Bosanski putevi (magistralni, lokalni, regionalni) - all about

[So What!]

Počela obnova magistralne ceste M 17.4 u Potpolju

Projekt sanacije tzv. crne točke na magistralnoj cesti M 17.4 u Potpolju započet je u ponedjeljak. Sanacija kolničke konstrukcije započela je uklanjanjem dotrajalog asfaltnog sloja, zbog čega se promet na dionici na kojoj se izvode radovi odvija naizmjenično jednim kolničkim trakom.

U okviru projekta, čiju realizaciju financira JP Ceste FBiH, sadašnja dotrajala kolnička konstrukcija zamijeniti će se novim asfaltnim završnim slojem izrađenim od eruptivnog agregata. Na taj način povećat će se koeficijent trenja, a time i značajno poboljšati sigurnost cestovnog prometa. Vrijednost radova procijenjena je na 356.000,00 KM.

O ovom i sličnim projektima krajem listopada u Čitluku su razgovarali Marin Radišić, načelnik općine Čitluk i Ljubo Pravdić, direktor Javnog poduzeća Ceste Federacije BiH.

Akta

[So What!]

Izgradnja kružnog toka na Livanjskoj obilaznici [ulica Blajburških žrtava] - 25. 11. 2020.

[So What!]

[So What!]

Izgradnja treće trake na prijevoju Komar [M5] - 28. 11. 2020.

[So What!]

Rekonstrukcija petlje Blatuša [M17] - 30. 11. 2020. @ FastDriver (Skyscrapercity forum)

[So What!]

Rekonstrukcija spoja magistralne ceste M17 i petlje Zenica Sjever - 30. 11. 2020. @ FastDriver (Skyscrapercity forum)

[So What!]

[bit101]

Zna li se dokle se doslo sa izgradnjom trece trake na prijevoju Laniste (Kljuc - Bosanski Petrovac) ?

[So What!]

Radovi na cestovnom pravcu Ravno – Trnčina – Hutovo odvijaju se punom parom

Radovi na cesti Velja Međa – Trnčina odvijaju se punom parom, a radi se o cestovnom pravcu Ravno – Trnčina – Hutovo, koji se dalje veže na magistralnu cestu Neum – Stolac i od iznimnog je saobraćajnog i privrednog značaja.

Ovaj cestovni pravac pripada razvojnom strateškom pravcu općine Ravno, koji je na inicijativu i zahtjev općine Ravno u Planu i planiran u programu Vlade HNK i Ministarstvu prometa i veza HNK za 2020. godinu te je shodno tome potpisan ugovor o nabavci radova pod nazivom: "Izvođenje radova na rehabilitaciji regionalne ceste R426 dionica Velja Međa - Trnčina" u vrijednosti od 743.071,36 KM.



Ova dionica je dužine 1.500 metara, a radove izvodi preduzeće KTM Brina d.o.o. Posušje.

"Radi se o radovima na prvoj fazi rehabilitacije regionalne ceste R426, a u narednim fazama planirana je izgradnja drugih dionica kojima je konačan cilj spajanje ove regionalne ceste s novom magistralnom cestom M17.3 Stolac - Neum u mjestu Hutovo", navode iz Općine Ravno.

Pojasnili su kako je jedan od glavnih ciljeva ove rehabilitacije saobraćajno povezivanje magistralnih cesta M.17 i M17.3 s međunarodnim graničnim prijelazom Trebimlja (BiH)-Čepikuće (RH).



"Ova saobraćajnica ima i cestovnu vezu s graničnim prijelazom za pogranični saobraćaj Orahov Do (BiH)-Slano (RH). Tako bi se smanjile gužve na graničnom prijelazu Doljani, a veliki dio saobraćaja iz BiH, FBiH i HNK prema Neumu, Trebinju i dubrovačkom primorju bi se usmjerio ovim saobraćajnim tokom", objasnili su iz Općine Ravno.



S obzirom na to da općina Ravno ima specifičan geografski položaj i oblik, jer je udaljena od ostalih općinskih i regionalnih središta, a time i privrednih i saobraćajnih tokova, ovaj projekt posebno za njih ima višestruki značaj.



Pokretanje ovog projekta je značajno i s demografskog gledišta, jer je pokretač i indikator ukupnog privrednog i turističkog razvoja općine.

Posebno je značajno ako se uzmu u obzir turistički potencijali kao što su špilja Vjetrenica, Popovo polje, veliki broj izvora pitke vode, te međunarodne staze Via Dinarice.

Klix

[So What!]

EU usvojila budžet, BiH od novca za zapadni Balkan gradi 10 projekata

Također, predložena je i izgradnja željezničke pruge Vareš - Banovići, kao i elektrifikacija pruge Doboj - Tuzla - Zvornik i remont pruge Šamac - Doboj - Rječica.



Evropsko vijeće je, nakon maratonskih pregovora, uspjelo postići dogovor o paketu pomoći za EU od 750 milijardi eura i o sedmogodišnjem budžetskom okviru EU, nakon što je uklonjena prijetnja Mađarske i Poljske da će uložiti veto.

Za zapadni Balkan ova vijest je značajna i iz razloga što se u okviru ovog novca nalazi devet milijardi eura grantova predviđenih za pomoć regionu u infrastrukturnim i drugim projektima koji su od značaja za svakodnevni život građana.

Veto Mađarske i Poljske

Podsjećanja radi, Mađarska i Poljska zaprijetile su vetom jer nisu željele prihvatiti da se evropski novac veže za pitanja vladavine prava, jer strahuju da bi se ti kriteriji mogli primjenjivati na politički način. Evropski lideri su postigli dogovor na način da će Mađarska i Poljska moći putem Evropskog suda uputiti ocjenu zakonitosti ove klauzule, a predviđeno je i da će svaka od zemalja članica kojoj bude uskraćen novac, čak i ako pomenuta odredba ostane, a ako joj na temelju klauzule bude uskraćen novac, moći tu odredbu osporavati pred sudom.

Projekti iz BiH

Što se tiče projekata koje je kandidirala BiH, a koji bi se trebali finansirati evropskim novcem, radi se o listi od deset projekata koje je ljetos u Brisel delegirao Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

Radi se o projektima brzih cesta Brčko - Tuzla - Živinice, zatim Lašva - Travnik - Jajce te Mostar - Široki - hrvatska granica.

Također, predložena je i izgradnja željezničke pruge Vareš - Banovići, kao i elektrifikacija pruge Doboj - Tuzla - Zvornik i remont pruge Šamac - Doboj - Rječica. Predložena je i izgradnja gasovoda Travnik - Zagvozd te izgradnja hidroelektrane Buk Bijela.

Na listi je i izgradnja autoputa koridorom 5c kroz RS Vukosavlje - Doboj te izgradnja puta Foča - Šćepan Polje s državnim mostom ka Crnoj Gori. Vrijednost ovih projekata bi iznosila više stotina miliona eura.

Avaz

[So What!]

Formirano konsultativno tijelo za rekonstrukciju tunela Crnaja

Na inicijativu i insistiranje Udruženja poslodavaca FBiH, Ministarstvo prometa i komunikacija FBiH formiralo je konsultativno tijelo za rekonstrukciju tunela Crnaja.

Sasatav konsultativnog tijela činit će predstavnici resornog Ministarstva, Udruženja poslodavaca FBiH, JP Ceste FBiH, kompanija izvođača radova te MUP HNK. Ispred UPFBiH u tijelo je imenovan Jusuf Džafić, predsjednik Udruženja privrednika Jablanica, saopšteno je iz Udruženja poslodavaca FBiH.

Cilj formiranja ovog tijela jeste osiguravanje kontinuirane komunikacije i koodrinisanog djelovanja između svih relevantnih subjekata, te fleksibilnosti u izvođenju građevinskih radova kako bi se zajednički i blagovremeno preduprijedili problemi koje bi se eventualno mogli pojaviti tokom izvođenja sanacionih radova na tunelu Crnaja.

Koordinisanim djelovanjem i osiguravanjem fleksibilnosti prilikom svake faze izvođenja radova smanjit će se prometni zastoji kod tunela Crnaja, čime će se minimizirati negativne ekonomske posljedice po privredu i građane.

eKapija

[So What!]

Ubrzani radovi na tunelu Hranjen - Tokom 2021. biće izdvojeno još 31,5 mil KM za izgradnju

Izgradnja tunela Hranjen, kao dijela buduće brze ceste Goražde–Sarajevo, izvode se nesmanjenim intenzitetom i može se biti zadovoljno dosadašnjom dinamikom na koju utiču geološki uslovi, ocijenila je predsjednica Odbora za praćenje realizacije Projekta cestovnog povezivanja Goražde–Hranjen–Hrenovica, premijerka BPK-a Aida Obuća.

Ističe da su dosadašnje aktivnosti na realizaciji ovog historijskog projekta za BPK Goražde, analizirane tokom jučerašnjeg sastanka Odbora u direkciji JP Autoceste FBiH.

- S jučerašnjim danom iskopano je ukupno 1.340 metara glavne tunelske cijevi i 1.230 metara servisne cijevi, što čini oko 22% ukupne dužine tunela. Prosječno se kopa jedan plus jedan metar dnevno, a namjera je da se to udupla u narednom periodu na dva plus dva metra sa sjeverne i južne strane - kazala je Obuća.

Ohrabrujućom je ocijenila činjenicu da je došlo do povećanja broja radnika koji su angažovani na ovom projektu.

- Pogotovo je to edvidentno s južne strane gdje je jedna cjelokupna ekipa od 30 tunelskih radnika angažovana iz Turske, kao i novi šef gradilišta. Takođe, sa sjeverne strane iz pravca Prače se takođe vrši upošljavanje dodatnih radnika i nabavka nove i modernije opreme za izvođenje ovih veoma specifičnih sofisticiranih radova – dodala je.

Podsjetila je da je tunel Hranjen jedan od najvećih tunela u ovom regionu te da su u pitanju veoma zahtjevni radovi. Izvođači radova su se susretali s geologijom koja je, kako je navela, donekle promijenjena u odnosu na ono što je bilo poznato tokom izrade glavnog projekta, a to je prije svega određeni stepen povećanja podzemnih voda na sjevernom dijelu iz pravca Prače, gdje je ponornica Čemernica došla do izražaja te je tako na 300 metara od sjevernog ulaza, došlo do pojave veće količine vode.

- Ali to je lokalizovano. Voda je našla svoj prirodni tok iz tunela i, kako me je informisala struka, to apsolutno trenutno ne predstavlja nikakav problem da se radovi dalje nastave – pojasnila je Obuća.

Precizirala je da je sa sjeverne strane iskopano 547 metara, a sa južne strane 793 metra.

Istakla je da se paralelno sa izvođenjem radova na LOT-u I koji se odnosi na probijanje tunela Hranjen, provode i akivnosti na LOT II koji podrazumijeva izradu glavnog projekta brze ceste Hrenovica-Hranjen-Goražde, izvan tunela Hranjen.

Po njenim riječima, u toku je izrada glavnog projekta, tenderska procedura je okončana i izabran izvođač radova, a očekivanja su da će projekt biti završen do kraja 2021. godine.

- Ono što je potrebno uraditi, a u nadležnosti je BPK Goražde, jeste da mi taj dio trase koja će biti sa novim tunelom, kako se stručno naziva "sjeverna zaobilaznica Goražde" pozicioniramo unutar prostornog plana BPK Goražde, koji je donesen puno ranije. Mi nismo mogli predvidjeti da je ovo potrebno, međutim kako su me izvijestili, da bi se sve te aktivnosti mogle trasirati i raditi dalje, potrebno da je se kanton i u tom dijelu uključi, a mislim da su neke aktivnosti u tom pravcu pokrenute i od strane Grada Goražde – navela je Obuća.

Kada je riječ o finansiranju ovog projekta, ona je ohrabrujućom ocijenila činjenicu da Vlada FBiH finansijski čvrsto stoji iza ovog projekta.

- U budžetu za 2020. godinu za ove namjene bilo je obezbjeđeno 29,6 mil KM, a u Nacrtu budžeta za 2021. godinu, na kodu Federalnog ministarstva prometa i komunikacija planirano je dodatnih 31,5 mil KM. U konačnici možemo biti zadovoljni dosadašanjim tokom radova, trebamo insistirati da se aktivnosti rade i kvalitetnije i brže koliko je to moguće i da svi zajednički svojim ličnim angažamanom u skladu sa svojim nadležnostima doprinesemo da se ovaj projekt završi na zadovoljstvo svih građana BPK Goražde - zaključila je premijerka BPK Goražde.

eKapija

[So What!]

Otvoren most na Lašvi u Vitezu, izgradnja koštala 4 mil KM

Most na rijeci Lašvi u Vitezu, u čiju je izgradnju utrošeno 4 mil KM, u srijedu, 16. decembra, je svečano otvoren uz nazočnost općinskog načelnika Tomislava Bošnjak Matića, predsjedatelja Općinskog vijeća, pomoćnika općinskog načelnika i predstavnika kompanija, izvođača radova.

- Nema važnijeg posla na svijetu od pravljenja mostova, jer ne samo da spajaju obale nego i ljude. Priča o ovom našem mostu počela je sada već davne 1984. kada je pravljena obilaznica oko Viteza kada je sav promet išao groz grad. Kada je pravljena obilaznica ideja je bila da se izgradi most. Čak je napravljeno 10 metara asfalta. Finalizirali smo priču prije dvije godine kad je na Općinskom vijeću projekt most i pristupne ceste uvršten kao priritetni projekt Općine Vitez u narednom periodu. Na osnovu ove odluke krenulo je sve što je bilo potrebno da bi se most napravio - u svom je obraćanju kazao načelnik Bošnjak Matić, sapšteno je na sajtu Općine Vitez.

Izgradnja mosta na rijeci Lašvi počela je 27. septembra 2019. kada je poduzeće Bossil započelo s izgradnjom 11,5 metara dugog mosta i pristupnih prometnica čija je ukupnja dužina 460 metara.

- Moram istaknuti da smo većinu projekta financirali vlastitim sredstvima, što je danas rijetkost. Uz nekoliko dotacija sa viših razina vlasti, prije svega Vlade FBiH, Vitežani su uspjeli veći dio ovog projekta platiti vlastitim sredstvima - istakao je Matić.

eKapija

[So What!]

Stolac sve bliže Neumu: Do kraja 2021. godine savremenom saobraćajnicom na more

Naredna godina trebala bi donijeti spajanje jedinog bh. grada na moru sa unutrašnošću, ali ovaj put savremenom saobraćajnicom. Izgradnja ceste Stolac - Neum bliži se kraju.

Trenutno se gradi posljednja dionica između Stolova i Hutova od 10 kilometara, a radovi na dionici od Drenovca do Stolova su u završnoj fazi, postavljaju se rubnici, navlači tampon i uskoro bi trebalo početi asfaltiranje.

Dosad izgrađeni dio sa tunelom Žaba, kojim smo provezli donosi posve drugačije iskustvo od dosadašnjih cesta koje su unutrašnjost Hercegovine povezivali s Neumom.

Nastavak izgradnje ceste Stolac - Neum počeo je u martu 2018., a početkom iduće godine trebalo bi biti završeno 26, od ukupno 36 kilometara. Ostatak od 10 kilometara trebao bi biti završen do kraja 2021. godine.

Smatra se da će ova moderna saobraćajnica otvoriti novu perspektivu razvoja ne samo Neuma, već i cijelog neumskog zaleđa, kao i Stoca, gradića koji ima izvanredan, ali nedovoljno iskorišten turistički potencijal. Stolac ovako postaju u pravom smislu tranzitni grad.

Izgradnja magistralne ceste Neum - Stolac dio je programa izgradnje i modernizacije magistralnih cesta u FBiH vrijednog 173 miliona eura kojeg kreditnim sredstvima financiraju Svjetska banka, Evropska investicijska banka i Evropska banka za obnovu i razvoj.

Klix

[drug_profi]

Ubrzani radovi na tunelu Hranjen - Tokom 2021. biće izdvojeno još 31,5 mil KM za izgradnju

Ako se dobro sjećam, 2018. kad su dodjeljena sredstva i ugovor EA izvalili su 70 i nešto miliona za ovaj tunel iz dobiti BHTelekoma. Evo u tekstu kaže da je "U budžetu za 2020. godinu za ove namjene bilo je obezbjeđeno 29,6 mil KM, a u Nacrtu budžeta za 2021. godinu, na kodu Federalnog ministarstva prometa i komunikacija planirano je dodatnih 31,5 mil KM. "

Dakle ima li iko pojma koliko će ovo uzgajalište šampinjona na kraju da nas košta?
I da li iko zna kad bi možda ova rupa mogla uopšte biti probijena, jer su počeli sa prognozama od 10 metara dnevno, pa su sletili na 4. evo sad su sretni sa dva... a dvije godine prošlo.

Dakle prvo pitanje: đe su pare?
A drugo: ka'će ovo postat upotrebljiva cesta?

Evo ja ću da i odgovorim: pare su otišle mahom u halku, a manjim djelom u radove.
A drugo se samo kaže: neće za mog života, ako i bude ikad.

A isto tako ako se neko sjeća para iz Rusije koje su date za klirinški dug. 110 miliona. Trebale su otići za cestu Lašva-Travnik. Ni para ni ceste, ali su zato u međuvremenu akcize tu.

[BarbaDue]

Mi iz BPK, bar ja, bi trebali biti optimisti.

Pa evo optimističan sam i nadam se da ću za SA kroz tunel ići do 2030. ako preživim, naravno.

[mistek]

Po meni je vala to bespotreban i pretjeran pesimizam. OK, ide smiješni kilavo, ali neće raditi 10 godina, pobogu Da ga nisu počeli, može se završiti kroz 2 godine, pa doći će i neki brži tempo. Ja vala vjerujem da, uz svu aljkavost i kriminal, nema šanse da ne bude završen do kraja 2023. recimo. Eh sad, veće je pitanje kako će ostatak ceste projektovati i praviti, jer koliko kontam, tu se došlo nidokle. Tu se kao očekuje da glavni projekat bude gotov do kraja naredne godine, što je odmah godina kašnjenja i pitanje onda koliko vremena za tender tu treba, koliko vremena za posao. Ali eto, sve u svemu, vjerujem da će se negdje tamo do 2025. moći regularno vozati tom cestom.

[baglama]

Da li se moze pronaci podatak, o dnevnom,sedmicnom,mjesecnom,itd prometu vozila izmedju Sarajeva i Gorazda, da bi se moglo diskutovati o isplativosti i rentabilnosti tunela Hranjen.
Nisam laik ,ali te podatke nisam mogao pronaci.
Hvala unaprijed.
Znam ja vec da niko nece iskopati zvanican podatak,ali daj Boze da je vise od 375 u jednom pravcu.(dnevno)

[emirolini]

Da je strateski strateski i nije toliko. Da je opravdan brojem automobila - i nije uopste (imas one mape na stranici ceste federacije sa mjerenja frekvencije saobracaja).

Cinjenica da nije strateski opravdava cinjenicu da im se uopste ne zuri sa zavrsetkom.

Ovo je vjerovatno referentni tunel za EA, koje su im Federalne vlasti dozvolile a EA masno platio u dzepove politicara.

[Laertes]

U toku je asfaltiranje kružnog toka na raskrsnici Husino (Tuzla)
Preuzeto sa: https://tuzlanski.ba/carsija/snimci-iz- ... ci-husino/

Tzv. Uložak

[izvrsni direktor]

Po meni je vala to bespotreban i pretjeran pesimizam. OK, ide smiješni kilavo, ali neće raditi 10 godina, pobogu Da ga nisu počeli, može se završiti kroz 2 godine, pa doći će i neki brži tempo. Ja vala vjerujem da, uz svu aljkavost i kriminal, nema šanse da ne bude završen do kraja 2023. recimo. Eh sad, veće je pitanje kako će ostatak ceste projektovati i praviti, jer koliko kontam, tu se došlo nidokle. Tu se kao očekuje da glavni projekat bude gotov do kraja naredne godine, što je odmah godina kašnjenja i pitanje onda koliko vremena za tender tu treba, koliko vremena za posao. Ali eto, sve u svemu, vjerujem da će se negdje tamo do 2025. moći regularno vozati tom cestom.

odma da ti kazem, neces!

[Haris.ba]

Sta je uzrok "kolapsa" na Karauli zbog snijega?

[BarbaDue]

Po meni je vala to bespotreban i pretjeran pesimizam. OK, ide smiješni kilavo, ali neće raditi 10 godina, pobogu Da ga nisu počeli, može se završiti kroz 2 godine, pa doći će i neki brži tempo. Ja vala vjerujem da, uz svu aljkavost i kriminal, nema šanse da ne bude završen do kraja 2023. recimo. Eh sad, veće je pitanje kako će ostatak ceste projektovati i praviti, jer koliko kontam, tu se došlo nidokle. Tu se kao očekuje da glavni projekat bude gotov do kraja naredne godine, što je odmah godina kašnjenja i pitanje onda koliko vremena za tender tu treba, koliko vremena za posao. Ali eto, sve u svemu, vjerujem da će se negdje tamo do 2025. moći regularno vozati tom cestom.

odma da ti kazem, neces!

Kada sam rekao do 2030 mislio sam na komplimentu dionicu puta Gž - Sa, ne samo na tunel. Pod tom dionicom se podrazumjeva i drugi tunel, ispod naselja Obarak i izlaz iz grada odnosno spajanje sa zaobilaznicom koja dolazi sa desne strane Drine.

[drug_profi]

nema šanse da ne bude završen do kraja 2023. recimo.

- S jučerašnjim danom iskopano je ukupno 1.340 metara glavne tunelske cijevi i 1.230 metara servisne cijevi, što čini oko 22% ukupne dužine tunela. Prosječno se kopa jedan plus jedan metar dnevno, a namjera je da se to udupla u narednom periodu na dva plus dva metra sa sjeverne i južne strane - kazala je Obuća.

Za preostalih 4200 metara glavne cijevi tunela,pod uslovom da ubrzaju i da uspiju ići 2+2 metra dnevno, trebaće im tačno 3 godine da ovo samo iskopaju. A gdje je ostalo...
A nece ici kako su mislili jer odavno pokusavaju da ubrzaju, pa ne ide. Odvuci ce ova rupa jos puno para.

[RepublikaBosna]

Da li se moze pronaci podatak, o dnevnom,sedmicnom,mjesecnom,itd prometu vozila izmedju Sarajeva i Gorazda, da bi se moglo diskutovati o isplativosti i rentabilnosti tunela Hranjen.
Nisam laik ,ali te podatke nisam mogao pronaci.
Hvala unaprijed.
Znam ja vec da niko nece iskopati zvanican podatak,ali daj Boze da je vise od 375 u jednom pravcu.(dnevno)

Zar ne bi ovaj tunel kad se izgradi trebao preuzeti saobracaj od Sarajeva ka istoku, pretpostavljam da ce svi oni koji idu za podrinje, Srbiju, Grcku, Tursku ici ovim putem kada se zavrsi