Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
ucenik1234 wrote: ↑18/01/2021 00:06
kolike su plate u centralama banaka u back office?
Blizak član familije je počeo u back office-u (računovodstvo i kontroling) s 900+topli obrok+prijevoz. Naravno, ovo se odnosi na posao gdje je fakultetska diploma i iskustvo bilo nužno. Banka je bila Unicredit, sarajevska centrala. Plata je rasla, ali jako sporo. Dolazak kući s posla u 9 navečer, nekad 10 i slično, ili generalno ostajanje na poslu poslije regularnog radnog vremena, se podrazumijevalo, ali se duži rad i plaćao.
Blizak član familije naravno nije više na ovom poslu , ali po pitanju iskustva ipak je ok bilo (dobro za naredne poslove i kontakte), ali odnos količina posla:plata je jadan.
S obzirom da sam skoro čitav Google pretražio i nisam našao relevantne informacije interesuje me način funkcionisanja Dopunjive / Prepaid kartice iz vašeg iskustva.
Znači zanimaju me u kojoj banci imate, koji su uslovi, troškovi izdavanja, podizanja, stavljanja novca na račun itd. I naravno koje su prednosti i koje mane? Može li se uvezati sa PayPalom itd.
Ja sam trenutno korisnik NLB Banke i izgleda da oni ne nude tu vrstu kartica.
Dzakozuki wrote: ↑15/04/2021 19:52
S obzirom da sam skoro čitav Google pretražio i nisam našao relevantne informacije interesuje me način funkcionisanja Dopunjive / Prepaid kartice iz vašeg iskustva.
Znači zanimaju me u kojoj banci imate, koji su uslovi, troškovi izdavanja, podizanja, stavljanja novca na račun itd. I naravno koje su prednosti i koje mane? Može li se uvezati sa PayPalom itd.
Ja sam trenutno korisnik NLB Banke i izgleda da oni ne nude tu vrstu kartica.
Imaš u BBI banci, 10 KM košta kartica koja vrijedi 2 godine i to je sav trošak što se održavanja kartice tiče. Nakon dvije godine je ponovo reizdaju ako si je koristio i opet platiš 10KM. Može se uvezati sa paypalom i plaćaš sa njom normalno i na internetu a i u prodavnicama, jedino se podizanje gotovine sa kartice, bilo na bankomatu ili na šalteru banke plaća. Ako nemaš tekući račun u BBI banci i mobilno bankarstvo onda uplate na karticu moraš raditi na šalteru banke. Ne znam da li možeš pare sa paypala primati na tu karticu.
Evo pogledaj informacioni list za tu karticu.
jahh wrote: ↑15/04/2021 21:05
Nazoves banku i pitas, ima kontakt telefon.
Ako nemaš šta pametno reći produži.
Sad bi ja trebao nazvati preko 10 banaka i čekati da bi izvukao te informacije i onda ih analizirati gdje mi je najbolje?! A jesi pametan aferim.
Dope_Man wrote: ↑17/04/2021 13:26
Cuj to da ja za nesto sto meni treba pitam one koji se time bave... Kako glupa ideja
Mene interesuju informacije iz prve ruke ljudi koji to koriste, a ne informacije koje će mi dati banka koja će prešutiti sve što bude mogla. Zar za to ne koristi forum?
Dzakozuki wrote: ↑15/04/2021 19:52
S obzirom da sam skoro čitav Google pretražio i nisam našao relevantne informacije interesuje me način funkcionisanja Dopunjive / Prepaid kartice iz vašeg iskustva.
Znači zanimaju me u kojoj banci imate, koji su uslovi, troškovi izdavanja, podizanja, stavljanja novca na račun itd. I naravno koje su prednosti i koje mane? Može li se uvezati sa PayPalom itd.
Ja sam trenutno korisnik NLB Banke i izgleda da oni ne nude tu vrstu kartica.
Imaš u BBI banci, 10 KM košta kartica koja vrijedi 2 godine i to je sav trošak što se održavanja kartice tiče. Nakon dvije godine je ponovo reizdaju ako si je koristio i opet platiš 10KM. Može se uvezati sa paypalom i plaćaš sa njom normalno i na internetu a i u prodavnicama, jedino se podizanje gotovine sa kartice, bilo na bankomatu ili na šalteru banke plaća. Ako nemaš tekući račun u BBI banci i mobilno bankarstvo onda uplate na karticu moraš raditi na šalteru banke. Ne znam da li možeš pare sa paypala primati na tu karticu.
Evo pogledaj informacioni list za tu karticu.
Eto od jučer su povećali cijene duplo tako da je izdavanje kartice 20 KM i svako naredno reizdavanje isto 20 KM. Povećali su i provizije za podizanje gotovine na bankomatu sa 0.5 na 1.5%, na šalteru sa 1 na 1.5%
Zbog takvih stvari sam ih i napustio, najskuplji su, samo gledaju kako da ti uzmu još koju marku.
Jedino se kod njih plaća otvaranje računa i prilikom prvog priliva ti "sakriju" 10KM koje ne možeš koristiti sve dok ne zatvoriš tekući račun, a još im se i kamata zove profitna marža. Islamska banka a deru samo tako, ništa neće da halale.
Zvalo me maloprije iz banke. Skoro me probudili, sreca pa sam tik prije poziva ustao, pa se javi na smartfon na taj poziv tako ni nerazbudzen dobro, i srecom se javi na poziv jer se obicno na nepoznate brojeve nejavljam jer ne znam pricati kako treba preko telefona, ni s kim skoro kako treba.
Zvali da me anketiraju. Kaze anketa, reko ne bi ja da odgovaram, pa rece nesto ne znam sta, pa reko ja moze hajde. Pitala anketarka kako sam zadovoljan s uslugom zaposlenika jer sam novi korisnik, davao ocjene 8, i jednu 10-tku. Pozalio se da su mi stavili u ugovor onu uslugu za penzionere iako nismo to htjeli.
Ali sad dolazimo do glavnog zbog cega i kucam ovaj upis. Anketarka me gospodala. Gospodine tako i tako. Reko ja maloprije staroj cim su pare u igri odmah postanes gospodin. A gospodin siromah s jos nedobijenim primanjem od 219,5 Km.
Jel moguće otvoriti račun u banci i dobiti dvije debitne kartice za taj isti račun? Tj. da dvije osobe kupuju sa karticama koje su kod njih, a sa istog računa?
Officer Crabtree wrote: ↑01/05/2021 16:52
Jel moguće otvoriti račun u banci i dobiti dvije debitne kartice za taj isti račun? Tj. da dvije osobe kupuju sa karticama koje su kod njih, a sa istog računa?
Trebalo bi da moze. Opunomocis nekoga na taj racun i izvadis mu karticu. Ili zajednicki racun (ne znam koja banka ima tu opciju) s tim da neko mora biti nocioc racuna.
Officer Crabtree wrote: ↑01/05/2021 16:52
Jel moguće otvoriti račun u banci i dobiti dvije debitne kartice za taj isti račun? Tj. da dvije osobe kupuju sa karticama koje su kod njih, a sa istog računa?
Zove me gospodja iz nlb banke neki dan i kaze da li je gospodin taj i taj nije gospodin ali jest t.t. izvolite pozivam vas zbog toga sto vam je istekla licna karta 2017. godine pa vas molim da nam dostavite kopiju ili istu posaljete putem maila ima li gospodja pravo da ovo moli sukladno zastiti licnih podataka broj licne bih joj mozda i poslao ali kopiju licne
Malo sam cunjao po internetu i došao sam do frapantnih podataka, u kojima sam otkrio ono o čemu sam imao sumnje i moje sumnje su izgleda tačne. Naime, mi plaćamo najviše u Evropi, za držanje tekućeg računa u banci. I dok u Evropi, skoro da nema zemlje, da nema mobilnu/internet banku, a nemali broj ima i dvije i više takvih banaka, koje pojednostavljuju vezu čovjeka sa bankom i nude povoljnije bankarstvo, kod nas nema nijedne takve banke, tako da nema ni računa bez mjesečne naknade za održavanje. Doduše, to nije jedini problem, kada je u pitanju ta tematika. Naime, banke koje posluju kod nas, često u mnogim zemljama u kojima posluju, za tu istu uslugu, imaju znatno nižu naknadu, a u nekim zemljama, nemaju nikakvu naknadu, za tu uslugu. Jedan možda i najdrastičniji primjer je Raiffeisen banka, koja u Bugarskoj naplaćuje održavanje tekućeg računa nekih 1.3 KM mjesečno, dok isti takav račun, ista ta banka, u Češkoj, uopšte ne naplaćuje, a kod nas, ista ta banka, isti taj račun, naplaćuje 4.49 KM mjesečno, a ima i skuplji paket, koji košta 12.99 KM mjesečno! Jedna banka, tri države, 4 različite cijene! Gdje je država slaba, tu banke deru. Raiffeisen banka nažalost nije jedini slučaj u našoj zemlji. Tu je i Addiko banka, koja u Srbiji održavanje tekućeg računa naplaćuje od 2.5 KM mjesečno pa nadalje, dok Addiko banka kod nas, održavanje tekućeg računa, naplaćuje od 5.90 KM pa nadalje, do čak 16.90 KM mjesečno! Postavlja se pitanje, šta to toliko košta, da kod drugih je i džaba, a kod nas je skuplje i od recimo mjesečne dopune za mobilni. Po svemu sudeći, ovdje ima prostora, za nadležne entitetske agencije za bankarstvo, kao i za Centralnu banku BiH, da ograniče naknade za držanje računa u bankama ili da čak skroz zabrane bankama, naplatu održavanja tekućih računa, jer ovo je čisto dranje! Držanje računa u banci, još malo pa košta kao mjesečna pretplata za internet! Uzmemo li za primjer Addiko paket od 16.90 KM mjesečno, puta 12 mjeseci, malo li je?
Last edited by -Ekser- on 12/06/2021 22:10, edited 1 time in total.
Sam racun, dakle bez paketa usluga, je oko 2-2.5 KM kod nas, sa osnovnim paketom (koji obicno ukljucuje racun, mobilnu aplikaciju i eventualno mogucnost overdrafta ili kreditne kartice, ovisno o banci i ponudi) to je 4-5 KM. To su generalne cijene banaka u BiH.
Svi veci paketi su irelevantni za ovo izlaganje, jer to su opcionalne usluge, gdje ti nude nesto vise a za vise para. Npr. ima tu raznih osiguranja, usluge poput BIHAMK-ove asistencije na putu itd.. opet razne banke nude razne stvari, na tebi kao klijentu je da odlucis da li ti je to vrijedno.
Dakle, kljucno je da je sam racun, bez drugih proizvoda, neke 2-2.5 KM kad sam ja zadnji put vidio. To ti jedino moze biti tema, jer to ti je obavezno ako si vec u banci i imas racun. E to mozes porediti sa drugim zemljama i dalje razmisljati zasto je cijena tolika (koliko znam kod nas trziste formira cijenu, pa svako moze ponuditi manje ako zeli, ali mozda grijesim).
Da tržište formira cijenu, to je tačno, ali kod nas samo po definiciji, dok u praksi je neka druga priča, pošto kod nas cijenu formiraju (velike) banke, koje u zadnje vrijeme dižu cijene usluga, a da pritom sam kvalitet usluga i ponuda je ista kao prije poskupljenja, te stoga problem kod nas je u konkurenciji, koja, umjesto da se takmiči među sobom, oni imaju maltene iste cijene, što zapravo nije prava konkurencija, već neka vrsta udruženog monopola, tako da, dok ne dođe do pojave internet/mobilnih banaka i kod nas, kao i do veće konkurencije banaka uopšte, cijene će biti i dalje velike, kao i nažalost sve veće, pošto postojeće banke kod nas, očigledno koriste činjenicu, što se broj banaka unazad nekoliko godina smanjio, pa stoga sebe i svoju sve skuplju ponudu, forsiraju kao opciju, koja nema alternativu, tako da, bilo bi dobro, kada bi se i država umiješala i uvela nekog reda, pošto banke u nas, sve više se ponašaju, kao privatne švajcarske banke, koje naplaćuju račune, kao da su joj svi klijenti, a ne samo neki, trgovci investicionim instrumentima.
Koliko banke kod nas deru, govori i sam podatak da iste naplaćuju 2-3 KM mjesečno, za "goli" račun, dok u drugim krajevima Evrope, cjelokupan paket (kartica, račun i internet/mobilno bankarstvo) je besplatan, uključujući tu i mnoge banke, koje svoje poslovanje ne baziraju isključivo na internetu (dakle, uključujući i tradicionalne banke).
Moja banka (EU) naplaćuje 6e mjesečno za račun i internet bankarstvo. Ne vidim kako je par KM previše. Da nema konkurencije i da globe - jesu, ali nisu ni u EU sve usluge besplatne.
Ja koristim Raiffeisen onaj neki osnovni paket za 4.49 KM i ok mi je. A Ziraat banka je uvjerljivo najjeftinija s 1.99 KM gdje imaš račun, mobilno bankarstvo i još ponešto.
Ono gdje banke posebno uzimaju ljude su uslovljavanje neke akcije kredita korištenjem određenog paketa. Pa sam tako imao ponudu Asa banke za kredit koji je bio ok, mala kamata, ali moraš uzeti paket od 9.99 KM. To je faktički rata veća za cenera odnosno za cenera veći mjesečni iznos obaveza prema banci.
Ali na stranu sve to, naknada za obradu kredita je najveća pljačka. To kod nas samo ima. U Srbiji ne neko tužio banku za to i dobio na sudu. Pa tužio još jedan i dobio, pa se na tom primjeru organizirala grupa ljudi, tužili kolektivno i dobili. Banka dužna vratiti te pare.
Prijatelj bio u Srbiji nedavno 7 dana. Vozajuci se autom i slušajući radijski program, često bi čuo obaviještenje, poziv građanima da se prijave tu i tu da bi im bile isplaćene tj vraćene bilo kad od "tog i tog" datuma, nelegalno naplaćene naknade za obradu kredita.
Svi ti direktori banaka se zajedno druže, igraju tenis, skijaju, tako da se oni lijepo dogovore o okvirnim cijenama usluga, da niko nikome ne pravi konkurenciju, jer bi time svi bili dugoročno donji, odnosno ostvarili bi manju neto dobit i dobili nogu kao loši menadžeri.
To će se jedino promijeniti ulaskom u EU kada će narod moći otvoriti besplatni račun kod neke njemačke online banke i regularno primati platu na njega. Do tada bi država mogla urediti taj segment da hoće, ali neće jer ih banke finansiraju kad imaju deficit u budžetu, tako da što god je u interesu banaka, to će i biti.
TRANCE wrote: ↑14/06/2021 12:25
Svi ti direktori banaka se zajedno druže, igraju tenis, skijaju, tako da se oni lijepo dogovore o okvirnim cijenama usluga, da niko nikome ne pravi konkurenciju, jer bi time svi bili dugoročno donji, odnosno ostvarili bi manju neto dobit i dobili nogu kao loši menadžeri.
To će se jedino promijeniti ulaskom u EU kada će narod moći otvoriti besplatni račun kod neke njemačke online banke i regularno primati platu na njega. Do tada bi država mogla urediti taj segment da hoće, ali neće jer ih banke finansiraju kad imaju deficit u budžetu, tako da što god je u interesu banaka, to će i biti.
A ta njemacka banka je majka banke kcerke u BiH.
Direktori banaka u Njemackoj se ne druze, ne skijaju i ne igraju tenis zajedno. I nikako se ne dogovaraju. Jer su oni posteni Njemci.