Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
Goražde sve bliže Sarajevu, iskopano više od jednog kilometra glavne cijevi tunela Hranjen
R. D.
JP Autoceste FBiH tunel Hranjen
Tunel Hranjen dužine 5,5 km je najduži cestovni tunel u Bosni i Hercegovini. Njegovim probijanjem cestovna udaljenost će se skratiti sa sadašnjih 96 km na 56 km, tako da će vožnja između Sarajeva i Goražda trajati svega 45 minuta, umjesto dosadašnjih sat i po.
"Nalazimo se u servisnoj cijevi tunela Hranjen na južnoj strani, na južnom portalu. Radovi u tunelu izvode se kontinuirano na iskopu i ugradnji primarne podgrade, do sada je iskopano i podgrađeno 1.150 metara glavne tunelske cijevi i 950 metara servisne tunelske cijevi", kaže Samir Pirić, inžinjer za građenje JP Autoceste FBiH.
Brza cesta Sarajevo – Goražde gradi se u dvije faze. U prvoj fazi izgradnje izvode se radovi na dvije tunelske cijevi tunela Hranjen. Izgradnjom prve etape tunela Hranjen glavna tunelska cijev za dvosmjerni saobraćaj imat će finalnu tunelsku oblogu od monolitnog betona, dok će druga, servisna cijev, tokom prve etape biti s primarnom podgradom od mlaznog betona. Tunel Hranjen gradi se prema Novoj austrijskoj tunelskoj metodi (NATM).
"Druga faza izgradnje je ostatak brze ceste u dužini od 14 kilometara i trenutno se nalazi u fazi izrade projektne dokumentacije. Izrada projektne dokumentacije je povjerena renomiranim projektantskim kućama IPSA Institutu i Design & QC. Realizacija tog dijela ugovora bi trebala biti završena do kraja naredne godine, samim tim početak radova na ostatku otvorene trase bi trebalo da počne u 2022. godini", pojašnjava Pirić.
Ugovor o probijanju glavne i servisne cijevi i izrade primarne podgrade cestovnog tunela Hranjen, što predstavlja početak izgradnje prve faze brze ceste Sarajevo – Goražde potpisan je 22. septembra 2018. godine.
Izvođač radova na tunelu je Euro-asfalt d.o.o. Sarajevo, Bosna i Hercegovina, a nadzor nad izvođenjem radova vrši IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo.
Vrijednost radova je skoro 82 miliona KM, a sredstva u visini od 65 miliona KM su osigurana Odlukom Vlade Federacije BiH iz akumuliranih dobiti BH Telecoma.
Tunel Hranjen bit će dug 5,5 kilometara, a sastojat će se od dvije cijevi. Jedna će biti namijenjena za saobraćaj motornih vozila i kroz nju će prolaziti dvije saobraćajne trake, za svaki smjer po jedna. Druga cijev će biti servisna i koristit će se za održavanje tunela, kao i za slučaj eventualnih nesreća u tunelu.
Rok za izgradnju ovog najdužeg cestovnog tunela u Bosni i Hercergovini je 36 mjeseci.
-ne radi se o brzoj ili autocesti već o magistralnoj cesti
-neće skratit put na 45 minuta
-neće ispoštovat rok od 36 mjeseci
-neće nikad izgradit ovu cestu u potpunosti
Ovaj kilometar su iskopali jos ljetos i od tada SDA svaki mjesec plati klixu da objavi istu vijest. O brzoj cesti se pricalo za prosle izbore i trebala je vec bit gotova do ovih izbora. Vidimo i koliko je. Ako su iskopali 1KM za 4 godine a ima 5 kilometara onda sam izracunaj kad ce ga zavrsit.
Da ne spominjem brzu cestu prema Travniku koja je takodjer trebala biti zavrsena. Obecavali ste i aerodrom u Bihacu. Sve karina do karine.
escobar__ wrote: ↑03/10/2020 09:18
-ne radi se o brzoj ili autocesti već o magistralnoj cesti
-neće skratit put na 45 minuta
-neće ispoštovat rok od 36 mjeseci
-neće nikad izgradit ovu cestu u potpunosti
Nažalost u potpunosti si u pravu. Ovo je čisto mazanje očiju. Vjerovatno negdje do Nove godine će držati otvoreno gradilište a poslije će ga napustiti kao i HE Vranduk.
Prokopano blizu 36 posto tunela Hranjen koji će skratiti put između Sarajeva i Goražda!
E. A.
Foto: Klix.ba
Foto: Klix.ba
Radovi na probijanju tunela Hranjen, kao dijela buduće brze ceste Sarajevo - Goražde, već su u trećem kilometru, a projektom je predviđeno da će tunel biti dug 5,5 kilometara čime će, kada bude završen, predstavljati najduži cestovni tunel u BiH.
Do sada je prokopano oko 36 posto tunela Hranjen, a radovi su povjereni firmi Euroasfalt čiji su radnici uz dodatno angažiranih 35 radnika iz Turske, prokopali do sada 2.035 metara glavne cijevi tunela koji predstavlja najzahtjevniji dio projekta izgradnje brze ceste Sarajevo - Goražde.
Uporedo je probijeno i 1.833 metara servisne cijevi tunela.
Foto: Klix.ba
Foto: Klix.ba
Uporedo se radi na projektiranju pristupnih cesta iz pravca Hrenovice i Goražda.
Realizacijom ovog projekta udaljenost između glavnom grada BiH i Goražda sa sadašnjih 96 bit će skraćena na 56 kilometara.
Foto: Klix.ba
Foto: Klix.ba
Prvobitni rok za realizaciju projekta je 36 mjesecei, a radovi su počeli prije godinu i po dana.
Za njihovu realizaciju planirano je blizu 100 miliona KM. Investitor je JP Autoceste FBiH, a Vlada FBiH od početka finansijski u potpunosti podržava izgradnju tunela, pa su sredstva planirana i u budžetu za 2021. godinu.
Najprije, zašto post o tunelu Prenj na temi o tunelu Hranjen, a drugo, zašto tema o ovom tunelu magistralne ceste Sarajevo-Goražde, na Prirodi i Ekologiji
Novac potrošen, a posao još nije završen: Šta se dešava s radovima na tunelu Hranjen?
B. T.- E. A.
Tunel Hranjen
Tunel Hranjen
Kompanija Euroasfalt smanjila je intenzitet radova, a uskoro bi mogla i potpuno obustaviti radove na tunelu Hranjen! Kako saznaje Klix.ba, razlog za stopiranje jednog od najznačajnijih infrastrukturnih objekata, koji bi trebao znatno skratiti put između Sarajeva i Goražda, je nedostatak novca.
Prema našim informacijama, za oko 80 miliona KM (bez PDV-a), koliko je Vlada Federacije BiH prvobitno izdvojila, planirano je da tunelska cijev od pet kilometara bude probijena. Međutim, novca je nestalo u trenutku dok je probijeno samo 2,5 kilometara. Ukupno je do sada obavljeno tek oko trećine ukupnog posla.
Prema informacijama dobro obaviještenog izvora, projekt prate brojni problemi i nepredviđene okolnosti. U ovakvu situaciju dospjelo se i zbog takozvanog žutog fidika. Radi se o vrsti ugovora u kojem se potrebna odobrenja nabavljaju nakon početka radova i u kojoj izvođač ima "odriješene ruke". Da se od početka u projekt ušlo onako kako ne treba, objašnjava naš sagovornik, govori i podatak da prva tri mejseca uopće nije bilo nadzora.
Vlada FBiH i Autoceste FBiH sada su u vrlo nezavidnoj situaciji i trebaju iznaći način za prevazilaženje problema. Ugovor je navodno štetan za vladu i mogao bi biti raskinut. Nije isključeno ni da bude promijenjen izvođač radova.
Prema našim informacijama, na terenu se trenutno rade sitni poslovi, otklanjaju greške koje su nastale tokom radova i rješava problem s podzemnim vodama.
Denis Lasić, ministar prometa u Vladi FBiH, nije odgovorio na naš poziv, a odgovor iz Euroasfalta i Ministarstva prometa FBiH očekujemo. Ni od lokalne vlasti u Goraždu za sada nema očitovanja o ovom pitanju.
Indikativno je da je Vlada BPK na nedavnoj sjednici, uz zahvalnost Vladi i Autocestama Federacije BiH na dosadašnjem angažovanju na finansiranju i izgradnji brze ceste Goražde - Sarajevo, konkretno tunela Hranjen, uputila molbu za nastavak njihovog angažmana i u 2022. godini.
Uputili su i apel izvođaču radova - firmi Euroasfalt da intezivira svoje radove na probijanju tunela, budući da je do sada iskopano 36 posto tunela.
Radovi na tunelu su započeti u jesen 2019. godine, a finansirani iz akumulirane dobiti BH Telecoma u vrijednost većoj od 65 miliona maraka, a cjelokupan projekt iznosi više od 81 milion maraka.
Ugovor za nastavak izgradnje tunela Hranjen vrijedan 144 miliona KM dodijeljen Euro-Asfaltu
E. A.
26.04.2024.
Autoceste Federacije BiH ovih dana su objavile da je dodijeljen ugovor za nastavak izgradnje tunela Hranjen u vrijednosti od 123 miliona KM, odnosno blizu 144 miliona sa PDV-om.
Iz dokumentacije je vidljivo da je ugovor dodijeljen kompaniji Euro-Asfalt koja je bila jedini ponuđač na tender, a koja je i ranije bila angažovana na gradnji tunela.
Tender je proveden za nastavak izgradnje tunela Hranjen, probijanje i postavljanje sekundarne obloge, a izgradnja tunela značit će okončanje prve faze ceste Goražde-Sarajevo, preko Prače. Rok za izvođenje radova je 30 mjeseci odnosno 915 dana. Kako se navodi, ugovor/okvirni sporazum sa izvođačem zaključen je 21. marta 2024. godine.
Podsjećamo, izgradnjom ceste Goražde - Sarajevo cestovna udaljenost između dva grada biće smanjena sa sadašnjih 95,6 na 56 kilometara, a umjesto sat i po vožnja će trajati svega 45 minuta.
Riječ je, tačnije, o cesti Goražde - Hrenovica (kod Prače), koja će povezivati već postojeće magistralne pravce M-20 i M-5. U sastav ove dionice ulazi i tunel Hranjen, dužine gotovo šest kilometara.
Mislim da bi strateski, demografski, privredno i ekonomski bilo vazno da ova magistralna cesta Sarajevo - Gorazde ide samo teritorijom entiteta Federacije BiH i to bez obzira na njena kostanja i isplativost.
Last edited by Novi_Nick on 03/04/2026 23:59, edited 1 time in total.
Mislim da bi strateski, demografski, privredno i ekonomski bilo vazno da ova magistralna cesta Sarajevo - Gorazde ide samo teritorijom entiteta Federacije BiH i to bez obzira na njena kostanja i isplativost.
Mislim da bi strateski, demografski, privredno i ekonomski bilo vazno da ova magistralna cesta Sarajevo - Gorazde ide samo teritorijom entiteta Federacije BiH i to bez obzira na njena kostanja i isplativost.
Sto? Stra´te ic kroz vlahiluk?
Zato sto sve nove autoceste i brze ceste entitet Srpska iskljucivo gradi samo kroz taj entitet kao i Covic kroz Hercegovinu unutar entiteta FBiH. Drugi bitan razlog je i ekonomske prirode ako se brza cesta do Gorazda izgradi kroz entitet Federacije BiH jer bi se u sklopu nje razvijao industriski, poljuprivredni turisticki i drugi sektori. Treci razlog je strateski da im Srbi nebi njihovom balvanijadom i ucijenama kad im to padne na pamet ometali saobracaj, promet i razvoj regiona kao i iseljavanje omladine iz Gorazda i njihovog kantona 5.
Last edited by Novi_Nick on 03/04/2026 23:59, edited 1 time in total.
Mislim da bi strateski, demografski, privredno i ekonomski bilo vazno da ova magistralna cesta Sarajevo - Gorazde ide samo teritorijom entiteta Federacije BiH i to bez obzira na njena kostanja i isplativost.
Analiza ceste Sarajevo–Goražde wrote:
Upravo tako, to je suštinski problem. Ako cesta Sarajevo–Goražde ide **isključivo kroz Federaciju**, Pale i Sokolac se praktično odvajaju od glavnog tranzita i ekonomske dinamike:
- **Geografski faktor:** Oni su naslonjeni na Srbiju, ali bez glavnog pravca ka Goraždu i Sarajevu, veza prema unutrašnjosti BiH je slabija.
- **Demografski efekat:** Mladi i radno sposobni ljudi bi tražili posao i prilike u Federaciji ili čak inostranstvu → iseljavanje.
- **Ekonomski efekat:** Tranzitni promet i investicije prolaze kroz Federaciju → lokalna privreda stagnira ili propada.
- **Dugoročna perspektiva (10–20 godina):** Smanjena populacija, starenje, smanjenje usluga i lokalnih institucija → Pale i Sokolac bi mogli postati marginalizovane zajednice.
Drugim riječima, kombinacija **ekonomske izolacije, strateške marginalizacije i migracija** vodi do toga da taj region postane **ekonomski i demografski osiromašen** – praktično slijepo crijevo u kriznim situacijama.
Onda bi prošli kao Hrvati u Kiseljaku i Vitezu ili generalno kao us srednjoj Bosni. Foča, Pale, Sokolac postaju slijepo crijevo oko 40.000 Srba bit će izolovano i mogu samo da se odsele za Srbiju jer će dugoročno postati kao Kalinovik ili Rudo
Mislim da bi strateski, demografski, privredno i ekonomski bilo vazno da ova magistralna cesta Sarajevo - Gorazde ide samo teritorijom entiteta Federacije BiH i to bez obzira na njena kostanja i isplativost.
Sto? Stra´te ic kroz vlahiluk?
Zato sto sve nove autoceste i brze ceste entitet Srpska iskljucivo gradi samo kroz taj entitet kao i Covic kroz Hercegovinu unutar entiteta FBiH. Drugi bitan razlog je i ekonomske prirode ako se brza cesta do Gorazda izgradi kroz entitet Federacije BiH jer bi se u sklopu nje razvijao industriski, poljuprivredni turisticki i drugi sektori. Treci razlog je strateski da im Srbi nebi njihovom balvanijadom i ucijenama kad im to padne na pamet ometali saobracaj, promet i razvoj regiona kao i iseljavanje omladine iz Gorazda i njihovog kantona 5.
Pa FBiH gradi kroz FBiH nece u RS svako ima svoju direkciju, to treba na kraju sve da se poveze, mislim trebalo bi ali necemo docekati... nece Covic gradit valjda u Sarajevu, pa od Sarajeva se i poceo graditi autoput totalno naopako, milijarde su pokradene zbog takvog razmisljanja... balvani nisu bili ima 30 godina ne znam gdje si to cuo. A omladina se seli iz cijele BiH ne samo iz Gorazda a posebno ne zbog puta.
Dodik gradi autoceste po entitetu Srpska racunajuci da ce se u dogledno vrijeme otcjepiti od Bosne i Hercegovine.
Covic gradi autoceste po Hercegovini racunajuci da ce u dogledno vrijeme proglasiti treci entitet a zatim ga otcijepiti od Bosne i Hercegovine.
Dok Dodik i Covic grade entitete sa autocestama i svim ostalim Bosnjaci nemaju nikakve kontrole nad tim entitetima a njihove autoceste zbog toga se nalaze "ni na nebu ni na zemlji". Neka Bosnjaci izgrade prvo autoceste i brze ceste kroz teritoriju koju oni kontrolisu pa kasnije ako mogu neka ih povezuju sa autocestama u entitetu Srpska i sa Hercegovinom.
Last edited by Novi_Nick on 03/04/2026 23:58, edited 1 time in total.
RS se zadužuje kod Kineza: Za dvije dionice autoputa treba im 299 miliona eura
Piše: N. V.
Ilustracija: A. L./Klix.ba
Vlada Republike Srpske je dala saglasnost za izdavanje garancija za kreditna zaduženja javnog preduzeća Autoputevi RS-a, a s ciljem izgradnje dvije dionice autoputa od Vukosavlja preko Brčkog do Bijeljine.
Kako su izvijestile Nezavisne novine, riječ je o projektu vrijednom 299 miliona eura koji podrazumijeva dvije dionice Vukosavlje - Brčko i Brčko - Bijeljina, a krediti će biti podignuti u kineskim bankama.
Dionica od Vukosavlja do Brčkog je duga 33 kilometra i planirano je zaduženje od 180 miliona eura kod Export-Import Bank of China. Ovaj kredit ima rok otplate 15 godina, uz grace period od četiri godine.
Dionica od Brčkog do Bijeljine je duga 17 kilometara, a za njenu izgradnju će biti potrebno 119 miliona eura. Krediti će biti podignuti u dvije kineske banke: 71,4 miliona eura kod Export-Import Bank of China i 47,6 miliona eura kod China Construction Bank. Otplata kredita je na 15 godina, uz trogodišnji grace period.
Kredite će podići Autoputevi RS-a, a Vlada RS se davanjem garancija obavezala da će iz budžeta entiteta izmiriti sve neplaćene obaveze u slučaju da ih javno preduzeće ne bude moglo servisirati.
BIH KAO VELIKO GRADILIŠTE: Spisak svih projekata koji će u 2026. godini trajno promijeniti način na koji putujemo
Spisak ključnih projekata u 2026.
Ekonomija
U Bosni i Hercegovini ove godine se provodi niz projekata na izgradnji modernih saobraćajnica. U fokusu je Koridor 5C, ali trenutno su u izgradnji i još neki drugi projekti autocesta i brzih cesta.
Odličan prilog o tome napravio je Youtube kanal “Na hrvatskim cestama”, a BiznisInfo.ba donosi i tekstualni prenos videa.
Što se Koridora 5C tiče, nedavno je dovršeno nekoliko novih dionica. Jedna od njih je dionica Poprikuše – Nemila, dužine oko desetak kilometara, pri čemu ona obuhvaća 3,6 kilometara dug tunel Bosna, koji je trenutno najduži izgrađeni tunel u BiH. Ova dionica je nedavno otvorena za promet uz pomoć privremenog spoja u Nemili.
Druga nedavno dovršena dionica je ona između mjesta Ponirak i čvora Zenica sjever. Barem 90% te dionice čini tunel Zenica, dužine oko 3,3 kilometra. Ovaj tunel ne može biti otvoren za promet dok se ne dovrši dionica između tog tunela i Nemile.
U toku je izgradnja te dionice dužine 6,7 kilometara, koja uključuje dva mosta preko rijeke Bosne, nekoliko tunela i tri vijadukta. Po nekim najavama, bi to moglo biti dovršeno tokom 2026., ali snimke s gradilišta ne izgledaju optimistično za dovršetak do kraja godine. Općenito po iskustvu, sve najave rokova vezane uz Koridor 5C treba uzeti s dozom rezerve.
Tri spojene dionice
Sjevernije, između Žepča i Doboja, je u toku izgradnja tri dionice. Te dionice su od čvora Kostajnica, to jest Rudanka, do Putnikovog brda, dionica od Putnikovog brda preko Usore do Medakova, te od Medakova do Ozimice. Po stanju radova, dionica Kostajnica – Putnikovo brdo vrlo sporo napreduje. Od najvećih objekata ona uključuje izgradnju mosta preko rijeke Bosne te dva tunela.
Dionica od čvora Usora do Medakova je pri samom dovršetku. Ostali su samo završni radovi, nakon čega bi uskoro mogla biti otvorena za promet. Trasa obuhvaća čvor Usora, most preko rijeke Usore, pokriveni ukop dužine 220 metara te čvor Medakovo.
U saobraćajnom smislu ta dionica će dobiti na značaju dovršetkom iduće dionice Medakovo – Ozimica, koja je dužine 21,5 kilometar. Ona započinje nakon čvora Medakovo, a najveći objekt je tunel Crni vrh, dužine 2,2 kilometra. Na kraju dionice je čvor Ozimice. Dovršetak ove dionice se također po najavama očekuje do kraja godine.
Južni dio Koridora 5C
Na jugu Koridora 5C u toku je izgradnja poddionice Tunel Kvanj – Buna, dužine 5,2 kilometra. Tunel Kvanj projektiran je kao dvocijevni tunel dužine 2,7 kilometara. Osim tunela bit će potrebno izgraditi vijadukt dužine 330 metara prije nego se poddionica nastavlja na izgrađenu dionicu Buna – Počitelj. U sklopu izgradnje ove poddionice planirana je izgradnja priključne prometnice dužine 1,4 kilometra s privremenim naplatnim mjestom.
Od ostalih dionica Koridora 5C, na području Žepča, od čvora Ozimice do čvora Poprikuše, izgradnja još nije započela na preostalih 12 kilometara autoceste na tom dijelu, kao što nije započela još ni na dionicama od čvora Odžak do čvora Johovac na sjeveru, te na dionicama od tunela Ivan do tunela Kvanj na jugu.
Sitaucija na sjeveru BiH
Na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine je u toku izgradnja barem jedne od dionica buduće autoceste Vukosavlje – Brčko – Bijeljina – granica sa Srbijom. Dionica koja je svakako u izgradnji je ona od Bijeljine do granice sa Srbijom u ukupnoj dužini od 20 kilometara.
Iako najave govore o njenom završetku do kraja 2026., stanje na terenu ne izgleda nimalo optimistično za takav scenario, jer radovi vrlo sporo napreduju.
Dionica Bijeljina – granica Brčko distrikt, dužine 17 kilometara, nije u izgradnji, a najava je da bi izgradnja mogla krenuti uskoro u 2026. Dionica Vukosavlje – granica Brčko distrikt, dužine 31,5 kilometar, je navodno službeno krenula u izgradnju, barem djelomično, a konkretniji radovi su najavljeni od proljeća ove godine. Za trasu ove autoceste kroz Brčko distrikt i dalje nema dogovora.
Autoput Banjaluka – Prijedor
Još jedna autocesta u izgradnji je ona od Banja Luke preko Prijedora do Novog Grada. Dionica u izgradnji je prva faza dužine 41 kilometar između Prijedora i Banja Luke, a obuhvaća izgradnju čvorova Prijedor, Omarska i Kuljani. Osim toga na trasi su predviđena 23 nadvožnjaka, 10 podvožnjaka, 9 mostova, 7 vijadukata, prolazi za životinje i jedno odmorište.
Priča o izgradnji ove autoceste kreće još 2018. potpisivanjem ugovora, a službeni početak radova je bio novembar 2021. Tada je najavljeni dovršetak u roku od tri godine, ali do danas se izgradnja jedva pomaknula s mrtve točke zbog raznoraznih problema.
Brza cesta kroz centralnu BiH
U centralnom dijelu BiH prije nekoliko godina je započela izgradnja jedne od dionica buduće brze ceste Lašva – Travnik – Jajce. Krajem prošle godine dovršena je prva dionica te brze ceste, dio od budućeg čvora Vitez izlaz iz poslovne zone do Čvora Nević polje u dužini od 4,8 kilometara.
Izgrađena su četiri mosta, jedan vijadukt i Čvor Nević polje. Ova dionica, iako dovršena, nije otvorena za promet, jer može biti otvorena tek nakon dovršetka prethodne dionice kroz poslovnu zonu Vitez u dužini od 560 metara. Gradnja zasad još nije započela u tom dijelu, jer se još radi na rješavanju otkupa zemljišta. Ostale dionice od Lašve do Viteza te od Nević polja prema Travniku i Jajcu također još nisu u izgradnji.
Nova saobraćajnica ka Goraždu
Jugoistočno od Sarajeva u toku je izgradnja brze ceste Prača – Goražde. Koji projekt je dužine 18,4 kilometra i trenutno se brza cesta gradi u polu-profilu, jedan kolnik s dvije trake. Na trasi se već dugi niz godina gradi tunel Hranjen koji će biti dug 5,5 kilometara, a sastojat će se od dvije cijevi.
Jedna cijev će biti namijenjena za vožnju, a druga manja cijev će biti servisna i koristit će se za održavanje tunela, kao i za slučaj eventualnih nesreća u tunelu. Nakon njegove izgradnje, to će onda postati najduži do tada izgrađeni tunel u BiH.
Sarajevska obilaznica se i dalje gradi
Zapadno od Sarajeva je još uvijek u toku izgradnja dijela sarajevske obilaznice, poznatog kao LOT 3B. Dužina poddionice LOT 3B je 1,4 kilometra, a radi se o prometnici s četiri trake i dva vijadukta čime će se povezati čvor Vlakovo na Koridoru 5C i mostarsko raskršće gdje se križaju magistrale M17 i M5.
Već dugi niz godina se ovih manje od kilometar i po pokušava izgraditi, ali projekt je obilježen brojnim problemima s imovinsko-pravnim odnosima i dozvolama, pa radovi zapravo većinu vremena stoje.
Brza cesta Mostar – granica RH
Tokom februara ove godine, službeno su započeli radovi na izgradnji buduće brze ceste Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica s Hrvatskom, koja bi ukupno bila dužine 60,7 kilometara. U izgradnju su krenule dvije poddionice koje spadaju pod dionicu Polog – granica s Hrvatskom. Radi se o poddionicama Polog – Polugrno – Podledinac i Podledinac – Grude istok.
Polugrno – Podledinac ukupne dužine 5,5 kilometara uključuje čvor Polugrno s naplatnim mjestima i spojnom cestom, tri podvožnjaka, jedan nadvožnjak i vijadukt Zvirnjače. Podledinac – Grude istok ukupne dužine 6,3 kilometra uključuje dva čvora s naplatnim mjestima i spojnim cestama, dva nadvožnjaka, jedan podvožnjak i vijadukt Krštelica. Ostatak trase se priprema za realizaciju, ali nije još u izgradnji.
Mostarska obilaznica
Kada smo već kod Mostara, iako nije brza cesta, vrijedi spomenuti projekt južne obilaznice tog grada. Obilaznica se po planu proteže od Pologa do budućeg čvora Mostar jug na Koridoru 5C.
Prva dionica Polog – Miljkovići je dovršena još krajem 2019. godine, ali u toku su još radovi na dionici Miljkovići – tunel Novi. Ta dionica za puštanje u promet će pričekati izgradnju dionice koja se nastavlja na nju, od tunela Novi do čvora Rodoč.
Izgradnja te iduće dionice je nedavno započela i plan je dovršiti u iduće dvije godine. To uključuje izgradnju trotračne ceste s trakom za spora vozila, izgradnju tunela Privorac u “cut and cover” tehnologiji te vijadukta Rodoč.
Na kraju dionice predviđen je privremeni priključak južne obilaznice Mostara s novim kružnim tokom koji će omogućiti povezivanje s lokalnim cestama i magistralom M17. Kada se koridor 5C izgradi do čvora Mostar jug, po planu bi ova obilaznica imala spoj i na taj čvor.
