Kako je poznato trenutačno su u središtu pozornosti javnosti pregovori o prijedlogu novog Izbornog zakona BiH. HDZ BiH po riječima Dragana Čovića svoj prijedlog uputio je veleposlanicima najutjecajnijih država, OHR-u, OSCE-u i najutjecajnioj bošnjačkoj stranci - SDA.
Hrvatska strana je već pokušala progurati svoj prijedlog kroz Parlamentarnu skupštinu BiH, ali nije prošao (nerealan pokušaj!).
https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/z ... o-20171221
Ovaj prijedlog u naravi nije bio ono što bi moglo proći jer jedan dio B/H/S bio bi diskriminiran. U međuvremenu bošnjačka strana nije ni jednom dala neki svoj prijedlog, osim ako za prijedlog ne smatramo onaj nelegalni pokušaj guranja „dodatne rečenice“ kroz Parlament FBiH. Isti je u prvom redu bio protuzakonit i nije nudio rješenje Odluke Ustavnog suda BiH u predmetu „Ljubić“, nego bi samo dodatno omogućavao manipulacije tipa Edim Fejzić, Anel Šahinović, Zlatko Miletić i sl.
https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih ... nog-zakona
Danas imamo novi prijedlog koji je očigledno puno bolje razrađen i kroz njega je po riječima Dragana Čovića moguće zadovoljiti presude Ustavnog suda i Europskog suda. Po onome što se provlači kroz medije, ovo je prijedlog kojeg je HDZ BiH već predstavio gore nabrojanima:
https://hms.ba/idpi-je-vec-predstavio-p ... stava-bih/
S obzirom na to da je hodogram pregovora dogovoren od strane HDZ BiH i SDA vrlo brzo ćemo doznati je li novi prijedlog ono za što će se uspjeti skupiti dovoljno ruku...
Kako znamo novi Izborni zakon BiH mora zadovoljiti Odluku Ustavnog suda BiH u predmetu „Ljubić“ i načelo legitimnog predstavljanja naroda, a sažetak odluke je u tekstu ispod i pokazuje u kojem smjeru treba ići.
Naravno, još jedan od uvjeta provođenja presuda Europskog suda nalažu ukidanje diskriminacije ostalih. Iako bošnjačka strana ove presude povezuje s građanskim konceptom to uopće nije točno nego je obični spin, da je tako pokazuje obrazloženje u presudi SF koje je u tekstu ispod:„Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u prosincu 2016. glavni dio Barryjevih pravila proglasio neustavnim i izbrisao ih iz Izbornog zakona. Predmetnom odlukom U-23/14 od 1. prosinca 2016. (Službeni glasnik BiH 1/17 od 6. siječnja 2017.) je utvrđeno da odredba Potpoglavlja B članka 10.12. stavak 2. u dijelu: "Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu" nisu u skladu s člankom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine. Nalaže se Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, u skladu sa člankom 61. stavak 4. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, da najkasnije u roku od šest mjeseci od dana dostave ove odluke uskladi odredbu Potpoglavlja B članka 10.12. stavak 2. Ustavni sud nalazi da je zakonodavac u odredbama članka 10.12. Izbornog zakona odredio da je broj delegata iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda Ostalih proporcionalan broju stanovnika prema posljednjem popisu iz 2013.“
Temeljna zadaća Doma naroda je zaštita konstitutivnosti naroda. Prema Ustavu Federacije, Federacija se sastoji od federalnih jedinica (kantona). „Dom naroda nije međutim Dom federalnih jedinica nego Dom konstitutivnih naroda.“ Ustavni sud podsjeća da se prema općem načelu demokracije pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru onih koje predstavlja i čije interese zastupa. U tom smislu veza između onih koje predstavlja i njihovih političkih predstavnika na svim administrativno-političkim razinama je ta koja omogućava legitimitet predstavnicima zajednice. Dakle, samo legitimitet predstavljanja stvara temelj za stvarno sudjelovanje i odlučivanje.
Pravo na demokratsko odlučivanje koje se ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem mora biti utemeljeno na demokratskom izboru izaslanika u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine onog konstitutivnog naroda koji predstavlja i čije interese zastupa. Dovodeći naprijed navedeni značaj Doma naroda u ustavnom sustavu Federacije Bosne i Hercegovine u svezu s načelom konstitutivnosti naroda neosporno proizlazi kako načelo konstitutivnosti naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine, u kontekstu Doma naroda, može biti ostvareno samo ako se popunjavanje Doma naroda temelji na jasno preciziranim kriterijima koji trebaju dovesti do što potpunijeg predstavljanja svakog od tri konstitutivna naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine. Suprotno od navedenog, neadekvatno političko predstavljanje onih koje predstavlja i čije interese zastupa dovodi do povrede načela konstitutivnosti, odnosno nejednakopravnosti bilo kojeg od konstitutivnih naroda, a time i povrede Ustava Bosne i Hercegovine, konkretno članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.
Vidljivo je u ovom prijedlogu IDPI-a kako je moguće zadovoljiti diskriminacije, a da se ne ugrožava volja "temelja" države odnosno konstitutivnih naroda.„Sud je obratio posebnu pažnju na preporuke Venecijanske komisije kojima se nude konkretne mjere za izmjenu postojećih ustavnih odredbi i izbornog zakonodavstava, koje ne bi narušile uspostavljenu ravnotežu vlasti između "konstitutivnih naroda“, ali bi omogućile pripadnicima nacionalnih manjina sudjelovanje u javnom životu.“
Daljnje promjene koje treba napraviti odnose se na veću transparentnost u procesu prebrojavanja, odnosno da rezultati ne oslikavaju volju onoga koji broji, nego onoga koji glasuje.