Šta kada se Korona virus pojavi u BiH?? POGLEDATI PRVI POST!

[laik1981]

@laik1981
Pa sve sam to otprilike i rekao, samo sam vam skrenuo pažnju na neke reference koje puno više govore o snazi pandemije poput letaliteta u odnosu na neke druge često korištene u svakodnevnoj diskusiji.
Problem većine mjera je što se počnu poduzimati kada se već poveća lokalna transmisija i onda je već kasno. Također na ovaj ili onaj način bolest mora "Proći" kroz populaciju a izgled krivulje će ovisti o socioekonomskim i demografskim karakteristikama svake države. Otuda te razlike od države do države a ne zbog poduzetih mjera.

[Medobrundo25]

@laik1981
Pa sve sam to otprilike i rekao, samo sam vam skrenuo pažnju na neke reference koje puno više govore o snazi pandemije poput letaliteta u odnosu na neke druge često korištene u svakodnevnoj diskusiji.
Problem većine mjera je što se počnu poduzimati kada se već poveća lokalna transmisija i onda je već kasno. Također na ovaj ili onaj način bolest mora "Proći" kroz populaciju a izgled krivulje će ovisti o socioekonomskim i demografskim karakteristikama svake države. Otuda te razlike od države do države a ne zbog poduzetih mjera.

Ja sam to identicno davno pisao pa sam bio ismijan od strane forumskih hobby naucnika. Drago mi je da se i strucniji ljudi slazu sa tim.

[splinter]

Ma ova godina iz nas je teška i nekako smo je pregurali, svako na svoj način. Bilo je tu svega, pa se mnogo stvari rješavalo u hodu. Šta se je sve moglo poduzeti a šta ne ? Hmm sad . . .
Nekad prošle godine u ova doba ili koji dan kasnije počela je diskusija (doduše na onoj drugoj temi) oko opasnosti od ovoga virusa, pa sam napisao da ćemo tek nakon godinu moći podvući neke crte i sumirati određene rezultate.
Po meni je prelomni momenat nastao nekad u rano ljeto kada je struka morala shvatiti da virus nije sezoskog karaktera i da će ostati u cirkulaciji tokom cijele godine, tad je bilo jasno da se neće moći obuzdati i da većina populacije ipak morati oboljeti. U skladu s tim su se mogle planirati ili korigovati postojeće mjere ali stvari stoje tako da ne odlučuje struka već politika.
Pustiti virus da cirkuliše među populacijom ima svojih dobrih i loših strana. Npr bolje se upoznaje virus, njegov način prenošenja, poboljšavaju dijagnostički alati, povećava mogućnost brže prokuženosti, povećava se broj ljudi sa stečenim imunitetm itd.
S druge strane, loše jer je postoji opasnost od opterećenja zdravstvenog sistema, povećava se mogućnost kombiniranja raznih sojeva i nastanka novih mutanata, povećava se broj radno sposobnih ljudi izbačenih iz stroja usljed rasza broja zaraženih.

Na kraju da ponovim : Šta se moglo uraditi?

Eto nek o tome pomalo razmisli i iskomenatariše svaki forumaš ovdje ukolko želi naravno. Moguće je da su neka pragmatična rješenja ostala neupotrebljenja iako su bila na dohvat ruke . . .

[hladan.preminger]

ko hoće neka pogleda na HRTi platformi Emisiju plus od 28.1.. Dvije noivnarke putuju, jedna u tanzaniju, druga u holandiju. Holadnija zaključana, u tanzaniji nema niti jedne mjere niti se uopće priača o koroni, ljudi žive normlano i gle čuda ne umiru. Sve ovo znam iz prve ruke jer mi rodica živi u dar es salamu.

Pa neka sad stručnjaci objasne kako? Ovo je retoričko pitanje, jer ne možeš opovrgnuti stvarnost da ljudi žive normalno, a ne kupe ih bagerom.

[Karikaturist]

Kupe mrtve bagerom
Kako jadna, pateticna, bolesna i istovremeno smijesna konstrukcija, dunjaluk je spreman za reset.

[Mogy87]

@splinter sirenje virusa zavisi od ponasanja covjeka. Svakako smo mogli, svako za sebe, se pridrzavati osnovnih mjera: maska, distanca, elementarna higijena. Takodjer ukinuti nas stari obicaj: malo temperature, ma hajd sta ima veze mogu ja na posao. Nek mi se ne odbije topli.

Meni nije prihvatljiva ideja da je tako moralo biti jer se virus ne siri sam od sebe vec s covjeka na covjeka. To je neprihvatanje odgovornosti za vlastite postupke.

Trebalo je samo malo razmisliti i ne stavljati komoditet na prvo mjesto: druziti se moze i u prirodi, kafa se moze popiti i u basti, zivot nece stati bez nargile i kafane. Ja sam svjesna da ljudi tako ne razmisljaju, ali je nepobitna cinjenica da mali ustupci u ponasanju bi itekako pomogli.

Mislim da su nasi "rezultati" porazavajuci i da nikome ne mozemo biti za primjer.

Edit: apsolutno ne amnestiram drzavu niti odgovornost prebacujem na gradjene. Ali kad drzava ne postoji jedino sto ostaje je solidarnost gradjana. A na tom testu smo svi kolektivno pali.

E sad dolazimo kod komplikovanijeg dijela:

1. Bila bi neophodna pomoc (ali stvarna) drzave pogodjenim djelatnostima, prije svega ugostiteljstvu

2. Zdravstveni sistem je trebao reformu prije 10 godina. Pandemija je samo istakla postojece slabosti.

[laik1981]

Ma ova godina iz nas je teška i nekako smo je pregurali, svako na svoj način. Bilo je tu svega, pa se mnogo stvari rješavalo u hodu. Šta se je sve moglo poduzeti a šta ne ? Hmm sad . . .
Nekad prošle godine u ova doba ili koji dan kasnije počela je diskusija (doduše na onoj drugoj temi) oko opasnosti od ovoga virusa, pa sam napisao da ćemo tek nakon godinu moći podvući neke crte i sumirati određene rezultate.
Po meni je prelomni momenat nastao nekad u rano ljeto kada je struka morala shvatiti da virus nije sezoskog karaktera i da će ostati u cirkulaciji tokom cijele godine, tad je bilo jasno da se neće moći obuzdati i da većina populacije ipak morati oboljeti. U skladu s tim su se mogle planirati ili korigovati postojeće mjere ali stvari stoje tako da ne odlučuje struka već politika.
Pustiti virus da cirkuliše među populacijom ima svojih dobrih i loših strana. Npr bolje se upoznaje virus, njegov način prenošenja, poboljšavaju dijagnostički alati, povećava mogućnost brže prokuženosti, povećava se broj ljudi sa stečenim imunitetm itd.
S druge strane, loše jer je postoji opasnost od opterećenja zdravstvenog sistema, povećava se mogućnost kombiniranja raznih sojeva i nastanka novih mutanata, povećava se broj radno sposobnih ljudi izbačenih iz stroja usljed rasza broja zaraženih.

Na kraju da ponovim : Šta se moglo uraditi?

Eto nek o tome pomalo razmisli i iskomenatariše svaki forumaš ovdje ukolko želi naravno. Moguće je da su neka pragmatična rješenja ostala neupotrebljenja iako su bila na dohvat ruke . . .

Koja su po tebi pragmaticna rjesenja koja smo mogli upotrijebiti? I sta mislis zasto se u evropi nisu na kvalitetniji nacin zastitili staracki domovi, ako ne u prvom valu, onda bar u ovom drugom? Znali su da su to najugrozenije ustanove, a opet u nekim drzavama i vise od polovice smrtnih slucajeva se odnosi na umrle u starackim domovima i u ustanovama za osobe koje zahtijevaju posebnu njegu.. S obzirom da se radi o posebnim ustanovama koje imaju zasebne objekte ne djeluje kao nemoguce da se odredjenim mjerama mogla zastititi ta polpulacija.. U vecem dijelu evrope slika bi bila drasticno drugacija da su se nekako uspjele zastititi te ustanove..

[Naslovnica]

ko hoće neka pogleda na HRTi platformi Emisiju plus od 28.1.. Dvije noivnarke putuju, jedna u tanzaniju, druga u holandiju. Holadnija zaključana, u tanzaniji nema niti jedne mjere niti se uopće priača o koroni, ljudi žive normlano i gle čuda ne umiru. Sve ovo znam iz prve ruke jer mi rodica živi u dar es salamu.

Pa neka sad stručnjaci objasne kako? Ovo je retoričko pitanje, jer ne možeš opovrgnuti stvarnost da ljudi žive normalno, a ne kupe ih bagerom.

Dio odgovora leži i u gustoći naseljenosti.

Holandija 404/km2
Tanzanija 46/km2

Doduše, Dar es Salaam ima preko 5 miliona stanovnika, valjda bi makar u tom gradu bila havarija?

Dodatna mogućnost je klima, to je jedino dvoje što mi kao laiku pada na pamet.

[Mogy87]

ko hoće neka pogleda na HRTi platformi Emisiju plus od 28.1.. Dvije noivnarke putuju, jedna u tanzaniju, druga u holandiju. Holadnija zaključana, u tanzaniji nema niti jedne mjere niti se uopće priača o koroni, ljudi žive normlano i gle čuda ne umiru. Sve ovo znam iz prve ruke jer mi rodica živi u dar es salamu.

Pa neka sad stručnjaci objasne kako? Ovo je retoričko pitanje, jer ne možeš opovrgnuti stvarnost da ljudi žive normalno, a ne kupe ih bagerom.

Holandija

92.1% stanovnistva zivi u gradovima.

prosjek godina 43.3

Gustina naseljenosti 508 po km2

Tanzanija

31% stanovnistva zivi u gradovima

prosjek godina 18

Gustina naseljenosti 67 po km2

Za temperaturne razlike valjda ne moram pisati.

[Mogy87]

ko hoće neka pogleda na HRTi platformi Emisiju plus od 28.1.. Dvije noivnarke putuju, jedna u tanzaniju, druga u holandiju. Holadnija zaključana, u tanzaniji nema niti jedne mjere niti se uopće priača o koroni, ljudi žive normlano i gle čuda ne umiru. Sve ovo znam iz prve ruke jer mi rodica živi u dar es salamu.

Pa neka sad stručnjaci objasne kako? Ovo je retoričko pitanje, jer ne možeš opovrgnuti stvarnost da ljudi žive normalno, a ne kupe ih bagerom.

Dio odgovora leži i u gustoći naseljenosti.

Holandija 404/km2
Tanzanija 46/km2

Doduše, Dar es Salaam ima preko 5 miliona stanovnika, valjda bi makar u tom gradu bila havarija?

Dodatna mogućnost je klima, to je jedino dvoje što mi kao laiku pada na pamet.

Demografija. 18 prosjek godina. A znamo kako mladji prolaze. To je generalno prednost mlade Afrike u odnosu na staru Evropu.

[Naslovnica]

ko hoće neka pogleda na HRTi platformi Emisiju plus od 28.1.. Dvije noivnarke putuju, jedna u tanzaniju, druga u holandiju. Holadnija zaključana, u tanzaniji nema niti jedne mjere niti se uopće priača o koroni, ljudi žive normlano i gle čuda ne umiru. Sve ovo znam iz prve ruke jer mi rodica živi u dar es salamu.

Pa neka sad stručnjaci objasne kako? Ovo je retoričko pitanje, jer ne možeš opovrgnuti stvarnost da ljudi žive normalno, a ne kupe ih bagerom.

Dio odgovora leži i u gustoći naseljenosti.

Holandija 404/km2
Tanzanija 46/km2

Doduše, Dar es Salaam ima preko 5 miliona stanovnika, valjda bi makar u tom gradu bila havarija?

Dodatna mogućnost je klima, to je jedino dvoje što mi kao laiku pada na pamet.

Demografija. 18 prosjek godina. A znamo kako mladji prolaze. To je generalno prednost mlade Afrike u odnosu na staru Evropu.

Bravo, taj podatak sam skroz smetnuo s uma.

[splinter]

@laik1981
Generalno stanovništvo Evrope je sve starije a briga za starijima i u idealnim uslovima odvlači velike resurse što materijalne što ljudske. Očito da je nedostatak ljudskih resursa uticao na ranjivost staračkih domova za "ulazak" virusa.
Pragmatično rješenje (na globalnom nivou) koje je bilo na dohvat ruke a koje je izostalo jeste npr zajednička akcija izrade cjepiva. Time bi se skratilo vrijeme izrade istoga, povećala njegova učinkovitost, smanjila mogućnost raznih zloupotreba, krenulo sa imunizacijom praktički u isto vrijeme . .
Ne bi bio problem ni razvoj različitih cjepiva ali kroz istu strategiju.

@Mogy87
Da, reforma zdravstvenog sistema je izostala, ali za razliku npr od reforme javne uprave ili sudstva, zdravstvo od strane EU (Evropska komisija je bila mentor većine reformskih procesa) nije prepoznato kao prioritet (slučajno ili namjerno) tako da je ostalo snažno podijeljeno što se najbolje osjetilo u ovoj pandemiji, a pogotovu sad kad je nabavka cjepiva jedan od prioriteta.
Zašto je tako sve ispalo, ne znam. Ali mi smo jedina država bar u Evropi koja nema ministarstvo zdravstva na državnom nivou.

[hladan.preminger]

ko hoće neka pogleda na HRTi platformi Emisiju plus od 28.1.. Dvije noivnarke putuju, jedna u tanzaniju, druga u holandiju. Holadnija zaključana, u tanzaniji nema niti jedne mjere niti se uopće priača o koroni, ljudi žive normlano i gle čuda ne umiru. Sve ovo znam iz prve ruke jer mi rodica živi u dar es salamu.

Pa neka sad stručnjaci objasne kako? Ovo je retoričko pitanje, jer ne možeš opovrgnuti stvarnost da ljudi žive normalno, a ne kupe ih bagerom.

Dio odgovora leži i u gustoći naseljenosti.

Holandija 404/km2
Tanzanija 46/km2

Doduše, Dar es Salaam ima preko 5 miliona stanovnika, valjda bi makar u tom gradu bila havarija?

Dodatna mogućnost je klima, to je jedino dvoje što mi kao laiku pada na pamet.

Pogledaj video pa ćeš vidjeti da priča oko gustine naseljenosti nema veza sa stvarnošću. U gradovima je čovjek na čovjeku. Imas primjer kad se ona vozi u minusu unutra ljudi jedni drugim haman u krilu sjede.
Ako je ovo all season virus i prenosi se kapljicno prica oko klime je bespredmetna.

[Mogy87]

@laik1981
Generalno stanovništvo Evrope je sve starije a briga za starijima i u idealnim uslovima odvlači velike resurse što materijalne što ljudske. Očito da je nedostatak ljudskih resursa uticao na ranjivost staračkih domova za "ulazak" virusa.
Pragmatično rješenje (na globalnom nivou) koje je bilo na dohvat ruke a koje je izostalo jeste npr zajednička akcija izrade cjepiva. Time bi se skratilo vrijeme izrade istoga, povećala njegova učinkovitost, smanjila mogućnost raznih zloupotreba, krenulo sa imunizacijom praktički u isto vrijeme . .
Ne bi bio problem ni razvoj različitih cjepiva ali kroz istu strategiju.

@Mogy87
Da, reforma zdravstvenog sistema je izostala, ali za razliku npr od reforme javne uprave ili sudstva, zdravstvo od strane EU (Evropska komisija je bila mentor većine reformskih procesa) nije prepoznato kao prioritet (slučajno ili namjerno) tako da je ostalo snažno podijeljeno što se najbolje osjetilo u ovoj pandemiji, a pogotovu sad kad je nabavka cjepiva jedan od prioriteta.
Zašto je tako sve ispalo, ne znam. Ali mi smo jedina država bar u Evropi koja nema ministarstvo zdravstva na državnom nivou.

Ovo ali u svim aspektima, od izrade, preko testiranja do logistike, a posebno proizvodnje.

Pa vidimo sta se sad desava. Ali eto jedan svijetao primjer. Sanofi kad je odustao od proizvodnje svoje vakcine je odlucio ustupiti svoje proizvodne kapacitete Pfizeru. Za nadati se da ce i Merck uraditi isto (njima ili nekom drugom).

Ali to nije strategija vec jos jedno od ad hoc klimavih rjesenja kao i sve do sad u ovom cirkusu.

Edit: sto se zdravstva tice nisam mislila iskljucivo u administrativnom smislu vec prakticno. I sam znas koje su boljke (koje se ne mogu rijesiti za 2 mjeseca redanjem kreveta i krecenjem). Tu treba promjena iz temelja. I kasni godinama.

[Medobrundo25]

ko hoće neka pogleda na HRTi platformi Emisiju plus od 28.1.. Dvije noivnarke putuju, jedna u tanzaniju, druga u holandiju. Holadnija zaključana, u tanzaniji nema niti jedne mjere niti se uopće priača o koroni, ljudi žive normlano i gle čuda ne umiru. Sve ovo znam iz prve ruke jer mi rodica živi u dar es salamu.

Pa neka sad stručnjaci objasne kako? Ovo je retoričko pitanje, jer ne možeš opovrgnuti stvarnost da ljudi žive normalno, a ne kupe ih bagerom.

Dio odgovora leži i u gustoći naseljenosti.

Holandija 404/km2
Tanzanija 46/km2

Doduše, Dar es Salaam ima preko 5 miliona stanovnika, valjda bi makar u tom gradu bila havarija?

Dodatna mogućnost je klima, to je jedino dvoje što mi kao laiku pada na pamet.

Pogledaj video pa ćeš vidjeti da priča oko gustine naseljenosti nema veza sa stvarnošću. U gradovima je čovjek na čovjeku. Imas primjer kad se ona vozi u minusu unutra ljudi jedni drugim haman u krilu sjede.
Ako je ovo all season virus i prenosi se kapljicno prica oko klime je bespredmetna.

Korona je na ignore i u Bjelorusiji, ni tamo ne kupe bagerima, sta je razlog tamo?

[Mogy87]

ko hoće neka pogleda na HRTi platformi Emisiju plus od 28.1.. Dvije noivnarke putuju, jedna u tanzaniju, druga u holandiju. Holadnija zaključana, u tanzaniji nema niti jedne mjere niti se uopće priača o koroni, ljudi žive normlano i gle čuda ne umiru. Sve ovo znam iz prve ruke jer mi rodica živi u dar es salamu.

Pa neka sad stručnjaci objasne kako? Ovo je retoričko pitanje, jer ne možeš opovrgnuti stvarnost da ljudi žive normalno, a ne kupe ih bagerom.

Dio odgovora leži i u gustoći naseljenosti.

Holandija 404/km2
Tanzanija 46/km2

Doduše, Dar es Salaam ima preko 5 miliona stanovnika, valjda bi makar u tom gradu bila havarija?

Dodatna mogućnost je klima, to je jedino dvoje što mi kao laiku pada na pamet.

Pogledaj video pa ćeš vidjeti da priča oko gustine naseljenosti nema veza sa stvarnošću. U gradovima je čovjek na čovjeku. Imas primjer kad se ona vozi u minusu unutra ljudi jedni drugim haman u krilu sjede.
Ako je ovo all season virus i prenosi se kapljicno prica oko klime je bespredmetna.

Pogledaj stanje u evropi ljetos i sad. Bilo koju drzavu mimo balkana.

[Medobrundo25]

Dio odgovora leži i u gustoći naseljenosti.

Holandija 404/km2
Tanzanija 46/km2

Doduše, Dar es Salaam ima preko 5 miliona stanovnika, valjda bi makar u tom gradu bila havarija?

Dodatna mogućnost je klima, to je jedino dvoje što mi kao laiku pada na pamet.

Pogledaj video pa ćeš vidjeti da priča oko gustine naseljenosti nema veza sa stvarnošću. U gradovima je čovjek na čovjeku. Imas primjer kad se ona vozi u minusu unutra ljudi jedni drugim haman u krilu sjede.
Ako je ovo all season virus i prenosi se kapljicno prica oko klime je bespredmetna.

Pogledaj stanje u evropi ljetos i sad. Bilo koju drzavu mimo balkana.

Pogledaj ti broj testiranja ljetos i sad. Pa nadji korelaciju.

[hladan.preminger]

I broj koji se dobije kad se podijeli površina sa brojem stanovnika je bezvrijedan. Onda bi rusija trebala biti bez ijednog slučaja.

Podaci se moraju uzeti u kontekstu.

[laik1981]

@laik1981
Generalno stanovništvo Evrope je sve starije a briga za starijima i u idealnim uslovima odvlači velike resurse što materijalne što ljudske. Očito da je nedostatak ljudskih resursa uticao na ranjivost staračkih domova za "ulazak" virusa.
Pragmatično rješenje (na globalnom nivou) koje je bilo na dohvat ruke a koje je izostalo jeste npr zajednička akcija izrade cjepiva. Time bi se skratilo vrijeme izrade istoga, povećala njegova učinkovitost, smanjila mogućnost raznih zloupotreba, krenulo sa imunizacijom praktički u isto vrijeme . .
Ne bi bio problem ni razvoj različitih cjepiva ali kroz istu strategiju.

Znam da je sve starije, ali imali su prvi val koji im je pokazao gdje su pogrijesili, a opet nisu preduzeli nista specijalno da tu gresku isprave u drugom valu nego opet uvodili kojekakve populisticke mjere koje su kostale znacajno vise nego angazovanje svih potrebnih resursa za zastitu najugrozenijeg dijela stanovnistva..

[_BataZiv_0809]

ko hoće neka pogleda na HRTi platformi Emisiju plus od 28.1.. Dvije noivnarke putuju, jedna u tanzaniju, druga u holandiju. Holadnija zaključana, u tanzaniji nema niti jedne mjere niti se uopće priača o koroni, ljudi žive normlano i gle čuda ne umiru. Sve ovo znam iz prve ruke jer mi rodica živi u dar es salamu.

Pa neka sad stručnjaci objasne kako? Ovo je retoričko pitanje, jer ne možeš opovrgnuti stvarnost da ljudi žive normalno, a ne kupe ih bagerom.

Tanzanija ima mnogo mladju populaciju.

[hladan.preminger]

ko hoće neka pogleda na HRTi platformi Emisiju plus od 28.1.. Dvije noivnarke putuju, jedna u tanzaniju, druga u holandiju. Holadnija zaključana, u tanzaniji nema niti jedne mjere niti se uopće priača o koroni, ljudi žive normlano i gle čuda ne umiru. Sve ovo znam iz prve ruke jer mi rodica živi u dar es salamu.

Pa neka sad stručnjaci objasne kako? Ovo je retoričko pitanje, jer ne možeš opovrgnuti stvarnost da ljudi žive normalno, a ne kupe ih bagerom.

Tanzanija ima mnogo mladju populaciju.

Ima i vrlo loš zdravstveni standard.

Zašto onda se planira vakcinacija mlađih od 50 godina.

Jednostavno neke stvari nemaju smisla.

[BadBoy]

Ma ova godina iz nas je teška i nekako smo je pregurali, svako na svoj način. Bilo je tu svega, pa se mnogo stvari rješavalo u hodu. Šta se je sve moglo poduzeti a šta ne ? Hmm sad . . .
Nekad prošle godine u ova doba ili koji dan kasnije počela je diskusija (doduše na onoj drugoj temi) oko opasnosti od ovoga virusa, pa sam napisao da ćemo tek nakon godinu moći podvući neke crte i sumirati određene rezultate.
Po meni je prelomni momenat nastao nekad u rano ljeto kada je struka morala shvatiti da virus nije sezoskog karaktera i da će ostati u cirkulaciji tokom cijele godine, tad je bilo jasno da se neće moći obuzdati i da većina populacije ipak morati oboljeti. U skladu s tim su se mogle planirati ili korigovati postojeće mjere ali stvari stoje tako da ne odlučuje struka već politika.
Pustiti virus da cirkuliše među populacijom ima svojih dobrih i loših strana. Npr bolje se upoznaje virus, njegov način prenošenja, poboljšavaju dijagnostički alati, povećava mogućnost brže prokuženosti, povećava se broj ljudi sa stečenim imunitetm itd.
S druge strane, loše jer je postoji opasnost od opterećenja zdravstvenog sistema, povećava se mogućnost kombiniranja raznih sojeva i nastanka novih mutanata, povećava se broj radno sposobnih ljudi izbačenih iz stroja usljed rasza broja zaraženih.

Na kraju da ponovim : Šta se moglo uraditi?

Eto nek o tome pomalo razmisli i iskomenatariše svaki forumaš ovdje ukolko želi naravno. Moguće je da su neka pragmatična rješenja ostala neupotrebljenja iako su bila na dohvat ruke . . .

Godina dana pandemije meni je lično pokazala da se uz jako malo prilagodbe ponašanja moglo i može uspješno nositi sa virusom. Ali prilagodba mora biti konzistentna i dosljedna.

Maska kao broj jedan, distanca kao broj dva, i kao broj tri smanjenje kontakata (kroz online sastanke i rad od kuće). Mislim da je prebacivanje na online sastanke i rad od kuće žrtva koju ljudi koji MOGU raditi od kuće moraju podnijeti da bi drugi koji ne mogu raditi od kuće mogli biti bolje zaštićeni.

[Ali_G]

Ma ova godina iz nas je teška i nekako smo je pregurali, svako na svoj način. Bilo je tu svega, pa se mnogo stvari rješavalo u hodu. Šta se je sve moglo poduzeti a šta ne ? Hmm sad . . .
Nekad prošle godine u ova doba ili koji dan kasnije počela je diskusija (doduše na onoj drugoj temi) oko opasnosti od ovoga virusa, pa sam napisao da ćemo tek nakon godinu moći podvući neke crte i sumirati određene rezultate.
Po meni je prelomni momenat nastao nekad u rano ljeto kada je struka morala shvatiti da virus nije sezoskog karaktera i da će ostati u cirkulaciji tokom cijele godine, tad je bilo jasno da se neće moći obuzdati i da većina populacije ipak morati oboljeti. U skladu s tim su se mogle planirati ili korigovati postojeće mjere ali stvari stoje tako da ne odlučuje struka već politika.
Pustiti virus da cirkuliše među populacijom ima svojih dobrih i loših strana. Npr bolje se upoznaje virus, njegov način prenošenja, poboljšavaju dijagnostički alati, povećava mogućnost brže prokuženosti, povećava se broj ljudi sa stečenim imunitetm itd.
S druge strane, loše jer je postoji opasnost od opterećenja zdravstvenog sistema, povećava se mogućnost kombiniranja raznih sojeva i nastanka novih mutanata, povećava se broj radno sposobnih ljudi izbačenih iz stroja usljed rasza broja zaraženih.

Na kraju da ponovim : Šta se moglo uraditi?

Eto nek o tome pomalo razmisli i iskomenatariše svaki forumaš ovdje ukolko želi naravno. Moguće je da su neka pragmatična rješenja ostala neupotrebljenja iako su bila na dohvat ruke . . .

Ni nakon godinu dana ne znamo zasto u jednom domacinstvu svi ne pokupe zarazu a disu isti zrak, koriste zajednicke stvari, spavaju u istom krevetu, imaju intimne kontakte. Tesko je onda opravdati neke mjere kad jos uvijek tapkamo u mraku.
Citam jucer, Slovaci odobrili Ivermectin. Zasto vecina zemalja odbija pokusati sa tim lijekom? Kol’ko sam mogao procitati rijec je o poznatom lijeku i za upotrebu kod ljudi, prilicno siguran profil, jeftin, jednostavan za doziranje...
Al se islo u studije sa Remdesevirom, pa cak i u zvanicne protokole a lijek 10x skuplji. Sve te nelogicnosti kod ljudi izazivaju sumnju.
Na kraju najlogicniji ispadose Svedi. Ne racunam Bjeloruse i Afriku, jer su tu podaci upitni

[hladan.preminger]

radi se da bi živio, a ne živi da bi radio

ne možeš svoj život voditi od kuće preko zooma

[aldinjo]

Jbt kod nas se digla hajka oko vakcina a garantujem da 95% stanovnistva se ne bi imalo namjeru da se vakcinise...al eto daj se.ri pa sta bilo. Sad bi fino kupio vakcine i reko da je obavezno..pa kad ste zaiskali evo vam ga

A kako bi to moglo biti obavezno?

Fino..zabrana kretanja i obavljanja posla ako neces da se vakcinis, zabrana putovanja ..itd

Gluposti.