Slike starog Sarajeva

[muha_sa]

Ove sive uspinjace na podu imale poklopac koji se u dva poteza otvori a na plafonu bila kutija sa užetom za spuštanje u slucaju opasnosti.

[blecak]

[blecak]

Zdravo ljudi!

Znaci oborili ste me s nogu, presla sam sve stranice i odusevljena sam kolicinom znanja i materijala koju ste uspjeli skupiti!
Vidim da se neki od vas zanimaju za arhitekturu, pa sam htjela da podijelim s vama link za projekat na kojem radim a tice se arhitekture u BiH za vrijeme AU okupacije : https://ercbos.univie.ac.at

Htjela bih isto da vas pitam da li iko od vas ima bilo kakve fotke Gazi Husrev-begove medrese? Prosla sam sve, meni dostupne, slike postavljene ovdje i nema niti jedne jedine koja prikazuje Kursumliju (osim crteza iz Beckog arhiva koji mi je poznat vec). Mislim da je donekle razlog za to cinjenica da je dzamija preko puta uvijek bila daleko zanimljivija turistima, te da su se vecinom na nju fokusirali, ali eto da pitam pa mi se mozda posreci!

Oko 1900

1973

[zikamu]

1957.

[Feliks]

A ti temelji su ostali do danas.

mislim da je to poravnato i zatrpano,koliko se sjecam nekad iza rata je neko poginuo dole u podrumu..

Nije, temelji, tj suterenska etaža su i dan danas ovakvi samo sto su zarasli pa se teško primjete..
S tim sto ja koliko znam to je trebao biti objekat feroelektro a ne beogradjanka (koja je planirana na mjestu sadašnja tri nebodera izmedju EP i Bristola)

Hvala na pojašnjenju. Nisam znao to za Feroelektro, znači to su njegovi temelji što stoje do danas? Usput, znaš li možda godinu izgradnje narandžaste zgrade Elektrodistribucije sa fotke koju sam stavio?

[selma 83]

Ali ove 2 kuće kako sad vidjeh sliku: čini mi se da su bile.1991. Pa da li neko zna jesu li ušle u rat? jesu li srušene u ratu ili...?

te kuce izgorile u ratu i urusile se poslije ,zidovi su bili poslije rata ...

pa da, jer su baš bile na udaru. hvala na odg.

[blecak]

1978



1973



1970



1968


1966


1962

[selma 83]

Ove sive uspinjace na podu imale poklopac koji se u dva poteza otvori a na plafonu bila kutija sa užetom za spuštanje u slucaju opasnosti.

cool! a tada niko nije ni došo na ideju da ukrade i da nosi kući ili da preproda. a danas sa smješkom ukradu, robe nema a tužilaštvo pusti. Kako se odjednom prestalo krasti slivnike i šahtove., kad su zaprijetili lokalnim otpadima a kralo se i i više od 5 godina...

[blecak]

1962






1961

[bitanga_sa_otesa]

[RJ57]

vesna, ili samo neko nalik?

[NediM17]

Koja Vesna?

[bitanga_sa_otesa]

zmijanac

[NediM17]

zmijanac

Šalu na stranu, odakle isčeprka ovu sliku, Vidikovac 1989.
Sad znam, spasio s teme crvena zastava, svaka čast.

[Challenger_]

1962






1961

[nosara]

[breuer]

Uh, ova je baš neviđena do sada.

Prolaz prema Barhani

[Logovan]

[dječak sa šibicama]

1955



pišurma, kazu, tako se zvalo kad ljudi donesu hljeb na pecenje a pekar uzme naknadu zvanu pišurma

[Porodice Foht]

E “pisurma” fakat nikad cuo!

[bitanga_sa_otesa]

nisam znao gdje da stavim,vezano je za sarajevo ,valjda nisam pogrijesio..

Zlata Bartl, profesorka iz Sarajeva je zbog mećave 1955. godine ostala zaglavljena u Zagrebu. Zima je te godine bila jaka i zbog zavejanih puteva nije mogla da se vrati neko vreme u svoj grad, pa je krenula da traži posao. Pronašla je oglas za hemijskog tehničara u "Podravki", prijavila se i odmah je bila primljena. Vremenom je napredovala, i već sledeće godine otišla je u Koprivnicu i započela istraživački rad u Podravkinom centru. Nakon četiri godine rada, 1959. godine sinula joj je sjajna ideja, naime ona je smislila i napravila začin koji do tada u svetu nije postojao. Proizvod je oduševio ostale u firmi i nazvali su ga "Vegeta 40", a kasnije je ime promenjeno u samo "Vegeta". U to vreme, živela je u skromnoj fabrici u Koprivnici zajedno sa kolegama, delivši sa njima jedan obrok dnevno. Grad je bio potpuno nerazvijen i siromašan. Sve je rađeno uz pomoć štapa i kanapa, dovijali su se na razne načine da proizvod izgleda barem pristojno. Vegeta je brzo postala neverovatno popularna u celoj Jugoslaviji, a zatim je počela da se širi. Danas se Vegeta prodaje u preko 40 zemalja sveta, na svim kontinentima. Zahvaljujući Zlati i njenom izumu, Podravka je sa ovim, svojim najprodavanijim proizvodom, postala globalna kompanija, a siromašan gradić Koprivnica je procvetao. Preko 50 kompanija širom sveta je pokušalo da iskopira ovaj začin svojom verzijom "zamene".
Zlata je tokom života dobijala razna priznanja, a preminula je 2008. godine u 88. godini života.
U jednom intervju je rekla koji je bio recept njenog uspeha:
„Čitavog života sam sanjala da stvorim nešto što će biti korisno. Volela sam puno da učim, čitam i proučavam neke stvari koje nisu bile u mom fahu, pa i po cenu neprospavane noći.“

[exliberal-ex]

Jel znate da je ova crkva orginalno planirana da se napravi u Splitu ali je to odgodjeno/zaustavljeno pa su iskoristili projekat i napravili u Novom Sarajevu. Ako pogledate ovu crkvu i uporedite sa ostalim vidite da "nepripada" po izgledu sa drugim.

[felix10]

Jel znate da je ova crkva orginalno planirana da se napravi u Splitu ali je to odgodjeno/zaustavljeno pa su iskoristili projekat i napravili u Novom Sarajevu. Ako pogledate ovu crkvu i uporedite sa ostalim vidite da "nepripada" po izgledu sa drugim.

Tako je. Generalno taj period izmedju dva svjetska rata pamti se po slabom razvoju Sarajeva zbog ekonomske krize u tadasnjoj Kraljevini Jugoslaviji (koja se manifestovala u citavoj drzavi doduse).
Zbog istog razloga je i crkva sv. Josipa na Marijin Dvoru u originalnoj izvedbi trebala imati dva zvonika puno visocija nego sto je danasnji jedan, stedilo se gdje se moglo...

[breuer]

Period između dva svjetska rata, tj. period Kraljevine Jugoslavije za Sarajevo uopšte nije bio toliko neznatan po razvoju kako se često voli reći. Naravno, taj se razvoj možda ne može porediti sa onim iz perioda KuK, ali je po određenim karakteristikama zanimljiviji.

Prvenstveno zbog jačeg prodora moderna arhitekture u grad, kad se grade prvo plansko naselje u duhu moderne na Crnom vrhu, prve moderne vile, te stambene i poslovne zgrade, od kojih su pojedine vrhunska djela moderne arhitekture. Također, prvi sarajevski neboder je započet u tom periodu...Mislim da se dogradila i tramvajska mreža i ostale komponente koje su započete u AU periodu.

[Van Halen]

Mislim da je period kraljevine SHS bio najnazadniji period u historiji gradnje ovog grada. Nakon ogromnog napretka u periodu pred 1.svjetski rat,doslo se do toga da Sarajevo u potpunosti nazaduje. Koliko znam od vecih zgrada tu su bile zgrada Narodne banke (čeka),Higijenski zavod,te JAT ov neboder nakon sto je srusena dzamija (danasnji kafe Vatra).