Jedini nacin da iskoristim prostor je da poredam police od zida do zida... dakle ne bih da kupim neke gotove jer onda gubim prostor. Ja kao laik sam kontao da uzmem neke L profile, stavim dva na zid lijevo, dva na zid desno i kupim onda drvenu plocu tacno toliku od zida do zida i voila - imam policu. I tako ih poredam koliko mi treba i gdje mi treba.

Previdjam li nesto? Moze li ovo ovako?

Išao sam u špajz da uslikam
Kupio sam gotove šipke koje zašarafiš okomito za zid. Od vrha do dna.
U ovom slučaju možeš pomijerati razmak između polica, jer se nosači polica vade.
Kupio kuhanu bukovinu i stolar mi napravio police.

[Hakiz]

Ili da zakuca dvije letve sa strana (profila 2.5x2.5 cm), a preko stavi dasku/policu?

Mogu i letve, pozeljno bukove. Ja sam za manji spajz, od iverice, kada sam sijekao police, isjekao i nosace koje sam pricvrstio sa po dva sarafa.

Sto se tice nosivosti ne treba da se brine, bitan je samo kvalitet zida i ispravno dimenzionisani sarafi/tiplovi. Sjetimo se da bojler od 50l nose dva sarafa.

I nosač dole.

Kod mene su za bojler od 80 litara 2 šarafa od 10 mm, ali ne u samo zid, nego je u zidu čelični nosač, pa šarafi se kroz zid šarafaju na taj nosač. A donji nosač za bojler je varen na taj nosač u zidu.

Tako da ima tu više podloge nego što na prvi pogled izgleda.

Kao što rekoh, ja bih kako sam napisao, ali ne tvrdim da je ono šta je dobro za mene dobro i drugima.

Vaše je sa manje posla i jeftinije, priznajem.