Nemačka preduzeća fokusirana na Srbiju: Decenijama povezani, investicije od 3,5 milijardi evra
Za razliku od francuskih preduzeća koja gledaju na Severnu Afriku, nemačke kompanije prilikom razmatranja relokacije i diverzifikacije proizvodnje fokusirane su na Istočnu Evropu, to jest Zapadni Balkan i često biraju Srbiju, izjavio je danas direktor Nemačko-srpske privredne komore Frank Aleter.
Ukazao je da se nemačke kompanije koje traže blizinu domaćem tržištu kako bi osigurale logistiku opredeljuju za Srbiju jer su sa njom decenijama ekonomski povezane, poznaju se, imaju sličan mentalitet, kao i da mnogi građani govore nemački i gotovo svi znaju engleski.
-To su sve faktori zbog kojih je normalno da nemačka preduzeća traže alternativu Aziji na Zapadnom Balkanu", rekao je Aleter Tanjugu.
On je, povodom dve decenije od prve nemačke investicije u Srbiji, kazao da su investicije nemačkih preduzeća u prethodih 20 godina iznosile 3,5 milijarde evra.
Nemačko-srpska privredna komora ima više od 350 firmi pojedinačnih članica, kako nemačkih, tako i srpskih. Tih 350 firmi trenutno u Srbiji zapošljavaju više od 70.000 ljudi.
Aleter je ukazao da se nemačka ulaganja mogu meriti kako po finansijskom obimu, tako i po znanju i tehnologijama koje su prenete u Srbiju i da su doprinele, kako razvoju nemačkih kompanija, tako i srpskih partnera.
Najvažnije privredne grane u koje su Nemci investirali su automobilska industrija, to jest auto-delovi.
Dodaje da se radi delimično o radno-intenzivnoj proizvodnji, ali i tehnološko inovativnim poslovima.
Što se potencijala za investicije tiče, Aleter smatra da je, na osnovu tradicije Srbije, interesantna elektrotehnika, kao i tekstilna industrija.
Takođe, potencijal za investicije pruža i poljoprivreda. Aleter je uveren i da će, kada se Srbija bude dalje otvarala međunarodnim partnerima, zanimljiva privredna grana biti nekretnine.
Upitan koji veći investitor, nakon Bizerbe, dolazi u Valjevo, Aleter je kazao da postoji stalna potraga nemačkih kompanija za investicionim destinacijama u Srbiji. Međutim, kompanija, kada se odluči da investira to sama saopštava, objasnio je on.
-Pre par nedelja od strane srpskih vlasti je saopšteno da će pored Bizerbe doći još jedan investitor u Valjevo. Ko će to biti i dokle je stigao proces samo smo delimično upoznati, a na preduzeću je da saopšti, ukazao je Aleter.
Kada je reč o daljim nemačkim investicijama u Čačku, kaže da Nemci trenutno analiziraju taj grad kao investicionu destinaciju.
Aleter je ocenio ekonomski razvoj Srbije pozitivnim.
-Pre korone Srbija je imala privredni rast iznad četiri odsto. Takav rast se prognozira i za naredne godine. Nije došlo do značajnog pada rasta, već je taj pad bio marginalan tokom krize, rekao je on i dodao da je Srbija dobro prošla kroz korona krizu.
Upitan da li su nemački privrednici zadovoljni radnom snagom u Srbiji, Aleter je kazao da su članice komore zadovoljne.
-Sprovodimo već više od 10 godina ispitivanje naših preduzeća, u kojem imamo i pitanje - da li bi opet investirali u Srbiju? Zadovoljstvo kompanija sa Srbijom kao destinacijom za ulaganje je između 90 i 95 odsto, objasnio je on.
Aleter kaže da u pojedinim slučajevima kompanije moraju da doškoluju radnu snagu i da bi sada trebalo da bude fokus na tome kako osigurati ostanak radne snage.
Pošto je nemačka privreda jedna od najuspešnijih, upitan šta je ključ uspeha i šta bi savetovao srpskim vlastima, Aleter je ukazao da se nemačka privreda oslanja snažno na mala i srednja preduzeća.
-Ta preduzeća su pretežno porodična ili ih vode ljudi koji u firmama ''žive'' određene vrednosti, kao što je posebna povezanost sa zaposlenima, određena kultura rada i slično. A u svemu tome važna tema je dualno obrazovanje, kazao je on i dodao da je važna i izvozna orijentisanost firmi.
Prema njegovim rečima, dualnim obrazovanjem se obezbeđuje radna snaga privredi. Što se Srbije tiče ona je uvela dualno obrazovanje pre više godina, ali ima još neka poboljšanja koja su moguća, dodao je on.
Kaže da bi bilo dobro i da se razmišlja o proširenju tržišta sa sedam miliona potrošača na mnogo veće regionalno.
-S tim u vezi od strane Srbije pokrenuta je inicijativa na Zapadnom Balkanu, a to je sigurno ideja koju možemo i treba da podržimo, naglasio je Aleter.
Od ideje do velikog kapitala – mlade IT firme u Srbiji kreću putem "Nordeusa"
Uspeh srpske gejming kompanije "Nordeus", koja je prodata za 378 miliona dolara, ohrabrio je mlade firme, koje od ideje mogu da stvore veliki kapital u kratkom vremenu. Iz američke kompanije "Tejk tu" kažu da ih je zapanjio kvalitet inženjerstva i talenat gejm dizajnera u Beogradu i Srbiji. Domaća IT zajednica pokrenula je različite projekte i fondove za mlade, da bi ih povezala sa međunarodim igračima, i da bi uspeh srpskih kompanija učinili sistematskim.
U najvećoj transakciji u srpskoj IT industriji, američki "Tejk tu" kupio je za 378 miliona dolara srpsku gejming kompaniju "Nordeus", koja je počela kao inovativna kompanija pre 11 godina.
"Nordeus" je najuspešnija startap kompanija u Srbiji. Njen najpoznatiji proizvod je fudbalska igrica "Top ileven" sa 240 miliona registrovanih korisnika, među kojima je i legenda Žoze Murinjo.
"Nordeusu" je pre nekoliko godina za nju nuđeno 20 miliona evra – sada je cena nekoliko desetina puta viša.
Stižu i pohvale svetskog lidera na tržištu gejminga i novog vlasnika srpskog "Nordeusa".
"Zapanjio nas je talenat gejm dizajnera u Srbiji"
Šef korporativnog razvoja kompanije "Tejk tu" Majkl Voroš ističe da kompanija raste iz meseca u mesec i smatra da je tajming za kupovinu savršen.
"Zapanjio nas je kvalitet inženjerstva i talenat gejm dizajnera koje smo zatekli u Beogradu, a i šire u Srbiji", naglasio je Voroš.
"Nordeus" ostaje u Beogradu, kao autonomna kompanija u okiru američkog "Take Tu", razvija "Top ileven", širi se na nova tržišta i zadržava svojih 180 zaposlenih.
Velika kompanija prvi put dolazi da kreira vrednost u Srbiji, a ne da je uzme
Branko Milutinović, suvlasnik i direktor "Nordeusa" rekao je za RTS da je to prvi put da jedna S&P 500 kompanija (među 500 najvećih u svetu) ogromnom investicijom ulazi na domaće tržište da bi kreirala vrednost za ceo svet, a ne da bi uzimala vrednost iz domaćeg tržišta i korisnika.
"Tako da je to jako dobar signal i potvrda da se iz Srbije rade fantastične stvari. Ima puno ljudi koji u svetu rade fantastične stvari, ali ovo je jedan signal koji je vidljiv, o kojem se priča u celom svetu", ističe Milutinović.
Uspeh "Nordeusa" ohrabrenje je za digitalnu zajednicu i mlade firme koje od ideje stvaraju veliki kapital u kratkom vremenu.
Veliki podstrek mladim osnivačima startapova
Bojan Milenković iz Naučno-tehnološkog parka Zvezdara ocenjuje da je akvizicija "Nordeusa" veliki podstrek srpskim mladim osnivačima startapova da mogu napraviti velike kompanije koje mogu da privuku pažnju velikih igrača.
Vukašin Stojkov iz "Startita" kaže da se takođe dešavalo da je uspeh postignut kada su osnivači bili delom iz Srbije, delom iz inostranstva.
"Upravo je to uspeh koji mi u Startitu želimo da učinimo sistematskim sa projektom Tesla nejšn, koji ima za cilj da što veći broj inostranih partnera poveže sa preduzetnicima u Srbiji, kako bi kreirali proizvode za globalna tržišta i kako bi se taj uspeh prelivao u Srbiju", navodi Stojkov.
Tri miliona evra u "Nordeusovom" Fondu za talente
Osim projekta Digitalna Srbija, "Nordeus" je osnivač i Fonda za talente, koji će u početku raspolagati sa tri miliona evra.
"Ono što bi mi voleli da uradimo, jeste da okupimo sve stručne ljude i da zajedno dođemo do toga kako možemo da našoj deci damo šansu da se takmiče jednog dana na globalnom nivou", kaže Stojkov.
Industrija digitalnih i mobilnih igara donosi veću zaradu od filmske i muzičke industrije zajedno, a pritom brže raste.
Američka "Tejk tu" kompanija je među 500 najvećih u svetu. U osvajanje Evrope kreću iz Srbije, sa "Nordeusom" kao partnerom i suvlasnikom.

